2010–2019
E Leai se Taimi ua Vave Tele ma E Leai Foi se Taimi ua Tuai Tele
Oketopa 2015


E Leai se Taimi ua Vave Tele ma E Leai Foi se Taimi ua Tuai Tele

E leai se taimi ua vave tele ma e leai foi se taimi ua tuai tele e taitai, faasino, ma savali ai i autafa o a tatou fanau, aua e faavavau aiga.

Uso e ma tuafafine, o loo tatou feagai ma se taua ma le lalolagi. I aso ua mavae, sa tauva mai le lalolagi mo le malosi ma le taimi o a tatou fanau. O le asō, o loo tau mo lo latou faasinomaga ma o latou mafaufau. E tele leo malomaloā ma le lauiloa o loo taumafai e faamatalatala po o ai a tatou fanau ma pe o a mea e tatau ona talitonu ai. E le mafai ona tatou tuu atu i tagata e faatosina o tatou aiga i le lalolagi. E tatau ona tatou manumalo i le taua. E faalagolago mea uma i lena mea.

E usuina e fanau a le Ekalesia se pese e aoao ai i latou e uiga i lo latou faasinomaga moni: “O au se atalii o le Atua. … Ua na auina mai a’u nei, ia ou nofo ai i lenei lalolagi ma matua agalelei.” Ona sosoo lea ma le augani mai a le fanau ia i tatou: “Ta’ita’i au, faasino mai, le ala e ui ai. … Ta’u mai ae lei tuai.”1

Na aoao i tatou e Peresitene Russell M. Nelson i le tatou konafesi aoao talu ai e faapea, amata atu nei, ua tatau ona tatou punouai i ‘tiute faamatua ma le faautauta.”2 O aso faigata nei. Ae o le tala fiafia o le, sa silafia e le Atua o le tulaga lea o le a i ai, ma sa Ia saunia ia fautuaga i tusitusiga paia tatou te iloa ai le ala e fesoasoani ai ia tatou fanau ma fanau a fanau.

Ata
Faaola ma fanau o le Tusi a Mamona

I le Tusi a Mamona, sa faaali atu le Faaola i tagata sa Nifae. Sa Ia faapotopoto mai a latou tamaiti ia te Ia. Sa Ia faamanuia ia te i latou, sa tatalo mo i latou, ma sa tutulu ona o i latou.3 Ona Ia fetalai atu lea i matua, “Faauta i o outou tama iti.”4

O le upu faauta o lona uiga ia vaai ma iloa. O le a le mea na finagalo Iesu i matua e iloa i a latou fanau iti? Pe na finagalo o Ia latou te puea sina vaaiga o le gafatia paia o a latou fanau?

A o tatou vaavaai atu ia tatou fanau ma fanau a fanau i le aso, o le a se mea o finagalo le Faaola ia tatou iloa ia i latou? Pe o tatou iloaina ea o a tatou fanau o le vaega aupito tele lea o tagata sailiili i le Ekalesia? O le a se mea e tatau ona tatou fai ina ia latou liua tumau ai?

I le tusi a Mataio, o loo aoao mai ai e le Faaola i tatou e uiga i le liua tumau. Sa faapotopoto atu se vaega toatele o tagata e lata i le Sami o Kalilaia e faalogologo a o Ia aoao atu.

O le taimi lea, sa faamatala ai e Iesu se tala e uiga i le luluina o fatu—o le faataoto i le tagata lulu saito.5 I le faamalamalamaina o lenei mea i Ona soo, ma ua faaiu mai ia i tatou, na Ia fetalai, “A faalogo se tasi i upu o le malo, ae le lagona, ona alu ane ai lea o le ua leaga, ua fao le mea sa luluina i lona loto.”6 E manino lava le savali mo matua: e i ai se eseesega i le va o le faalogo ma le malamalama. Afai e na ona faalogo a tatou fanau ae le malamalama i le talalelei, ona matala lea o le faitotoa mo Satani e aveesea ai upumoni mai o latou loto.

Peitai, afai e mafai ona tatou fesoasoani ia i latou e faatutupu ia a’a o le liliuga loloto, a oo la i le vevela o le la, pe a oo ina faigata le olaga—ma o le a faigata—e mafai e le talalelei a Iesu Keriso ona avatu ia i latou se mea i totonu lea e le mafai ona aafia i faatosinaga mai fafo. E mafai faapefea ona tatou mautinoa o nei upumoni mamana e le na ona alu atu i le tasi taliga ma alu atu i fafo o le isi? Atonu e le lava le faalogo i upu.

Ua tatou iloa uma lava atinae malie upu. O nisi taimi o upu tatou te fai atu ai, e le malamalama ai. Atonu e te fai atu i lau fanau laiti, “Pei oe ua ou faalogo i se lipine ua maosiosia.” Atonu e tali atu, “Tama, o le a le lipine?”

E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia tatou manuia aua o le mea moni, o i latou o Ana fanau a o lei avea ma a tatou fanau. I le avea ai o ni matua i Siona, ua outou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia. A o outou tatalo mo se taitaiga, “o le a faaali atu ia te outou mea uma e tatau ona outou faia”7 i le aoaoina o a outou fanau. A o outou atinaeina le faagasologa o le aoao, “e molioo e le mana o le Agaga paia i loto o le fanau.”8

Ou te le iloa se faataitaiga e sili atu o le fesoasoani i se tasi ia maua le malamalama nai lo le tala ia Helen Keller. Sa tauaso ma tutuli o ia ma sa nofo i se lalolagi pogisa ma gugu. Sa sau se faiaoga e igoa ia Anne Sullivan e fesoasoani ia te ia. E mafai faapefea ona e aoao se tamaitiiti e le mafai ona vaai e le mafai foi ona lagona oe?

Ata
Helen Keller ma Anne Sullivan

Mo se taimi umi, sa tauivi Anne e fesootai atu ia Helen. I se tasi aso pe o le aoauli, sa ia aveina ai o ia i le pamu vai. Sa ia tuuina le tasi lima o Helen i lalo o le augutu vai ma amata ona pamu le vai. Ona sipela lea e Anne o le upu V-A-I i luga o le isi lima o Helen. E leai se mea na tupu. Ona toe taumafai foi lea. V-A-I. Sa oomi e Helen le lima o Anne aua ua amata ona ia malamalama. E oo ane i le po, ua 30 upu ua ia aoaoina. I totonu o ni masina, ua ia aoaoina upu e 600, ma sa mafai ona ia faitauina le faa-Peraile [gagana a tauaso]. Sa oo ina maua e Helen sona faailoga i le kolisi ma sa fesoasoani o ia e suia le lalolagi mo tagata sa le mafai ona pupula pe faalogo.9 Sa o se vavega, ma o lona faiaoga o le tufuga faivavega, e pei foi o le a avea ai outou, o ni matua.

Sa ou vaaia ia taunuuga o se isi faiaoga maoae a o avea o se peresitene o se siteki a talavou nofofua matutua i le BYU-Idaho. O lena aafiaga na suia ai lo’u olaga. I se afiafi faapitoa o se Aso Lua, sa ou faatalanoaina ai se alii talavou e igoa ia Pablo, mai le Aai o Mekisiko, o le sa manao e auauna atu i se misiona. Sa ou fesili atu ia te ia e uiga i lana molimau ma lona manao e auauna atu. O ana tali i a’u fesili sa atoatoa lelei. Ona ou fesili lea e uiga i lona agavaa. Sa tonu ana tali. O le mea moni, sa matua lelei tele, ma sa ou tau mafaufau ai, “Atonu e le o malamalama o ia i mea la ou te fesili atu ai ia te ia.” O lea sa ou toe faaupuina ai ia fesili ma le naunau faapea na ia iloa lelei le uiga o a’u fesili ma sa matuai faamaoni atoatoa.

Sa matua faagaeetia au i lenei alii talavou ma sa ou fesili atu ia te ia, “Pablo, o ai na fesoasoani ia te oe ua e oo mai ai i lenei taimi o lou olaga o e matua amiotonu i luma o le Alii?”

Sa ia fai mai, “O lo’u tama.”

Sa ou fai atu, “Pablo, faamatala mai ia te au lou talaaga.”

Sa faaauau le tala a Pablo: “Ina ua iva o’u tausaga, sa ave a’u ma fai mai, ‘Pablo, sa iva foi o’u tausaga. O nisi nei o mea atonu o le a oulua fetaiai. O le a e vaai i tagata o kopi i le aoga. Atonu o le a e i ai faatasi ma tagata e fai upusa. Atonu o le a i ai aso e te le fia alu ai i le lotu. Ia, afai e tutupu mai nei mea—pe i ai foi se mea e faalavelaveina ai oe—ou te manao ia e sau ma talanoa mai ia te au, ona ou fesoasoani lea ia te oe i le foiaina. Ona ou ta’u atu lea ia te oe o le isi mea e sosoo mai ai.’”

“O lea la Pablo, o le a le mea sa ia ta’u atu ia te oe ina ua 10 ou tausaga?”

“Ia, sa ia lapataia au e uiga i ponokalafi ma tausuaga eleelea.”

“Aea ina ua e 11?” Sa ou fesili ai.

“Sa ia lapataia au e uiga i mea e mafai ona avea ma vaisu ma sa faamanatu mai ia te au le faaaogaina o la’u faitalia.”

O lea tama, o lea tausaga ma lea tausaga, “o lea fuaiupu ma lea fuaiupu; o si mea itiiti i i ma si mea itiiti iina,”10 o le sa fesoasoani i lona atalii e le gata ia faalogo ae ia malamalama foi. Sa iloa e le tama o Pablo e aoao le fanau pe a ua saunia e aoao, ae le na o le taimi tatou te saunia ai e aoao atu i latou. Sa ou mitamita ia Pablo ina ua ma auina atu lana talosaga faafaifeautalai i lena po, ae sa sili atu ona ou mitamita i le tama o Pablo.

Ina ua ou tietie atu i le fale i lena po, sa ou fesili ifo ia te au lava, “O le a le ituaiga tama o le a i ai Pablo?” Ma sa matuai manino lelei le tali: o le a pei lava o lona tama. Na fetalai Iesu, “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea, na o ia lava; a o mea na te vaai atu i le Tama o faia.”11 O le mamanu lea o le ala e faamanuiaina ai e le Tama Faalelagi Ana fanau mai lea tupulaga i lea tupulaga.

A o faaauau pea ona ou mafaufau i lo’u aafiaga ma Pablo, sa ou lagona le faanoanoa aua ua matutua o’u afafine e toafa ma a latou fanau e toaiva sa i ai i lena taimi, sa lei nonofo latalata mai. Ona ou mafaufau ai lea, “E mafai faapefea ona ou fesoasoani ia i latou e pei ona sa fesoasoani ai le tama o Pablo ia te ia? Pe ua mavae atu ea se taimi tele?” A o ou tuuina atu se tatalo i lo’u loto, sa musumusu mai le Agaga i lenei upumoni maoae: “E leai se taimi ua vave tele ma e leai foi se taimi ua tuai tele e amata ai lenei faagasologa taua.” Sa vave ona ou iloa le uiga o lena mea. Sa tau le mafai ona ou faatali sei taunuu i le fale. Sa ou fai i lo’u toalua o Sharol e telefoni le ma fanau uma ma fai i ai ua tatau ona matou talanoa; e i ai se mea taua lava e fia ta’u atu ia i latou. O lo’u faanatinati atu na fai ai si o latou tau popole.

Sa ma amata i le ma afafine ulumatua ma lona toalua. Sa ou fai atu: “Ua ma mananao ma le tou tina ia outou iloa sa ma pei foi o oulua. Sa tai 31 o ma tausaga, ma se aiga toalaiti. Ua ma iloa le mea e te lua ono fetaiai. Atonu o se luitau faaletupe pe faalesoifuamaloloina. Atonu o se faafitauli o le faatuatua. Atonu foi e lofituina oulua i le olaga. A oo ina tutupu na mea, ou te manao ia oulua talanoa mai ia ma’ua. O le a ma fesoasoani atu e foia. Ia, ma te le mananao ma te faalavelave i a oulua mea fai i taimi uma, ae ma te mananao ia oulua iloa o le a ma lagolagoina oulua i taimi uma. A o tatou faatasi ai, ou te fia tau atu e uiga i se faatalanoaga sa faatoa ou faia ma se alii talavou e igoa ia Pablo.”

Ina ua uma le tala sa ou fai atu, “Ma te le mananao lua te misia le fesoasoani atu i la oulua fanau ma ia malamalama fanau a le ma fanau i nei upumoni taua.”

Uso e ma tuafafine, ua ou iloa nei i se ala e sili ona anoa le mea ua faamoemoe mai ai le Alii ia te au i la’u matafaioi o se tama ma se tamamatua i le faavaeina o se faiga e fesoasoani ai i lo’u aiga ia le gata ina faalogo ae ia malamalama foi.

A o gasolo ina ou toeaina, ou te mafaufau pea lava i nei upu:

E le taimi e, e le taimi e, toe foi vave i tua,

Ma ia toe avea tasi lava i latou ma a’u fanau iti mo se po lava e tasi!12

Ua ou iloa e le mafai ona ou toe faafoi i tua le taimi, ae o le mea lea ua ou iloa nei—e leai se taimi ua vave tele ma e leai foi se taimi ua tuai tele e taitai ai, faasino, ma savali i autafa o a tatou fanau aua e faavavau aiga.

O la’u molimau sa matuai alofa tele lo tatou Tama Faalelagi ia tatou o lea na Ia auina mai ai Lona Alo Pele e Toatasi e soifua i le olaga o se tagata ina ia mafai ai e Iesu ona faapea mai ia i tatou, “Sa ou i ai i le mea ua outou i ai nei, ua ou iloa le mea e sosoo mai, ma o le a ou fesoasoani ia te outou e foia.” Ou te iloa o le a Ia faia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “O Le Atua Lo’u Tama,” Viiga, nu. 184.

  2. Tagai Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 131.

  3. Tagai 3 Nifae 17:21.

  4. 3 Nifae 17:23.

  5. Tagai Mataio 13:1–13.

  6. Mataio 13:19; faaopoopo le faamamafa.

  7. 2 Nifae 32:5.

  8. 2 Nifae 33:1.

  9. Tagai “Anne Sullivan,” biography.com/people/anne-sullivan-9498826; “Helen Keller,” biography.com/people/helen-keller-9361967.

  10. Isaia 28:10.

  11. Ioane 5:19.

  12. Adapted from Elizabeth Akers Allen’s poem “Rock Me to Sleep,” in William Cullen Bryant, ed., The Family Library of Poetry andSong (1870), 222–23.