2010–2019
ʻOku Fakaofo Kiate Au
ʻOkatopa 2015


ʻOku Fakaofo Kiate Au

Kuo langaki ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻe he ngaahi aʻusia makehe kuó u ʻilo ʻo kau ki Heʻene ʻofa lahi kiate kitautolú kotoa.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia moʻoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono fakaafeʻi au ke u vahevahe atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he ʻaho Sāpate ko ʻení. ʻOku fakamatalaʻi e ongo ʻoku ou maʻú, ʻe ha hiva mālie ʻa e Siasí ʻoku ou manako ai:

[ʻOku fakaofo ʻa e ʻofa ʻa Sīsū,

ʻI he kelesi kuó ne foaki maʻakú. …

ʻOku fakaofo ʻene hifo mei hono taloni fakalangí

Ke fakahaofi ha taha angatuʻu mo hikisia hangē ko aú,

Pea ʻinasi ha taha hangē ko aú ʻi heʻene ʻofá,

ʻO feʻunga ke u maʻu, ke ne huhuʻi mo fakatonuhiaʻi au. …

ʻIo ʻoku fakaofo, fakaofo kiate aú].1

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kuohilí, ne u maʻu ha faingamālie lelei ke fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea tali ʻa e uiuiʻi ko ʻení mei he hotau palōfita ʻofeiná, ko Palesiteni Thomas S. Monson. ʻOku ou fie fakamoʻoni kiate kimoutolu kotoa ʻo kau ki he mālohi mo e ʻofa ʻa Palesiteni Monisoni ʻi heʻene pehē mai kiate au, “Ko e ʻomi e uiuiʻi ko ʻení mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

ʻOku lomekina pea tete ʻeku moʻuí kotoa ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he mahuʻinga fau ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi hono fakahoko anga vaivai mai ʻe hotau palōfita ʻofeiná. ʻE Palesiteni Monisoni, ʻoku ou ʻofa atu kiate koe mo ho ongo tokoní pea te u tauhi ki he ʻEikí mo koe ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó, mālohí, ʻatamaí mo e iví.

Pea ʻoku ou ʻofa lahi foki kia Palesiteni Boyd K. Packer, ʻEletā L. Tom Perry mo ʻEletā Richard G. Scott. ʻOku ou manatu moʻoni kiate kinautolu. ʻOku ou monūʻia kuo akoʻi mo fakahinohinoʻi au ʻi ha vaʻe ʻo e Kau Taki ʻofeina ko ʻení. ʻOku ʻikai ʻaupito ke u teitei lava ʻo momoʻi tui honau suú, ka ʻoku ou langilangiʻia ke u tuʻu ʻi honau umá ke hoko atu hono fataki e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he niʻihi kuo nau faitokonia au ke u aʻu ki he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ou fuofua fakakaukau pē ki hoku ʻofaʻanga lelei mo taʻesiokita pea mo hoku hoa taʻengata ko Melanií. Kuo taʻu lahi ʻene oʻi ʻeku moʻuí ʻo hangē ko ha ʻumea ʻa e tangata ngaohi ipú, ke u hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku poupouʻi au ʻe heʻene ʻofá mo ʻene poupoú, kae pehē ki heʻema fānau ʻe toko 5 mo honau ngaahi malí pea mo homa makapuna ʻe toko 24. Ki hoku fāmili ʻofeiná, ʻoku ou ʻofa atu.

Hangē ko Nīfai ʻo e kuonga muʻá, naʻe fanauʻi au ʻe ha ongo mātuʻa lelei ʻi he ongoongoleleí pea fanauʻi kinaua ʻe ha mātuʻa lelei foki ʻi he toʻu tangata ʻe ono kimuʻa ange. Ko ʻeku ngaahi kui ne fuofua kau ki he Siasí, ne nau omi mei ʻIngilani mo Tenimaʻake. Ko ha kau fuofua paionia ʻeni ne nau foaki ʻenau moʻuí koeʻuhi ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea nau tuku mai ha tukufakaholo ke muimui ki ai honau hakó. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko ha fāmili kuo laui toʻu tangata ʻenau kau ki he Siasí pea ʻoku ou ʻilo ko ha taumuʻa mahuʻinga ʻeni ke tau feinga ki ai.

Kuo tokoni ha niʻihi tokolahi ke teuteuʻi ʻeku moʻuí ki he uiuiʻi foʻou ko ʻení. ʻOku kau ai hoku kaungāmeʻa he kei siʻí mo e fāmilí, kau takí, kau faiakó mo e niʻihi ne tokoni heʻeku moʻuí kotoa. Kuo pau ke fakakau atu e niʻihi mei heʻeku fuofua ngāue fakafaifekau ki he vahefonua fakakahaké pea mo ʻetau kau faifekau mei he Misiona Niu ʻIoke Niu ʻIoke Noaté. ʻOku ou fakamālō atu ki he kakai tokolahi ne mou takiekina mo oʻi ʻeku moʻuí.

Kuó u makakoloaʻaki ʻeku ngāue fakataha mo hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Kau Fitungofulú. Ko e taʻu ʻeni ʻe 15 ʻeku kau ki he taha ʻo e ngaahi kōlomu maʻongoʻonga tahá pea mo e feohi fakatokoua ʻofeina taha ʻo e Siasí. ʻOku ou fakamālō atu ʻe hoku kaungā tamaioʻeiki ʻofeina. ʻOku ou hanganaki fiefia atu ke kau ki he kōlomu foʻou. ʻE Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻoku ou ʻofa lahi atu kiate koe mo e mēmipa kotoa pē ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Kuo faitāpuekina au mo Sisitā Lasipeeni keʻaʻahi ki he kāingalotú ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he ngaahi haʻofanga lotu mo e ngaahi misiona he funga māmaní. ʻOkú ma ʻofa he Kāingalotu he feituʻu kotoa pē! Kuo hanga ʻe hoʻomou tuí ʻo fakatupulaki ʻema tuí; kuo tānaki mai hoʻomo fakamoʻoní ki heʻema fakamoʻoní.

Sai, kapau te u tuku atu ha pōpoaki maʻamoutolu he ʻahó ni, ko ʻeni ia: kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”2 ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha fili, angahala pe fehalaaki te ke lava ʻe koe pe ko ha taha ʻo fai, ʻe liliu ai ʻEne ʻofa maʻau mo kinautolú. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻokú Ne fakaoleoleʻi e tōʻonga angahalá—he ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ke Ne fai pehē—ka ʻoku ʻuhinga ia ke tau lava ʻo tokoni ʻofa ki hotau kāingá ke fakaafeʻi mai, fakalotoa, tokoniʻi pea mo fakahaofi kinautolu. Naʻe ʻafio ʻa Sīsū Kalaisi ia ki he kakaí ʻo fakalaka atu he lanu honau kilí, tuʻungá mo e tūkungá ke ne lava ʻo akoʻi kiate kinautolu e moʻoni mahuʻinga ko ʻení.

Kuo tuʻo lahi fau hono ʻeke mai pe ko e fē taimi ne u maʻu ai ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha ʻikai ke u tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Kuó u ʻofa ʻiate Kinaua talu ʻeku ʻiloʻi Kinauá heʻeku heka he funga tui ʻeku faʻē ʻāngeló ʻo lau e folofolá mo e ngaahi talanoa ʻo e ongoongoleleí. Kuo tupulaki e tui ne u maʻu kei siʻi ko iá ʻo hoko ko ha ʻilo mo ha fakamoʻoni ki he Tamai Hēvani ʻofa, ʻokú Ne ongona mo tali mai ʻetau lotú. Kuo langaki ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻe he ngaahi aʻusia lahi mo makehe kuó u ʻilo ʻo kau ki Heʻene ʻofa lahi kiate kitautolú kotoa.

ʻOku ou fakafetaʻi ko e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí pea ʻoku ou fakaʻamu fakataha mo ʻAlamā ke u kalanga ʻaki ia mo e talupite ʻa e ʻOtuá.3 ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko ha tamaioʻeiki mo e palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá he māmaní he ʻahó ni.

ʻI heʻetau muimui ki hotau palōfitá, ʻoku ou lotua ke tau maʻu ha lotoʻofa ki he niʻihi kehé pea ke tau hoko ko ha kau fakamoʻoni moʻui pea ke tau “ofo moʻoni ʻi he ʻofa ʻoku fai ʻe Sīsū maʻatautolú].” Pea ʻofa ke “fakaofo, fakaofo ia [kiate kitaua].” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.