2010–2019
ʻOku ou Fakalaulauloto Maʻu Pē Ki ai
ʻOkatopa 2015


ʻOku ou Fakalaulauloto Maʻu Pē Ki ai

ʻOku ou lotua fakamātoato te ke fili ke fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga lōloa mo loloto ange.

ʻOku ou ngāue ko ha ʻinivesitoa (investor). Ka ʻi he tui fakalotú, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.1 ʻI heʻeku ngāue fakapisinisí, ʻoku ou fakaʻaongaʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakapaʻanga ʻoku malú. ʻI heʻeku moʻui ʻaki ʻeku tuí, ʻoku ou feinga ke muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālie ʻokú ne tokoniʻi au ke u hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻOmi ʻe he Ngaahi Fakaafé ʻa e Ngaahi Tāpuakí

Ko e konga lahi e ngaahi pale fakatāutaha kuó u maʻu ʻi he moʻuí ko e ola ia ʻo hano fakaafeʻi au ʻe ha taha ke fai ha ngāue faingataʻa. ʻI he laumālie ko iá, ʻoku ou fie ʻoatu kiate kimoutolu ha fakaafe ʻe ua. Ko e ʻuluakí, ʻoku fekauʻaki mo e meʻa fakapaʻangá. Ko e fakaafe hono uá, ʻoku fakalaumālie. Kapau ʻe tali e ongo fakaafé ni, ʻe fie maʻu ha ngāue fakapotopoto ʻi ha taimi lahi kae toki utu e ngaahi palé.

Ko e ʻUluaki Fakaafé

ʻOku faingofua pē ʻa e ʻuluaki fakaafé: ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakahū ha paʻanga he uike kotoa. ʻOku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia pe ko e fiha ʻokú ke fakahuú; ko e meʻa pē ia ʻaʻau. ʻI hoʻo fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻo e fakahū paʻangá, ʻe ʻaonga ia kiate koe fakatāutaha. Pea te ke maʻu foki ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi fakapaʻanga e niʻihi kehé tuʻunga ʻi hoʻo ngāue faivelengá. Fakakaukauloto ki he ola lelei hono fakahū ha paʻanga fakauike ʻi ha māhina ʻe 6, taʻu ʻe taha, 10, pe lahi ange. ʻE lava ʻo maʻu ha ola fisifisimuʻa ʻi hono fakahoko ha fanga kiʻi ngāue iiki ʻi ha vahaʻataimi fuoloa.2

Ko e Fakaafe hono Uá

ʻOku kiʻi kehe mo mahuʻinga ange ʻeku fakaafe hono uá ʻi he ʻuluakí. Ko ʻeni ia: ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou “fakakaukauʻi-maʻuloto”3 ha veesi folofola ʻe taha he uike takitaha. ʻOku ʻʻikai maʻu ʻa e foʻi lea ko e fakakaukauʻi-maʻuloto (ponderize) he tikisinalé, ka ʻoku maʻu ia ʻi hoku lotó. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakakaukauʻi-maʻulotó? ʻOku ou saiʻia ke pehē ko hano fakatahaʻi ia e peseti ʻe 80 e fakalaulaulotó mo e peseti ʻe 20 e ako maʻulotó.

ʻOku ʻi ai ha sitepu faingofua ʻe ua:

ʻUluakí, fili ha veesi folofola he uike takitaha pea tuku ʻi ha feituʻu te ke sio maʻu pē ki ai he ʻaho kotoa pē.

Uá, lau pe fakakaukau tuʻo lahi ki ha veesi he ʻaho kotoa pea fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi leá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá ʻi he uiké kakato.

Fakakaukau ki he ngaahi ola langaki moʻui ʻo hono fakahoko fakauike ʻení ʻi ha māhina ʻe ono, taʻu ʻe taha, 10, pe lahi ange.

ʻI hoʻo fai e ngāué ni, te ke ongoʻi ha tupulaki fakalaumālie lahi ange. Te ke lava ʻo akoʻi mo langaki hake ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofaʻí ʻi ha ngaahi founga mahuʻingamālie ange.

ʻĪmisi
Uku Mamahá

Kapau te ke fili ke ke fakakaukauʻi-maʻuloto fakauike, mahalo te ke ongoʻi ʻo hangē ha taha ne saiʻia he uku mamahá he kuohilí, ka kuo ʻahiʻahi ʻeni ke uku loloto. ʻI he fili ko iá, ʻe faitāpuekina hoʻomou moʻuí ʻaki ha mahino loloto ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie foʻou.

ʻĪmisi
Uku lolotó

ʻI hoʻo fakakaukau ki he veesi kuó ke fili ʻi he uike takitaha, ʻe tohitongi e leá mo e kupuʻi leá ʻi ho lotó.4 ʻE tohi foki e leá mo e kupuʻi leá ʻi ho ʻatamaí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe faingofua ange mo fakanatula pē e ako maʻulotó. Ka ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e fakakaukauʻi-maʻulotó ke ʻoatu ha meʻa langaki moʻui ke mou fakakaukau ki ai—ʻa ia te ke ofi maʻu ai pē ki he Laumālie ʻo e ʻEikí.

Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pe ʻi homou ʻatamaí e ngaahi folofola ʻo e moʻuí.”5 Ko e fakakaukauʻi-maʻulotó ko ha founga faingofua mo langaki moʻui ia ki hono fai iá.

ʻOku ou tui ko ha taha fakakaukau-maʻuloto ʻa Nīfai. Naʻá ne pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá pea ʻoku fakalaulauloto ki ai [maʻu ai pē], pea tohi ia ʻi hoku lotó ke ako mei ai pea ʻaonga ki heʻeku fānaú.”6 Naʻá ne fakakaukau ki heʻene fānaú ʻi heʻene fakalaulauloto mo hiki e folofolá. ʻE lelei fēfē ʻeni ki ho fāmilí ʻi hoʻo feinga maʻu pē ke fakafonu ho ʻatamaí ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá?

Ko ʻEku Vēsí

Naʻá ku toki fakakaukauʻi-maʻuloto ʻa e ʻAlamā 5:16. ʻOku pehē ai, “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku mou lava koā ke sio loto atu ki haʻamou fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻoku folofola mai kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ko iá: Haʻu kiate au ʻa kimoutolu ʻoku monūʻiá, he vakai, ko hoʻomou ngaahi ngāué ko e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní ʻi he funga ʻo e māmaní?”

ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké, ko e meʻa ʻeni ne tohitongi ʻi hoku ʻatamaí: Fakakaukauloto atu ki haʻo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu ʻoku monūʻia, he vakai, ko hoʻomou ngaahi ngāué ko e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní” (ʻAlamā 5:16).

Hangē ko ia ʻoku mou ʻiló, naʻe ʻikai ke u ako maʻuloto e vēsí kotoa. Ka naʻá ku fakalaulauloto tuʻo lahi ki he ngaahi konga mahuʻinga ʻo e vēsí mo e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá. Ka ko e konga lelei taha ʻo e foungá ni, ko e ʻi ai ha meʻa māʻolunga ange ke u fakakaukau ki ai. Lolotonga e uiké, ne u sioloto ki hono folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi lea fakalotolahi kiate au. Naʻe ongo ia ki hoku lotó peá ne ueʻi fakalaumālie au ke fai e “ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní.” Ko e meʻa ia ʻe ala hoko ʻi he taimi ʻoku tau “sio pe [kia Kalaisi] ʻi he fakakaukau kotoa pē.”7

Kuo Pau Ke tau Fakafepakiʻi

Mahalo te ke fehuʻi, “Ko e hā ʻoku totonu ai ke u fakahoko ʻení?” Te u tali ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga kuo mafola atu ai ʻa e koví. ʻOku ʻikai totonu ke tau tali e tuʻunga lolotongá, pea ʻikai fakafepakiʻi ʻa e ngaahi lea koví mo e ngaahi ʻata angahalaʻia he meimei feituʻu kotoa pē. Kuo pau ke tau fakafepakiʻi ʻI he taimi ʻoku fonu ai hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ʻata langaki moʻuí, ʻi he taimi ʻoku tau “manatu maʻu ai pē kiate iá,”8 ʻoku ʻikai leva ha toe potu ia maʻá e ʻulí mo e vevé.

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e taha kotoa ke “fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa ia [kuó Ne] lea ʻakí.”9 Vakai ki he fakakaukauʻi-maʻulotó ko ha tānaki atu ki hoʻomou ako folofola fakatāutaha mo fakafāmilí, kae ʻoua naʻa hoko ko hano fetongi. ʻOku hangē pē fakakaukauʻi-maʻulotó ko hano tānaki atu ha vaitamini foʻou ki hoʻomou founga maʻumeʻatokoni fakalaumālie lolotongá.

ʻOku Fuʻu Faingataʻa

Mahalo te ke pehē, “ʻOku fuʻu faingataʻa kiate au e fakakaukauʻi-maʻulotó.” ʻOua ʻe tuka. ʻE lava ke lelei e faingataʻá. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻe tāpuekina kitautolu ko ʻetau ngaahi ngāué.10

ʻĪmisi
Folofolá ʻi he telefoní

Naʻe maʻu ʻe ha kaungāʻapi kei talavou ha founga faingofua ke fakakaukau maʻuloto ai. ʻOkú ne fokotuʻu ʻene veesi folofola ki he uiké ʻi he screen ʻene telefoní. Ko ha fakakaukau ʻe taha, te ke lava ʻo vahevahe hoʻo vēsí mo ho ngaahi tokouá pe tuongaʻané, fānaú, pe ha kaungāmeʻa. ʻOku ou fetokoniʻaki mo hoku uaifi ko Sulí. ʻOkú ma fili ʻema vēsí ʻi he Sāpate kotoa pē. ʻOkú ne fokotuʻu [ʻene vēsí] heʻemau ʻaisí. ʻOku ou fokotuʻu haʻakú ʻi heʻeku lolí. ʻOkú ma vahevahe leva e ngaahi fakakaukau kau ki heʻema vēsí ʻi he uiké kakato. ʻOkú ma saiʻia foki ke aleaʻi ʻa e ngaahi vēsí mo ʻema fānaú. ʻI heʻemau fai iá, hangē ʻoku fakafiemālie ange ke nau vahevahe ʻenau fakakaukau ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo kimauá.

ʻĪmisi
Ko hono tuku ʻe Sisitā Tulani ha folofola ʻi he funga ʻaisí.
ʻĪmisi
Ko hono tuku ʻe Misa Tulani ha folofola ʻi he lolí

ʻOku ou kau foki mo Suli ki ha kulupu he ʻInitanetí ʻe lava ai e fāmilí, kaungāmeʻá mo e kau faifekaú ʻo vahevahe ʻenau folofolá he uike kotoa pē pea fakakau ai ha fakakaukau pe fakamoʻoni. ʻOku faingofua ange ke fai maʻu pē ʻi haʻate kau ki ha kulupu. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe hoku ʻofefiné mo hono kaungāmeʻa ʻi he akoʻanga māʻolungá ʻa e mītia fakasōsialé mo e text ke fevahevaheʻaki ai e ngaahi potufolofolá.

ʻĪmisi
Ko hono vahevahe ʻe ha finemui ʻa e folofolá ʻi he mītia fakasōsialé

Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke momou ke fakakau ʻi hoʻo kulupú ha niʻihi mei he ngaahi tui fakalotu kehé. ʻOku nau fekumi mo kinautolu ki ha founga ke hiki hake ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá.

Ko e hā Hono Lelei?

ʻĪmisi
Ako folofola ʻa Sisitā Tulaní

Ko ia, ko e hā hono lelei? Kuó ma fakakaukauʻi-maʻuloto ha veesi he uike takitaha ʻo laka hake ʻeni ʻi ha taʻu ʻe tolu. Naʻá ma ʻuluaki fokotuʻu ha taumuʻa ki ha taʻu ʻe 20. Naʻá ne toki talamai kimuí ni: “ʻI hoʻo ʻuluaki fakaafeʻi au ke u fakakaukauʻi-maʻuloto ha potufolofola he uike kotoa ʻi ha taʻu ʻe 20, ne u fakakaukau pe te u lava ʻo fakahoko ia ʻi ha māhina ʻe taha. ʻOku ʻikai ke u toe veiveiua ki ai. ʻOku ʻikai ke u faʻa tui ki he fiefia ʻoku ou maʻu ʻi hono fokotuʻu ha veesi folofola he ʻaisí he uike kotoa pea langaki hoku laumālié ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki aí.”

Hili ha fakakaukauʻi-maʻuloto ʻi ha uike ʻe ono, ne pehē ʻe ha fefine mei Tekisisi, USA: “Kuo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní, … pea ʻoku ou ongoʻi ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní. … ʻOku ou saiʻia ʻi he founga ʻoku liliu ai au ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ke u lelei angé.”

Naʻe tohi ʻe haku kaungāmeʻa taʻu hongofulu tupu ʻo pehē: “Naʻá ku fuʻu saiʻia ʻi he lava ke u [fakakaukau-maʻulotó] koeʻuhí he kuó ne tokoniʻi au ke u tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻingá.”

Naʻe vahevahe ʻeni ʻe ha taha ʻo ʻetau kau faifekaú: “Kuó u fakakaukauʻi-maʻuloto ha veesi he uike kotoa pē talu mei Sune 2014, pea ʻoku ou saiʻia ai. … Kuo hangē ʻa e ngaahi potufolofolá ni haku kaungāmeʻa ʻe lava ke u falala ki ai he taimi faingataʻá.”

Kiate aú, ʻoku ou ongoʻi kakato ange e Laumālié ʻi heʻeku fakakaukau-maʻuloto fakauiké. ʻOku tupulaki ʻeku ʻofa ʻi he folofolá koeʻuhí ko e feinga ke “tuku ke ngaohi maʻu ai pē ke fakaʻofoʻofa ʻe he angamaʻá [ʻeku] ngaahi fakakaukaú.”11

Fakakaukau ki he fakaafe mo e tāpuaki taupotu taha ko ʻeni ne vahevahe ʻe Nīfaí: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”12 ʻI he laumālie ko ia ʻo e “keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí,” ʻoku hangē ʻa e fakakaukauʻi-maʻulotó ia hano ʻahiʻahiʻi ha meʻatokoni ifo pea toki kai kai māmālie kae lava ke maʻu kakato hono ifó.

ʻĪmisi
Kai sālati ha fefine

Ko e Hā Hoʻo Vēsí?

Te mou fakakaukauʻi-maʻuloto nai ha veesi folofola ʻi he uike takitaha ʻi he toenga ʻo e māhiná? ʻi he toenga ʻo e taʻú? Pe toe lōloa ange? Naʻá ku fakaafeʻi mo Suli ʻa ʻetau kau faifekau loto-toʻa ʻi Tālasi, Tekisisí ke nau fakakaukau-maʻuloto mo kimaua ʻi ha taʻu ʻe 20. Te mau aʻu ki ai ʻi ha taʻu nounou ʻe 17. Pea te mau fokotuʻu ha taumuʻa foʻou ke hikiʻi hake ʻemau fakakaukaú ke mau toe ofi ange kia Kalaisi.

Te mou lava ʻo vakaiʻi kimautolu ʻaki hano fehuʻi mai, “Ko e Hā hoʻo vēsí?” Ka ʻo kapau te ke fai ia, mateuteu ke ke vahevahe mai hoʻo potufolofolá. ʻE langaki kitautolu koeʻuhí ko ʻetau fevahevaheʻakí.

Te ke lava ʻo fakakaukau ki he liliu ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí mo e moʻui ho fāmilí kapau te ke tohi ha veesi folofola foʻou ʻi homou lotó mo e ʻatamaí he uike kotoa he ngaahi māhina pe taʻu ka hokó? Pe toe lōloa ange?

Ko Sīsū Kalaisi Hotau Faʻifaʻitakiʻangá

ʻOku pau pē ne fakatupulaki ʻe Sīsū Kalaisi ha ʻofa ʻi he ngaahi folofolá ʻi Heʻene kei siʻí. ʻOku pau pē naʻá Ne lau mo fakalaulauloto ki he folofolá kae lava ke ne fai ha ngaahi fealēleaʻaki ʻuhingamālie mo e kau poto ʻi he temipalé ʻi Hono taʻu 1213 Naʻe kamata ʻene ngāue fakafaifekaú Hono taʻu 30,14 pea naʻá Ne fakamoʻoni kei siʻi mei he folofolá mo toutou fakahoko ia ʻi Heʻene ngāue fakafaifekaú.15 He ʻikai lava nai ke tau pehē ne fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ha taʻu ʻe 20 ke ako mo fakalaulauloto ki he folofolá ko e konga ʻEne teuteu ngāue fakafaifekaú? ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai he ʻahó ni ke ke teuteu fakalaumālie ai ki he ngaahi faingamālie ke akoʻi mo faitāpuekina ho fāmilí mo e niʻihi kehé ʻi he kahaʻú?

Ngāue ʻaki Hoʻomou Tuí pea Fai Ia

Ke fakamanatu atu, ʻoku ou ʻamanaki te ke fakakaukau ke fakahū ha paʻanga he uike takitaha. Ngāue ʻaki hoʻomou tuí pea fai ia. ʻOku ou lotua fakamātoato foki te ke fili ke fakalaulauloto fakauike ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga lōloa mo loloto ange. Ngāue ʻaki hoʻomou tuí pea fai ia.

ʻOku ʻikai hangē ʻeni ko ʻeku ʻuluaki fakaafe ke fakahū ha paʻangá, he ko e lelei kotoa ʻo ʻeku fakaafe fakahaofi fakalaumālie hono uá te ke maʻu ia ʻo taʻengata—ʻo ʻataʻatā mei he ané mo e ʻumeʻumea ʻo e māmaní.16

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e faleʻi mahino mo e talaʻofa ko ʻení: “Ako fakaʻāuliliki mo fakamātoato e folofolá. Fakalaulauloto mo lotu ki ai. ʻOku hoko ʻa e ngaahi folofolá ko e fakahā pea te nau ʻomi ha toe ngaahi fakahā.”17

Fakamāʻopoʻopó

ʻOku ou palōmesi atu he ʻikai te ke fakaʻiseʻisa ʻi hono tohitongi ha veesi folofola ʻi ho ʻatamaí mo e lotó ʻi he uike takitaha. Te ke aʻusia ha ongo ʻoku ʻi ai ha taumuʻa, malu, mo e mālohi fakalaumālie tuʻuloa.

Manatuʻi e folofola ʻa Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene pehē, “Fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou mamata naʻá ku faí.”18 Fakatauange te tau moʻui kakato ange ʻaki ʻa ʻEne folofolá, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.