2010–2019
Laga e Zonido Kla di Trompèt Resoná
2015


Laga e Zonido Kla di Trompèt Resoná

E mundu tin mester di disípulonan di Cristu ku por komuniká e mensahe di e evangelio ku klaridat i for di e kurason.

E verano ku a kaba di pasa mi kasá i ami tabatin dos di nos nietunan yòn pa keda serka nos, miéntras nan mayornan a partisipá den un aktividat di biahe di pionero den nan staka. Nos yu muhé tabata ke ta sigur ku e muchanan lo praktiká e piano miéntras nan ta leu for di kas. E tabata sa ku algun dia huntu ku nan abuelonan lo hasi fásil pa na lubidá di praktiká. Un mèrdia mi a disidí pa sinta ku Andrew, esun di 13 aña, i skuch’é toka.

E mucha hòmber aki ta yen di energia i ta gusta pa ta pafó. E por a pasa su tempu fásilmente ku yagmentu i piskamentu. Miéntras ku e tabata práktika e piano, mi por a sinti ku el a preferá di ta piskando den un riu serka. Mi a skucha ora sin gana e tabata toka kada tono di un kantika familiar. Kada nota ku el a toka tabatin mes un énfasis i ritmo, hasiendo difísil pa identifiká e melodia klaramente. Mi a sinta banda di dje riba e banki i a splika e importansia pa apliká djis un poko mas preshon riba e teklanan di melodia i un poko ménos riba e notanan ku tabata kompañá e melodia. Nos a papia ku e piano ta mas ku un milager mekániko. E por ta un ekstenshon di su mes stèm i sentimentunan i bira un instrumènt maravioso di komunikashon. Meskos ku un persona ta papia i ta move suavemente for di un palabra na otro, asina e melodia mester flui segun e ta move di un nota pa otro.

Nos a hari huntu segun el a purba kada biaha di nobo. E sonrisa den su kara a bira mas grandi ora e melodia konosí a kuminsá surgi for di lokual promé tabata un sèt di sonido brutu. E mensahe a bira kla: “Mi ta un yu di Dios i el a mandami aki.”1 Mi a puntra Andrew si e por a sinti e diferensia den e mensahe. El a respondé,”Si, Tawela, mi por sintié!”

E Apòstel Pablo a siña nos tokante kompará komunikashon ku instrumento musikal ora el a skibi na e Korintionan:

“Ta meskos ku kaso di instrumèntnan ku riba nan mes no tin bida manera flùit i arpa, si no tin diferensia den nan tononan, kon hende por tende kua melodia ta toka riba nan?

“Si durante guera e tròmpet no duna señal kla, ta ken lo prepará su mes pa bataya?”2

Si tin un tempu ku e mundu mester di disípulonan di Cristu ku por komuniká e mensahe di e evangelio ku klaridat i for di kurason, ta awor aki. Nos tin mester di e zonido kla di e tròmpet.

Cristu tabata sin duda nos mihó ehèmpel. Semper el a demostrá e kurashi pa defendé lo kual tabata korekto. Su palabranan ta bira eko den e siglonan, ora e invitá nos pa kòrda stima Dios i nos próhimo, pa warda tur e mandamentunan di Dios i biba komo lusnan pa e mundu. E no tabatin miedu di papia kontra di e podernan mundano òf di gobernantenan di su époka, inkluso ora nan a tabata diferente, Su mishon duná na Dje pa Su Tata Selestial. Su palabranan no a wòrdu diseñá pa konfundí, pero pa move e kurason di hende. E tabata sa e boluntat di su Tata, bon kla den lokual el a bisa i hasi.

Mi tin un ehèmpel di Pedro tambe, ku a konfrontá e hòmbernan di mundu ku kurashi klaridat riba e dia di Pentekòste. Riba e dia aki e pueblo tabata reuní for di diferente pais kritikando e promé Santunan pasobra nan a tende nan papia den lenga i a pensa ku nan tabata fuma. Pedro, ku e Spiritu lantá den su alma, a lanta para pa defendé e Iglesia i su miembronan. El a testifiká ku e palabranan aki: “Hudiunan i boso tur ku ta biba na Yerusalèm, t’esaki mi ke bisa boso, skucha bon.”3

Despues el sita for di e skrituranan konteniendo e profesianan di Cristu i a duna su testimonio firme: “P’esei henter pueblo di Israel mester tin sigur, ku mesun Hesus ku boso a krusifiká, Dios a hasi tantu Señor i Cristu.4

Hopi a skucha su palabranan, i a sinti e Spiritu, i 3,000 alma a uni na e Iglesia antiguo. Esaki ta evidensia poderoso ku un hòmber òf muhé, ku ta dispuesto pa testifiká or e mundu ta parse di ta bayendo den direkshon kontrario, por hasi un diferensia.

Ora nos komo miembronan tuma e desishon pa para firme i ku poder ta testigu pa Dios su doktrina i Su Iglesia, algu ta kambia den nos. Nos ta tuma Su imágen riba nos. Nos ta yega mas serka di Su Spiritu. E di su banda lo bai dilanti nos i lo ta na “[nos] man drechi i na [nos] man robes, i [Su] Spiritu lo ta den [nos] kurason, i [Su] angelnan rondó di [nos], pa karga [nos].”5

Disípulonan berdadero di Cristu no ta wak pa buska esküs pa e doktrina, ora e no ta pas ku e konseptonan aktual di mundu. Pablo tabata un otro disípulo balente ku deklará ku brio ku e no tabata bergonsá pa e evangelio di Cristu: pasó ta e poder di Dios pa salbashon pa tur ku ta kere.”6 Berdadero disípulonan ta representá Señor ora e no ta kumbiniente pa hasi asina. Berdadero disípulonan ta deseá pa inspirá e kurason di hende, no pa imponé nan.

Hopi biaha no ta kumbiniente òf konfortabel pa para pa Cristu. Mi tin sigur ku esei tabata e kaso ku Pablo ora el a wòrdu yamá dilanti di Rei Agrippa i a puntra na pa hustifiká su mes i konta su historia. Pablo, sin duda, a proklamá su kreensia ku tantu poder ku e rei intimidante aki a atmití ku “kasi” el a wòrdu persuadí pa bira un Kristian.

E kontesta di Pablo tabata muestra di su deseo pa e hendenan por a komprondé bon lokual e ker a bisa. El a bisa na rei Agrippa ku tabata su deseo pa tur ku skuch’é, lo no bira “kasi” Kristian, pero mihó tur huntu bira “totalmente” disípulonan di Cristu.7 Esnan ku papia ku klaridat lo por logra esaki.

Den e bastante añanan ku mi a studia e historia di Lehi su soño den e Buki di Mormon8, semper mi a pensa riba e edifisio grandi i espasioso komo un lugá kaminda solamente esnan di mas rebelde tabata biba. E edifisio tabata yená ku hende, hasiendo mofa i mustrando dede riba esnan fiel ku tabata tene na e bara di heru, representando e palabra di Dios, i ku tabata riba kaminda pa e palu di bida, representando di e amor di Dios. Algun no por a no por a soportá e preshon di e hendenan ku a hasi mofa di nan i a kita bai. Otronan a disidí pa djòin esnan den e edifisio. Nan no tabatin e kurashi pa papia ku brio kontra di e kritiká òf mensahenan di e mundu?

Ora mi ta mira e mundu aktual alehá su mes [for] di Dios, mi ta kere ku e edifisio ta kresiendo den tamaño. Hopi ta kanando den e pasionan di e edifisio grandi i espasioso sin ripará ku en realidat nan ta kambiando den parti di su kultura. Hopi biaha nan ta sukumbí pa e tentashonnan i e mensahenan. Finalmente nos ta haña ta hasi mofa òf ta uni na esnan ku ta kritiká òf hasi mofa.

Durante añanan mi a pensa ku e multitut tabata hasi mofa di e manera ku e fielnan a biba nan bida, pero e stèmnan di e edifisio di awendia a kambia nan manera. Esnan ku tabata hasi mofa hopi biaha ta purba di hoga e mensahe simpel di e evangelio dor di ataká algun aspekto di e historia di Iglesia òf ta ofresé kritiká duru di un profeta òf otro lider. Tambe nan ta atakando e kurason di nos doktrina i e leinan di Dios, duná for di Kreashon di mundu. Nos, komo disípulonan di Jesucristu i miembronan di Su Iglesia, nunka no mester laga e bara di heru lòs. Nos mester laga e trompèt zona for di nos alma.

E mensahe simpel ta ku Dios ta nos Tata Selestial amoroso i Jesucristu ta Su Yu. E evangelio ta restourá den e delaster dianan aki pa medio di profetanan bibiente i e Buki di Mormon ta e evidensia. E kaminda pa felisidat ta dor di unidat familiar básiko manera organisá originalmente i revelá pa nos Tata Selestial. Esaki ta e melodia konosí di e mensahe ku hopi por rekonosé, pasó nan a tendé for di bida premortal.

Komo Santunan di Delaster dianan, ta tempu pa nos lanta para i testifiká. Ta tempu pa e notanan di e melodia di e evangelio lanta riba e bochincha di e mundu. Mi ta añadí mi testimonio na e mensahe di e Salbador i Redentor di mundu. E ta bibu! Su evangelio ta restourá i e bendishonnan di felisidat i pas por wòrdu sigurá den e bida aki dor di biba Su mandamentunan i kana den Su kaminda. Esaki ta mi testimonio den e nòmber di Jesucristu,amèn.