2010–2019
Eban M̧ōkaj im Eban Rum̧wij
Oktoba 2015


Eban M̧ōkaj im Eban Rum̧wij

Eban m̧ōkaj im eban rum̧wij n̄an tōl, ļoor, im etetal ippān ro nejid, kōnke baam̧le ko rej n̄an indeeo.

Ro jeiū im jatū, jej pād ilo juon tariņae an laļ in. Jem̧aan ļo̧k, laļ in eaar tariņaeik kajoor im iien ko an ro nejid. Rainin tariņae in ej kōn paoktok im lōmņak ko aer. Elōn̄ ainikien ko rebun̄bun̄ im rej kajjieon̄ kwaļo̧k wōn ajri ro nejid im ta eo rej aikuj tōmake. Jeban kōtļo̧k bwe juon doulul en im̧we baam̧le eo ad bwe en erom̧ āinwōt laļ in. Jej aikuj anjo̧ ilo tariņae in. Aolep men rej pedped ioon.

Ajri ro ilo Kabun̄ in rej al kōn juon al me ej katakin wōn lukkuun er: “N̄a nejin Anij. … Jilkintok iō n̄on laļ, letok jiko, jinō jema .” Innām, ajri ro rej akwelap n̄an kōj: “Tel iō, lor iō, etetal ippa. … Jiban̄ iō n̄ōn āōjeļā naan ko am n̄on iō.”1

Būreejtōn Russell M. Nelson eaar katakin kōj ilo kar kweilo̧k eo ļo̧k bwe, jen kiiō im etal, jej aikuj bōk kuņaad āinwōt “m̧am̧a im baba ro.”2 Tōre ko renana kein. Bōtaab ennaan eo em̧m̧an ej bwe Anij eaar jeļā ke enaaj kar jekjek eo in, im Eaar letok kapilōk ilo jeje ko rekwojarjar n̄an kōj n̄an jeļā ekōjkan jipan̄ ajri ro nejid im jibūd.

Pija
Rilo̧mo̧o̧r ippān ajri ro ilo Bok in Mormon

Ilo Bok in Mormon, Rilo̧mo̧o̧r eaar waļo̧k ļo̧k n̄an Rinipai ro. E eaar aiin ajri ro nejier reddik Ipeļaakin. Eaar kōjeram̧m̧an er, jar kōn er, im kar jan̄ ippāer.3 Innām E eaar ba n̄an ro jineer im jemeer “Kom̧in lale ro re dik nejimi.”4

Naan in lo meļeļein lale im loe. Ta eo Jisōs eaar kōnaan bwe ro jineer im jemeer ren loe ippān ro nejier reddik? Eaar ke kōnaan bwe ren bōk jidik meļeļe kōn aorōk eo ekwojarjar an ro nejier?

Ilo ad kalimjōk ro nejid im jibūd rainin, ta eo Rilōmo̧o̧r ekōnaan bwe jen loe ilo er? Jej ke kile bwe ro nejid rej jarlepju in rikatak ro an Kabun̄ in? Ta eo jej aikuj kōm̧m̧ane n̄an bōktok oktak eo aer ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin?

Ilo bok in Matu, Rilo̧mo̧o̧r ej katakin kōj kōn oktak eo ejjeļo̧k jemļokin. Juon jarlepju in armej elap raar kuk ippān doon epaake Lom̧alo in Galilee n̄an ron̄jake An katakin.

Ilo tōre in, Jisōs eaar kwalok juon bwebwenato kōn ekkat ine ko—būrabōļ kōn rikkat ine eo.5 Ilo kōmeļeļe eo n̄an Rijilōk ro An, im n̄an kōj “Ke jabdewōt ej ron̄jake naan in aelōn̄ eo, im ej jaje, kake, ej itok eo ri nana im bōkļo̧k men eo ar ekkat ņa ilo būruon.”6 Ennaan in ealikar n̄an ro jined im jemād: ewōr juon oktak ikōtaan ron̄jake im meļeļe. Elan̄n̄e ro nejid rej ron̄jake wōt ak rejjab meļeļe gospel in, innām kōjem eo eppelļo̧k n̄an an Satan kōm̧akut m̧ool ko jān būruweer.

Ijowōt ke, elan̄n̄e jemaron̄ jipan̄ er katōk okar ko n̄an m̧ool in oktak, ilo iien ko reppen― n̄e mour in epen― im aaet enaaj, gospel eo an Jisōs Kraist emaron̄ leļo̧k n̄an er jet men me reban jelet er ak kapoik er. Ekōjkan ad jeļā ke m̧ool ko an kajoor kein rej delo̧n̄ ilo lo̧jiln̄i eo juon im diwōj ilo eo juon? Ron̄jake naan eo ejjab bwe.

Jej aolep jeļā bwe naan ko rej okoktak. Jet iien jej ba naan ko ad, im rej keron̄jake naan ko aer. Komaron̄ ba n̄an ro nejum̧ redik, “Enana wōt am itok.” Remaron̄ ba, “Baba, ta in?”

Jemedwōj Ilan̄ ekōnaan bwe jen lukkuun tōprak kōnke, ālkin men otemjeļo̧k, er raar ajri ro Nejin m̧okta jān aer kar nejid. Āinwōt ro jined im jemed ilo Zaion, kom̧ kar bōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar. Ilo ami jar kōn tōl, “enaaj kwaļo̧k n̄an kom̧ aolep men ko kom̧ij aikuj kōm̧m̧an”7 n̄an katakin ro nejimi. Ilo ejaake wāween kilen katakin, “kajoor eo an Jetōb Kwojarjar ej bōkļo̧k an inaan n̄an buruōn ro nejin armej.”8

Ijjab maron̄ lōmņak kōn juon waanjon̄ok eo em̧m̧an n̄an jipan̄ ro jet bōk meļeļe ijelo̧kin bwebwenato eo an Helen Keller. Liin eaar pilo im jaron̄ron̄ im kar jokwe ilo juon laļ eo me emarok im eluur. Juon rūkaki etan Anne Sullivan eaar itok im jipan̄e. Ekōjkan am katakin juon ajri eo me eban loe im ron̄jake eok?

Pija
Helen Keller im Anne Sullivan

Ilo juon iien eaitok, eaar pen an Anne ennaan ippān Helen. Juon raan, eaar bōk nam̧ōj lok e n̄an pump in dān eo. Eaar likut pā eo juon pein Helen iumwin bojet eo im jino pump e dān eo. Innām Anne eaar jipeel e naan eo D-A-N ilo pā eo juon pein Helen. Ejjelok men en eaar waļo̧k. Kōn menin eaar bar kajieon̄. D-A-N. Helen eaar keen pein Anne kōnke eaar jino meļeļe. Ke jota ļo̧k, eaar jeļā 30 naan ko. Ilowaan juon wōt allōn̄, eaar jela 600 naan ko im kar maron̄ riit Braille. Helen Keller eaar etal wōt im bōk juon college degree im kar jipan̄ ukōt laļ eo an armej ro me rejjab maron̄ loļo̧kjen im ron̄ļo̧kjeņ.9 Eaar juon kabwilon̄lon̄, im rūkaki eo an eaar juon rūkaki ekabwilon̄lon̄.

Iaar bar lo juon tōpar in juon rūkaki em̧m̧an ke iaar jerbal āinwōt juon stake būreejtōn an rum̧m̧an ded ro ilo BYU— Idaho. En̄jake eo eaar ukōt mour eo aō. Ilo juon joteen in Juje, Iaar bwebwenato ippān juon laddik etan in Pablo, jān Mexico City, eo eaar kōnaan jerbale juon mijen. Iaar kajjitōk ippān kōn naan in kam̧ool eo an im ikdelel eo an n̄an jerbal. Uwaak ko an n̄an kajjitōk ko aō raar jejjet. Innām iaar kajjitōk kōn erreeo eo an. Uwaak ko an raar jejjet. Ilo m̧ool, raar lukkuun em̧m̧an, iaar lōmņak, “Bōlen ejjab lukkuun meļeļe ta eo ij kajjitōkin e.” Kō n menin iaar bar āliji kajjitōk ko im kar jeļā bwe eaar lukkuun jeļā ta meļeļein aō kajjitōk im eaar m̧ool kaki.

Iaar lukkuun bwilōn̄ kōn ļaddik in me iaar bwebwenato ippān “Pablo, wōn eo eaar jipan̄ eok n̄an jeļā ke kwōj jutak jim̧we im̧aan Irooj?”

Eaar ba, “Jema.”

Iaar ba, “Pablo, jiron̄ eō bwebwenato eo am.”

Pablo kar wōnm̧anļo̧k wōt: “Ke eaar ratimjuon aō iiō, jema eaar bōk ļo̧k eo iturin im ba, ‘Pablo, ke ej bar ratimjuon aō iiō. Erkein jet men ko kwonaaj iooni. Kwonaaj lo ro rej ko̧o̧t ilo jikuul. Kwonaaj pād ilubwiljin ro enana naan ko aer. Enaaj lōn̄ raan ko koban kōnaan etal n̄an jar. Kiiō, n̄e men kein rej waļo̧k—ak men ko jet rej kainepataik eok—Ikōnaan bwe kwon kōnono n̄an eō, im inaaj jipan̄ eok diploki. Innām inaaj jiron̄ eok ta eo enaaj waļo̧k tok ālik.’”

“Kōn menin, Pablo, ta eo iaar jiron̄ eok ke kwar 10?”

“Ekwe, eaar kakkōl eō kōn pija ko im kōm̧m̧an ko renana.”

“Ak ke kwar 11?” Iaar kajjitōk.

“Eaar kakkōl eō kōn men ko me remaron̄ in an̄ūrlep im kar kakeememej eō n̄an kōjerbal anemkwoj in kālet eo aō.”

Kar juon baba, iiō ālkin iiō, “lain im bar lain, jidik ijin, im jidik ijuweeo,”10 ro raar jipan̄ ļaddik eo nejin ejjab wōt ilo ron̄jake ak n̄an meļeļe. Jemen Pablo eaar jeļā bwe ajri ro rej ekkatak n̄e repojak in ekkatak, ejjab wōt ilo iien n̄e jej pojak in katakin er. Iaar mōņōņō kōn Pablo ke komro ej jilkinļo̧k peba in mijinede eo an joteen eo, ak eaar lapļo̧k aō m̧ōņōņō kōn jemen Pablo.

Ke ij rool n̄an mweo imō joteen eo, iaar kajjitōkin eō make, “Naaj Pablo kain baba rot?” Im uwaak eo eaar lukkuun alikar: enaaj āinwōt jemen. Jisōs eaar ba, “Nejin eban kōm̧m̧an jabdewōt kōn e make, ak ej lo ta eo Jemen ej kōm̧m̧an.”11 Jon̄ak in ej wāween an Jemedwōj Ilan̄ kōjeram̧m̧an ro Nejin jān epepen n̄an epepen.

Ke ij lōmņake en̄jake eo aō ippān Pablo, Iaar en̄jake burom̧ōj kōnke leddik ro emen nejū raar rūtto im ajri ro jibū ratimjuon raar jab jokwe epaake eō. Innām iaar lōmņak, “Ekōjkan aō maron̄ jipan̄ er ilo wāween eo jemen Pablo eaar jipan̄ e? Ej ke wōr wōt iien?” Ke iaar jar ilo buruwō, Jetōb eaar unoojdikdik kōn m̧ool in: Eban M̧ōkaj im Eban Rum̧wij an jino jerbal in eaorōk.” Eaar m̧ōkaj aō jeļā ta meļeļein. Iaar jab kōnaan kōttar aō tōpar mweo. Iaar ba n̄an kōrā eo ippa, Sharol, bwe en bōktok ajri ro nejum̧ im ba n̄an er ke kōm kōnaan bwebwenato ippāer; ewōr jet men relukkuun aorōk ikōnan jiron̄ er. Aō ekairir eaar kailbōk er jidik.

Kōm̧ kar jino ippān leddik eo nejum̧ erūtto tata im ļeo ippān. Ikar ba: “Komro jinōm̧ kōnaan bwe kwōn jeļā ke kōm kar dedjab kane am̧. Kōm eaar 31, kōn juon baam̧le edik. Ewōr ippam̧ jeļā kōn ta eo komaron̄ ioone. Emaron̄ kōn jāān ak ājmour. Emaron̄ kōn pere. Komaron̄ ioon idajon̄jon̄ ilo mour. N̄e men kein rej waļo̧k, ikōnaan bwe kwon kōnono n̄an kōm. Jenaaj jipan̄ eok deplo̧ki. Kiio, ejjeļo̧k amwaj ippam̧ aolep iien, ak kōmij kōnaan bwe kwōn jeļā ke kōmij aolep iien jipan̄ eok. Ilo ad pād wōt, ikōnaan jiron̄ eok kōn juon bwebwenato iaar kōm̧m̧ane ippān juon ļaddik etan in Pablo.”

Ālkin bwebwenato eo, iaar ba, “Kōmij jab kōnaan bwe kwōn bōjrak am jipan̄ ajri ro nejum̧ im ro jibūd meļeļe m̧ool kein raorōk.”

Ro jeiū im jatū, Ij kiiō kile ilo juon wāween eo eļap meļeļein ta eo Irooj ekōnaan bwe n̄a in āinwōt juōn baba im juon jimma n̄an ejaake juon jerbal n̄an jipan̄ baam̧le eo aō ejjab wōt ilo ron̄jake ak n̄an meļeļe.

Ilo aō rūtto ļo̧k, Ij lo eō make ilo naan kein:

O iien, O iien, kwon bar ro̧o̧ltok,

Im kōm̧m̧an bwe ren ajri ro nejū reddik bar juon alen!12

Ijeļā iban kōro̧o̧l iien, bōtaab menin ijeļā—eban mōkaj im eban rumwij n̄an tōl, loor, im etetal ippān ro nejid, kōnke baamle ko rej n̄an indeeo.

Enin̄ ej aō kam̧ool bwe Jemedwōj Ilan̄ eaar lukkuun iakwe kōj im E eaar jilkintok Nejin Eo Emake Wōt n̄an mour ilo juon mour wabanban bwe Jisōs en jiron̄ kōj, “Iaar pād ijo kwaar pād ie, Ijeļā ta eo ej waļo̧k tok ālik, im Inaaj jipan̄ eok dipļo̧ki. Ijeļā Enaaj. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. “N̄a Nejin Anij,” A, nōm̧. 44.

  2. Lale Russell M. Nelson, “Jabōt Ej Juon Menin Lan̄lōn̄,” Liaona, Māe 2015, 131.

  3. Lale 3 Nipai 17:21.

  4. 3 Nipai 17:23.

  5. Lale Matu 13:1–13.

  6. Matu 13:19; eoon eo eaorōk kar kobaiktok.

  7. 2 Nipai 32:5.

  8. 2 Nipai 33:1.

  9. Lale “Anne Sullivan,” biography.com/people/anne-sullivan-9498826; “Helen Keller,” biography.com/people/helen-keller-9361967.

  10. Aiseia 28:10.

  11. Jon 5:19.

  12. Adapted from Elizabeth Akers Allen’s poem “Rock Me to Sleep,” in William Cullen Bryant, ed., The Family Library of Poetry andSong (1870), 222–23.