2010–2019
Aita i ’oi’oi roa e aita i taere roa
Atopa 2015


Aita i ’oi’oi roa e aita i taere roa

Aita i ’oi’oi roa e aita i taere roa no te arata’i, no te faaite i te e’a, e ia vai piri noa i ta tatou mau tamarii no te mea, e mea mure ore te mau utuafare.

E au mau taea’e e au mau tuahine, tei roto tatou i te hoê aroraa e to te ao nei. I mutaa ihora, ua titau to te ao i te puai e te taime a to tatou mau tamarii. Teie mahana, te aro nei to te ao no to ratou ti’araa taata e to ratou feruriraa. E rave rahi mau reo puai e te tuiroo e tamata nei i te faataa e o vai râ ta tatou mau tamarii e te mea ta ratou e ti’a ia ti’aturi. Eita e nehenehe ia tatou ia vaiiho i te sotaiete ia tura’i i to tatou utuafare ia riro mai te ao nei. E ti’a ia tatou ia upooti’a i roto i teie aroraa. I ni’a i te reira e faatumuhia’i te mau mea atoa.

Te himene nei te mau tamarii a te Ekalesia i te hoê himene o te haapii ia ratou i to ratou huru mau : « E tamarii au na te Atua ra. Fare oaoa to’u, te metua maitai ». I muri iho, te ti’aoro mai nei te mau tamarii ia tatou : « Arata’i mai ia’u… A tauturu ia’u ia ite ia’u ia ite i Ta’na mau parau [eiaha ia taere roa].1

Ua haapii mai te peresideni Russell M. Nelson ia tatou i roto i ta tatou amuiraa rahi i hope a’e nei e, mai teie atu taime, e ti’a ia tatou ia riro ei mau « metua maitai ».2 E mau tau ati rahi teie. Te parau apî maitai râ ua ite te Atua i te reira, e ua horo’a mai Oia i te tautururaa i roto i te mau papa’iraa mo’a na tatou ia ite e nahea ia tauturu i ta tatou mau tamarii e te mau mootua.

Hōho’a
Te Faaora e te mau tamarii i roto i te Buka a Moromona

I roto i te Buka a Moromona, ua fâ atu te Faaora i to te Ati Nephi. Ua haaputuputu Oia i ta ratou mau tamarii rii na piha’iho Ia’na. Ua haamaitai Oia ia ratou, ua pure no ratou, e ua heva no ratou.3 I muri mai ua parau Oia i te mau Metua : « A hi’o na i ta outou mau tamarii rii ».4

Te auraa o te parau hi’o, ia hi’o ïa e ia ite. E aha ta Iesu e hinaaro ra i te mau metua ia hi’o i roto i ta ratou mau tamarii rii ? Ua hinaaro anei Oia e ia noaa ia ratou te hoê iteraa i te huru hanahana o ta ratou mau tamarii ?

A hi’o ai tatou i ta tatou mau tamarii e te mau mootua i teie mahana, e aha ta te Faaora e hinaaro ia tatou ia ite i roto ia ratou ? Ua ite anei tatou e o ta tatou mau tamarii te pupu rahi roa’e ïa o te feia e imi nei no te Ekalesia ? E aha ta tatou e ti’a ia rave no te faatupu i to ratou faafariuraa tamau ?

I roto i te Buka a Mataio, te haapii nei te Faaora ia tatou no ni’a i te faafariuraa tamau. Ua haaputuputu te hoê naho’a taata i piha’iho i te Miti no Galilea no te faaroo Ia’na ia haapii.

I taua taime ra, ua faatia Iesu i te hoê aamu no ni’a i te tanuraa i te mau huero—te parabole no te taata ueue huero.5 No te tatararaa’tu i te reira i Ta’na mau pipi, e ia tatou atoa, ua parau Oia, « Ia faaroo te hoê i te parau o te basileia ra, e aore i haapao i taua parau ra, ua haere maira taua mea ino ra, rave ê atura i tei ueuehia i roto i tana aau ra ».6 E mea maramarama te poro’i no te mau metua : te vai nei te hoê taa-ê-raa i rotopu i te faarooraa e te haapaoraa. Mai te mea e faaroo noa ta tatou mau tamarii eita râ e haapao i te evanelia, e vai matara noa ïa te opani i reira no Satane ia rave ê atu i teie mau parau mau mai roto atu i to ratou aau.

Mai te mea râ, e nehenehe ta tatou e tauturu ia ratou ia faatupu i te mau aa no te faafariuraa hohonu, i reira i te ve’ave’a o te mahana, ia fifi ana’e te oraraa—e e fifi ihoa—e nehenehe ïa i te evanelia a Iesu Mesia ia horo’a’tu ia ratou te tahi mea i roto e ore roa e iriti-ê-hia’tu. Nahea e nehenehe ai ia tatou ia haapapû e, eita teie mau parau mau puai e haere noa i roto i te hoê tari’a e i rapae atu i te tahi tari’a ? Eita paha e nava’i ia faaroo noa i te mau parau.

Ua ite paatoa tatou e e taui te mau parau. I te tahi mau taime e parau tatou i ta tatou mau parau, e e faaroo ratou i ta ratou mau parau. E parau paha outou i ta outou mau tamarii rii, « Te ta’i nei oe mai te hoê pehe puta ». E pahono mai paha ratou, « E papa, e aha te hoê pehe ? »

Te hinaaro nei to tatou Metua i te Ao ra e ia manuïa tatou no te mea oia mau, e mau tamarii ana’e ratou Na’na hou a riro ai ei mau tamarii na tatou. Ei metua i Ziona, ua farii outou i te horo’araa a te Varua Maitai. A pure ai outou no te arata’iraa, « e faaitehia ïa ia outou te mau mea atoa ta outou e ti’a ia rave »7 no te haapiiraa i ta outou mau tamarii. A faatupu ai outou i te mau rave’a no te haapiiraa, « e faatae ïa te mana o te Varua Maitai i te reira i roto i te aau o te mau tamarii ».8

No te tauturu i te tahi taata ia noaa ia’na te maramarama, te haamana’o nei au i te hoê hoho’a maitai roa no roto mai i te aamu o Helen Keller. E vahine matapô e e tari’a turi oia o tei ora na i roto i te hoê ao pouri e te maniania ore. Ua haere mai te hoê orometua haapii o Anne Sullivan e tauturu ia’na. Nahea ïa outou e haapii ai i te hoê tamarii o te ore e nehenehe e ite mata aore râ e faaroo ia outou ?

Hōho’a
Helen Keller e Anne Sullivan

No te hoê taime maoro, ua tutava Anne i te tu’ati atu ia Helen. I te hoê mahana i te hora ahuru ma piti i te avatea, ua arata’i atu oia ia’na i te pamu pape. Ua tuu oia i te hoê o te rima o Helen i raro a’e i te taheraa pape e ua haamata i te paumu i te pape. I muri iho ua faahiti o Anne i te mau reta P-A-P-E i ni’a i te tahi atu rima o Helen. Aore mea i tupu. No reira ua tamata faahou oia. P-A-P-E. Ua uumi Helen i te rima o Anne no te mea ua haamata oia i te taa. Ia tae i te pô, ua haapii mai oia e 30 reta parau. I roto noa i te tahi nau ava’e, ua haapii mai oia e 600 ta’o e ua nehenehe ia’na ia tai’o i te reo Braille (reo no te feia matapô). Ua haere atu o Helen Keller e titau i te hoê parau tu’ite a te fare haapiiraa teitei e ua tauturu i te haataui i te ao o te feia e ore e noaa i te ite mata aore râ i te faaroo.9 Ua riro tera ei temeio, e ua riro ta’na orometua haapii ei rave ohipa tei faatupu i te temeio, mai ia outou atoa araua’e, e te mau metua.

Ua ite au i te mau hotu no te tahi atu orometua haapii faahiahia a tavini ai au ei peresideni no te hoê tĭtĭ na te feia apî paari i BYU-Idaho. Ua haataui taua ohipa ra i to’u nei oraraa. I te hoê pô mahana piti, ua uiui au i te hoê feia apî o Pablo te i’oa, no te oire no Mexico, tei hinaaro i te tavini i te hoê misioni. Ua ani au ia’na no ni’a i to’na iteraa papû e to’na hinaaro ia tavini. E mea maitai roa ta’na mau pahonoraa i ta’u mau uiraa. I muri iho ua ani au no ni’a i to’na parau-ti’a-raa. E mea papû ta’na mau pahonoraa. Oia mau, e mea maitai roa, feruri a’era vau, « Peneia’e, aita oia i taa i te mea ta’u i ani ia’na ». No reira ua faahiti faahou vau i te mau uiraa e ua faaoti a’era vau e ua ite papû maitai oia i te mea ta’u i ani e e parau mau ihoa ïa.

No to’u maere rahi i teie nei feia apî ua ui au ia’na, « Pablo, na vai i tauturu ia oe i tae ai oe i teie taime o to oe oraraa ma te parau-ti’a i mua i te Fatu ? »

Ua parau oia, « To’u papa ».

Ua parau vau, « Pablo, a faati’a mai na i to oe aamu ».

Ua parau Pablo : « I te ivaraa o to’u matahiti, ua rave to’u papa ia’u i te hiti ma te parau mai, ‘Pablo, ua ti’a-atoa-hia to’u e iva matahiti i te hoê taime. Teie te tahi mau mea e nehenehe ta oe e faaruru. E ite oe i te mau taata ia haavare i te fare haapiiraa. E haatihia paha oe e te feia o te tuhi. Te vai ra paha te tahi mau mahana eita oe e hinaaro e haere i te pureraa. Ia tupu ana’e teie mau mea—aore râ ia fifi oe e te tahi atu mea—te hinaaro nei au ia haere mai oe e aparau ia’u, e e tauturu vau ia oe ia faaruru i teie mau mea. E i reira e parau atu ai au ia oe i te mea e tupu i muri mai’ ».

« No reira, e Pablo, e aha ïa ta’na i parau ia oe i te ahururaa o to oe matahiti ?

« E, ua faaara oia ia’u no ni’a i te mau hoho’a faufau e te mau parau arearea ino ».

« E i te ahuru ma hoê raa o to oe matahiti ? Ua ani atu vau.

« Ua faaara oia ia’u ia haapa’o maitai i te mau mea e faatîtî e ua faahaamana’o mai ia’u no ni’a i te faaohiparaa i to’u ti’amâraa.

Teie ïa te hoê metua tane, i te mau matahiti atoa, « ua a’o e ua na ni’a iho i te a’o ; te tahi vahi iti i ô nei, e mai reira ho’i ei ô te tahi vahi iti »,10 tei tauturu i ta’na tamaiti eiaha noa ia faaroo, ia taa atoa râ. Ua ite te metua tane o Pablo e, e haapii mai ta tatou mau tamarii ia ineine ana’e ratou i te haapii, eiaha noa ia ineine ana’e tatou no te haapii atu ia ratou. Ua faahiahia roa vau ia Pablo a haapono ai maua i ta’na parau misionare i taua pô ra, ua hau atu râ to’u faahiahia i te papa o Pablo.

I to’u ho’iraa’tu i te fare i taua pô ra, ua ui au ia’u iho, « E aha ra ïa te huru metua tane e riro mai ai o Pablo ? » E mea maramarama maitai te pahonoraa : e riro ïa oia mai to’na ra papa te huru. Ua parau Iesu, « Eita e ti’a ta te Tamaiti ia rave oia ana’e ihora, maori râ o ta’na i ite i te Metua i te raveraa ra ».11 Teie te hoho’a e nahea te Metua i te Ao ra e haamaitai ai i Ta’na mau tamarii mai tera u’i e tera u’i.

A tamau noa’i au i te feruri no ni’a i te ohipa tei tupu ia’u e o Pablo, ua oto vau no te mea ua paari ta’u na tamahine e maha e aita ho’i ta’u na mootua e iva i taua taime ra e ora ra na piha’iho mai. Ua mana’o a’era vau, « Nahea e nehenehe ia’u ia tauturu ia ratou mai ta te Metua tane o Pablo i tauturu ia’na ? Ua rahi roa anei te taime i te haamau’ahia ? » A pûpû ai au i te hoê pure i roto i to’u nei aau, ua parau rii rii mai te Varua i teie parau mau hohonu : « Aita i ’oi’oi roa e aita i taere roa no te haamata i teie raveraa faufaa rahi ». Ua ite au i taua iho taime ra e aha te auraa o te reira. Ua hinaaro ’oi’oi au i te ho’i atu i te fare. Ua ani au i ta’u vahine faaipoipo, Sharol, ia niuniu atu i ta maua mau tamarii atoa e ia parau ia ratou e ua ti’a ia maua ia haere atu e farerei ia ratou ; e ohipa faufaa rahi roa ta’u no te parau atu ia ratou. Ua hitimahuta rii ratou no to’u rûraa

Ua haamata maua na ni’a i ta maua tamahine matahiapo e ta’na tane. Ua parau vau : « Ua hinaaro to outou metua vahine e o vau nei ia ite orua e, ua noaa ia maua to orua faito matahiti i te hoê taime. Ua 31 matahiti atoa maua e te hoê utuafare na’ina’i. Ua ite rii maua i te mea ta orua e faaruru atu paha. E tamataraa paha i te pae o te moni, e aore râ i te ea. E tamataraa paha i te faaroo. E paremo paha orua i raro a’e i te mau fifi o te oraraa. Ia tupu ana’e teie mau mea, te hinaaro nei maua ia paraparau mai orua ia maua. E tauturu maua ia orua ia faaruru atu i te reira. Teie nei, aita maua e hinaaro ia tomo atu i roto i to orua oraraa i te mau taime atoa, te hinaaro nei râ maua e ia ite orua e tei piha’iho noa maua ia orua i te mau taime atoa. E no te mea ho’i ua amui mai tatou, te hinaaro nei au e faati’a ia orua no ni’a i te hoê uiuiraa ta’u i faatupu iho nei e te hoê feia apî o Pablo te i’oa ».

I muri a’e i te aamu, ua parau vau, « Aita maua e hinaaro ia ere orua i te tautururaa i ta orua mau tamarii e ta maua mau mootua ia taa i teie mau parau mau faufaa rahi ».

E au mau taea’e e au mau tuahine, te ite maitai nei au i teie nei e aha ta te Fatu e titau nei ia’u ei metua tane e ei papa ruau no te haamauraa i te hoê rave’a no te tauturu i to’u utuafare eiaha noa ia faaroo ia taa atoa râ.

A tupu ai au i te paari, te feruri nei au i ni’a i teie mau parau :

E te taime, e te taime, a ho’i na i muri,

Ia riro ratou e mau tamarii rii na’u no te hoê noa â pô !12

Ua ite au e eita e nehenehe ia’u ia ho’i i muri, ua ite râ vau i teie taime- e aita i ’oi’oi roa e aita i taere roa no te arata’i, no te faaite i te e’a, e ia vai piri noa i ta tatou mau tamarii no te mea e mea mure ore te mau utuafare.

O to’u ïa iteraa papû e no te here rahi o to tatou Metua i te Ao ra i tono mai ai Oia i Ta’na Tamaiti Fanau Tahi no te ora i te oraraa no te hoê taata tahuti ia nehenehe ia Iesu ia parau mai ia tatou, « I reira na vau i te vahi tei reira outou i teie nei, ua ite au e aha to muri mai, e e tauturu vau ia outou ia haere atu na roto i te reira ». Ua ite au e, e na reira Oia. Na roto i te i’oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. « E Tamarii Au na te Atua ra », Te mau Himene, n° 185.

  2. Hi’o Russell M. Nelson, « Te Sabati e mahana hinaarohia », Liahona, Me 2015, 131.

  3. Hi’o 3 Nephi 17:21.

  4. 3 Nephi 17:23.

  5. Hi’o Mataio 13:1-13.

  6. Mataio 13:19 ; reta tei faahuru-ê-hia.

  7. 2 Nephi 32:5.

  8. 2 Nephi 33:1.

  9. Hi’o « Anne Sullivan », biography.com/people/anne-sullivan-9498826 ; « Helen Keller », biography.com/people/helen-keller-9361967.

  10. Isaia 28:10.

  11. Ioane 5:19.

  12. Iritihia mai roto mai i te rohipere a Elizabeth Akers Allen « Rock Me to Sleep », i roto ite nene’iraa a William Cullen Bryant, ed., The Family Library of Poetry and Song (1870), 222-23.