2010–2019
Ko e Fehangahangai mo e Faingataʻa ʻo e Māmaní he ʻAho Ní
ʻOkatopa 2015


Ko e Fehangahangai mo e Faingataʻa ʻo e Māmaní he ʻAho Ní

ʻE hanga ʻe he ngaahi fili ʻokú ke faí—ʻa e ngāue fakafaifekaú, akó, malí, ngāué mo e tokoni ʻi he Siasí—ʻo tataki koe ki ho ikuʻanga taʻengatá.

ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa kuo tohi mo leaʻaki ʻo kau ki he toʻu tangata kei talavou ʻo e ʻaho ní. Kuo ʻasi he ngaahi saveá ʻoku fakafepakiʻi ʻe ha tokolahi e tui fakalotu kuo fokotuʻutuʻu māú. ʻOku tokolahi e niʻihi ʻoku fakamoʻua mo taʻengāue. ʻOku saiʻia ha tokolahi he fakakaukau ʻo e malí, ka ʻoku momou ha tokolahi ke manga ki he sitepu ko iá. ʻOku fakautuutu e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu fānaú. Ka ne taʻeʻoua e ongoongoleleí mo e tataki fakalaumālié, ʻe hēhēfano holo ha tokolahi ʻi ha ngaahi hala kehe pea nau mole ai.

Meʻamālie, ʻoku tōmui e kau mēmipa tāutaha kei talavou ʻo e Siasí ʻi he ngaahi palopalema ko ʻení, mahalo koeʻuhí pē ko hono faitāpuekina ʻaki kinautolu e palani ʻo e ongoongoleleí. ʻOku kau he palani taʻengata ko iá ʻa e piki maʻu ki he vaʻa ukameá—ʻo pikitai ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo e lea ʻEne kau palōfitá. ʻOku fie maʻu ke tau piki ke maʻu ange ki he vaʻa ukamea ʻokú ne tataki fakafoki kitautolu kiate Iá. Ko ʻeni pē ʻa e “ʻaho ke [tau] fili”1 aí.

ʻI heʻeku kei siʻí, ʻi he ʻamanaki ke u fai ha fili taʻefakapotopoto, naʻe faʻa pehē mai ʻeku tamaí, “Lōpeti, tuʻu ke hangatonu peá ke laka ke tonu!” Kuo mou ʻi ai. ʻI he laumālie ʻo e lea mahino ko iá, ʻoku ou fie lea fakapatonu ai kiate kimoutolu ko ʻetau toʻu tupú—ko e kau tāutaha fakaʻeiʻeiki kei talavoú—he ʻoku “fiefia ʻa hoku lotó ʻi he lea mahinongofuá … koeʻuhí ke [tau] ako ai.”2

ʻOkú ke ʻi ha vahaʻa taimi pelepelengesi ʻo hoʻo moʻuí. ʻE hanga ʻe he ngaahi fili ʻokú ke faí—ʻa e ngāue fakafaifekaú, akó, malí, ngāué mo e tokoni ʻi he Siasí—ʻo tataki koe ki ho ikuʻanga taʻengatá. ʻOku ʻuhinga ʻení, kuo pau ke ke sio lōloa maʻu pē kimuʻa—ki he kahaʻú.

ʻI heʻeku kei pailate laulāpuná, ne u ako ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻoua ʻaupito naʻá ke teitei puna fakahangatonu ki ha ʻalotāmaki ʻoku mana fatulisi. (He ʻikai ke u talaatu pe naʻá ku ʻilo fēfē ia.) Ka te ke puna takai ai, pe ʻalu ʻi ha hala kehe pe tatali kae ʻoua kuo ʻalomālie ka ke toki tūʻuta.

ʻE hoku kāinga kei talavou, ʻoku ou fie tokoni atu ke “tonu hoʻomou puná” ʻi he ngaahi ʻalotāmaki ʻoku tuʻunuku mai he ʻaho fakaʻosí. Ko koe ʻoku pailaté. Ko ho fatongiá ke ke fakakaukauʻi e ola ʻo e fili kotoa pē te ke faí. Fehuʻi loto pē, “Kapau te u fai e fili ko ʻení, ko e hā e ola kovi taha ʻe ala hokó?” ʻE hanga ʻe hoʻo ngaahi fili māʻoniʻoní ʻo taʻofi koe mei haʻo hē atu mei he hala totonú.

Fakakaukau ki ai: Kapau he ʻikai ke ke fili ke inu ʻolokaholo he ʻikai te ke ʻolokahōlika! Kapau he ʻikai ke ke fili ke fakamoʻua he ʻikai ke fakatautuki hoʻo meʻa kotoa (bankrupt)!

Ko e taha e ngaahi taumuʻa ʻo e folofolá ko hono fakahaaʻi kiate kitautolu e founga ke tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e ʻahiʻahí mo e koví. Ko hono fakanounoú, ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei ai! Naʻe hola ʻa Siosefa mei he uaifi ʻo Potifaá.3 Naʻe ʻave ʻe Līhai hono fāmilí ʻo nau mavahe mei Selusalema.4 Naʻe hola ʻa Mele mo Siosefa ki ʻIsipite ke hao mei he fokotuʻutuʻu kovi ʻa Hēlotá.5 Naʻe fakatokanga e Tamai Hēvaní ki he kakai tui ko ʻení he meʻa kotoa pē. ʻE pehē pē ʻEne tokoni ke tau fakafepakiʻi, hola pe ʻalu mo e taʻau ʻo e ngaahi tūkunga lolotongá. Te ne lea kiate kitautolu ʻo fakafou heʻetau lotú, pea ko e taimi ʻoku tau lotu aí, te tau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki kitautolu. ʻOku tau maʻu e folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, tāpuaki fakapēteliaké, naʻinaʻi ʻa e mātuʻá mo e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, kae meʻatēpuú, ʻa e kihiʻi leʻo siʻi mo mālie ʻo e Laumālié.

ʻE tauhi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá: “Te u tataki atu ʻa kimoutolu.”6 Ko e fehuʻí leva, te tau tuku nai ke tataki kitautolu? Te tau fanongo nai ki Hono leʻó pe leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí?

ʻOku ou fakamoʻoni kapau te ke ʻi ai maʻá e ʻEikí, te Ne ʻi ai foki maʻau.7 Kapau ʻokú ke ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te ke maʻu Hono Laumālié ke mo takaua pea ke Ne tataki koe. “Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí. … Te ke ʻiloʻi ʻi he meʻá ni, ko e ngaahi meʻa kotoa pē … ʻoku kau [ia] ki he ngaahi meʻa ʻo e māʻoniʻoní.”8

ʻI he hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko e fakavaʻé, tuku muʻa ke u ʻoatu ha faleʻi fakapotopoto.

ʻOku fehangahangai ha konga lahi homou toʻu tangatá mo e fakamoʻua fakatupu ʻauhá. ʻI heʻeku kei talavoú, naʻe ngāue pangikē ʻeku palesiteni siteikí ʻi he Wall Street. Naʻá ne akoʻi kiate au, “ʻOkú ke tuʻumālie ʻo kapau te ke moʻui pē ʻo fakatatau mo hoʻo meʻa ʻoku maʻú.” ʻOkú ke fai fēfē ia? Totongi hoʻo vahehongofulú pea fakahū ha sēniti! Ko e lahi ange paʻanga ʻokú ke maʻú, ko e lahi ia e seniti te ke fakahuú. ʻOua te ke feʻauʻauhi mo e niʻihi kehé pe ko hai ʻe lahi taha e koloa mamafa te ne maʻú. ʻOua te ke fakatau ha meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo totongi.

ʻOku lahi ha kakai kei talavou he māmaní ʻoku nau fakamoʻua ke nau ako, pea nau toki ʻiloange kuo lahi e fakamole ki aí he meʻa ʻoku nau lava ʻo totongi fakafokí. Fekumi ki ha ngaahi sikolasipi mo ha tokoni fakapaʻanga. Kumi ha ngāue fakataimi ke tokoni ki hoʻo akó, kapau ʻe lava. ʻE fie maʻu heni ha feilaulau, ka ʻe tokoni ia ke ke ikuna.

ʻOku teuteuʻi koe ʻe he akó ki ha faingamālie fakaengāue ʻoku lelei angé. ʻOkú ne fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga lelei ange ke ke tokoni mo faitāpuekina e niʻihi kehé. ʻOkú ne fokotuʻu koe ʻi he hala te ke ako ai ʻi hoʻo moʻuí kotoa. Te ne fakamālohia koe ʻi hoʻo fakafepakiʻi e taʻeʻiló mo e fehalākí. Hangē ko e akonaki ʻa Siosefa Sāmitá: “ʻOku tekeʻi ʻe he ʻiló ʻa e fakapoʻulí, nofo tailiilí mo e veiveiuá; koeʻuhí he ʻikai ke lava ʻo nofo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he potu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻiló. … ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he ʻiló.”9 “Ka ʻoku lelei ke akonekina ʻo kapau te nau tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá.”10 ʻE teuteuʻi koe ʻe he akó ki he kahaʻú, ʻo kau ai ʻa e nofomalí.

Fēfē ke u ʻai mahino atu? Ko e hala ki he malí ʻoku fou ia he foʻi halanga ʻoku ui ko e teiti! Ko e teití ko e faingamālie ia ke fai ha fetalanoaʻaki lōloa. ʻI he taimi ʻokú ke teiti aí, feinga ke ke ʻilo e meʻa kotoa pē kau ki he tokotaha ko eé. Kapau ʻe lava, feinga ke feʻilongaki mo e ongo fāmilí. ʻOku faitatau nai hoʻomo ngaahi taumuʻá? ʻOkú mo maʻu nai e ongo tatau pē ki he ngaahi fekaú, Fakamoʻuí, lakanga fakataulaʻeikí, temipalé, fatongia fakaemātuʻá, uiuiʻi faka-Siasí mo e tokoni ki he niʻihi kehé? Kuó ke ʻiloʻi nai e founga e tokotaha ko eé he taimi ʻoku taulōfuʻu ai e moʻuí, anga ʻene tali e lavameʻá mo e tōnounoú, matuʻuaki e lotoʻitá mo talia e ngaahi faingataʻá? ʻOku tukuhifo ʻe he tokotaha ʻokú mo teití e niʻihi kehé pe fakahikihikiʻi kinautolu? ʻOku hoko nai ʻene fakakaukaú, leá mo e tōʻongá ko ha meʻa te ke fie nofo ai mo ia he ʻaho kotoa?

Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe mali haohaoa; ka ʻoku tau mali mo ha taha ʻe malava ke haohaoa. ʻOku hoko nai ʻene fakakaukaú, leá mo e tōʻongá ko ha meʻa te ke fie nofo mo ia he ʻaho kotoa?

Kau lea mahino atu, ʻoua muʻa naʻá ke teiti pē ʻi ho taʻu 20 tupú koeʻuhí pē ke ke “ʻeva mo fiefia,” peá ke fakatoloi ai e malí koeʻuhí ko ha meʻa pe ngāue kehe. Ko e hā hono ʻuhingá? He ʻoku ʻikai ko e teití mo e malí pē ʻa e ikuʻanga fakaʻosí. Ko e founga pē ia ke tau aʻu ai ki he feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí. “Ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangatá ʻene tamaí mo ʻene faʻeé, kae pikitai ki hono ʻunohó pea te na kakano taha pē.”11

Ko ho fatongiá he taimí ni ke ke moʻui taau mo e tokotaha ʻokú ke fie mali mo iá. Kapau ʻokú ke fie mali mo ha tokotaha lelei, talavou, faitotonu, fiefia, ngāue mālohi mo fakalaumālie, peá ke hoko ko e tokotaha pehē. Kapau ko koe ʻa e tokotaha ko iá, ka ʻoku teʻeki ai ke ke mali, kātaki pē. Fakaongoongo ki he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi holí pea ʻokú Ne ʻofeina koe ʻi hoʻo tauhi mateaki kiate Iá. ʻOku ʻi ai ʻEne palani maʻau, ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ia he moʻui ko ʻení pe ko e maama ka hokó. Fakafanongo ki Hono Laumālié. “ʻOua naʻa feinga ke akonakiʻi ʻa e ʻEikí, kae maʻu ʻa e akonaki mei hono toʻukupú.”12 ʻE fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka hokó. “Ka ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.”13

Kapau ʻoku ʻikai lahi hoʻo maʻuʻanga tokoní, ʻoua te ke hohaʻa. Naʻe toki talamai ʻe ha mēmipa lelei ʻo e Siasí kiate au, “Naʻe ʻikai ke u ohi hake ʻeku fānaú ʻi he paʻangá; naʻá ku ohi hake kinautolu ʻi he tuí.” ʻOku ʻi ai ha moʻoni maʻongoʻonga ai. Kamata fakahaaʻi leva hoʻo tuí ʻi he tapa kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Kapau he ʻikai, te ke aʻu koe ki he meʻa ʻoku ou ui ko e “tui vaivai.” ʻE mōlia atu e mālohinga tonu ko ia ʻoku fie maʻu ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo tuí. Ko ia, fakahaaʻi hoʻo tuí he ʻaho kotoa pē pea te ke “fakaʻau ʻo mālohi ange … mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí.”14

Ke ke mateuteu ke mali, fakapapauʻi ʻokú ke taau ke maʻu e sākalamēnití mo ha lekomeni temipale. ʻAlu maʻu pē ki he temipalé. Tokoni ʻi he Siasí. Makehe mei he uiuiʻi faka-Siasí, muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, he naʻá Ne “feʻaluaki ʻo fai lelei.”15

Mahalo ʻe ʻi ai haʻo fehuʻi fakamātoato ki hoʻo ngaahi fili he kahaʻú. ʻI heʻeku kei talavoú, ne u kumi faleʻi mei heʻeku mātuʻá mo ha kau faiako faivelenga mo falalaʻanga. Ko e taha ai ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki; ko e taha ko ha faiako ne falala kiate au. Ne na fakatou talamai, “Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻeku faleʻí, peá ke mateuteu ke tali ia.” Ne mahino kiate au ʻene ʻuhingá. Filifili ʻi he faʻa lotu ha kau faifaleʻi ʻoku nau fakakaukauʻi hoʻo lelei fakalaumālié. Tokanga he maʻu faleʻi mei ho toʻú. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha meʻa lahi ange, kakapa hake ki ʻolunga, kae ʻikai ki he tafaʻakí!16

Manatuʻi he ʻikai lava ha taha ʻo kakapa hake ki ʻolunga maʻau. Ko hoʻo tuí pē mo e lotú te ne fakatupunga haʻo malava ʻo hiki hake koe mo fai ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó. Ko hoʻo fakapapau pē ke talangofuá te ne lava ʻo liliu hoʻo moʻuí. ʻOkú ke maʻu e mālohi ko ʻení tuʻunga he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.17 ʻOkú ke maʻu hoʻo tauʻatāina ke filí, ʻokú ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi kapau te ke talangofua pea te ke lava ʻo muimui ki he Laumālie ʻokú ne tataki koé.

Ne toki pehē ʻe ha taha faʻu faiva kei talavou naʻá ne ongoʻi ʻokú ne kau ki ha “toʻu tangata ʻo e kau foha maumaukoloá”—ko ha toʻu tangata ʻoku “fekumi ki he ʻamanaki leleí mo e fiefiá mo e lavameʻá, ka ʻoku nau fekumi ki ai ʻi he feituʻu hala ʻi he founga hala.”18

ʻI he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻui ki he foha maumaukoloá, naʻe lahi fau e ngaahi tāpuaki ne fakatatali mai ki he fohá kae kimuʻa ke ne maʻu iá, naʻe pau ke ne vakavakaiʻi lelei ʻene moʻuí, ʻene ngaahi filí mo hono ngaahi tūkungá ʻOku fakamatalaʻi e mana hokó ʻi he folofolá ʻaki ha kupuʻi lea faingofua: “Pea kuo poto ia.”19 Fēfē ke u fakalotolahiʻi atu koe ke ke poto ā? ʻI he Siasí, ko e taimi pē ʻe pau ke fai ai ha ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻingá, ʻoku tau faʻa fai leva ha fakataha alēlea. ʻOku taumuʻa tatau pē mo e fakataha alēlea fakafāmilí. Mahalo te ke lava ʻo fai ha meʻa ʻoku ou ui ko e “fakataha alēlea fakatāutaha.” Tuku hao kiʻi taimi maʻau tokotaha pē. Fakakaukau ki he kahaʻú. Fehuʻi loto pē: “Ko e hā e tafaʻaki heʻeku moʻuí ʻoku ou fie fakamālohia kae lava ke u fakamālohia ai mo e niʻihi kehé? Ko e fē tuʻunga ʻoku ou fie ʻi ai ʻi ha taʻu ʻe taha mei heni? taʻu ʻe ua mei heni? Ko e hā e ngaahi fili ʻoku fie maʻu ke u fai ke aʻu ai ki he tuʻunga ko iá?” Manatuʻi ko koe ʻoku pailaté pea ko koe ʻoku pulé. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi hoʻo vakavakaiʻi hoʻo moʻuí, ʻe tokoni atu hoʻo Tamai Hēvaní. Te Ne tataki nima koe ʻo fakafou ʻi he nima fakafiemālie ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni makehe ʻoku ʻofa atu e Fakamoʻuí kiate koe. “He ʻikai koā ke tau fai atu ʻi [Heʻene] ngāue mahuʻinga peheé? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui.”20 Te Ne fakamālohia mo poupouʻi koe ʻi hoʻo muimui kiate Iá. Te ne ʻohake koe ki ho ʻapi māʻolunga tahá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.