2010–2019
O Upumoni Manino ma Taua
Oketopa 2015


O Upumoni Manino ma Taua

O le taui lotoalofa a le Tama Faalelagi mo le ola ai i taimi faigata, o lo tatou ola lea i le atoaga o taimi.

Uso e ma tuafafine pele, ua tele tausaga talu ona faataunuu konafesi aoao, sa lei nonofo ai Peresitene Boyd K. Packer, ma Elder L. Tom Perry ma Elder Richard G. Scott i tua tonu o le pulelaa ma saunoa ai i se tasi o nei sauniga. E ootia mea tatou te manatuaina ai i latou, ma ou te faamamalu foi ia i latou, e tulagaese i latou taitoatasi ae sa lotogatasi uma i a latou tautinoga ma molimau ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Ma le isi, o au e pei foi o outou, e mauaina le malosi ma lagolagoina Peresitene Thomas S. Monson o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, ma ou te maofa i lana auaunaga faamaoni ma le usiusitai faaaposetolo ua silia nei ma le 50 tausaga ofoofogia.

Ma o le taeao o le Aso Lua o lenei vaiaso, i le tea laitiiti o le 9, a o amatalia se fonotaga a le Au Epikopo ma le Au Peresitene o le Eria a Asia o loo iinei mo le konafesi, sa valaau mai ai au ia feiloai ma Peresitene Monson, faatasi ma ona fesoasoani. I sina taimi mulimuli ane, a o ou savali atu i le potufono e sosoo ma lona ofisa, masalo sa ou popole a o nofo ai i le isi pito o le laulau, a o ia saunoa mai ma le agalelei e faatoafilemu lo’u popole. I le matauina o lo’u matua, sa ia saunoa mai ai ua fai si ou talavou ma ua ou foliga laitiiti ifo i lo lo’u matua.

Ona sosoo ai lea i ni nai minute, sa faamatala mai e Peresitene Monson, ona o le faatinoina o le finagalo o le Alii, ua tuuina mai ai se valaauga i le Korama a le Toasefululua ia te au. Sa ia fesili mai pe ou te taliaina lenei valaauga, i le te’a ai o le mea sa ou mautinoa o se tau mapuea i le faateia tele, sa ou tali atu ai ma le mautinoa. Ma a o lei mafai ona ou faaleo atua se galulolo o lagona lemafaamatalaina, o le tele lava o lagona o le le agavaa, sa aapa mai Peresitene Monson ma le agalelei ia te au, ma faamatala mai le valaauina o ia i le tele o tausaga ua mavae o se Aposetolo e Peresitene Tavita O. MaKei, i lena foi taimi sa ia lagonaina ai le le agavaa. Sa ia faatonuina ma le toafimalie au, “Epikopo Stevenson, o le a faaagavaaina e le Alii i latou Na te valaauina.” O nei upu mālū a se perofeta ua avea ma se puna o le filemu, se toafimalie i se taimi o suesueina ai ma le tiga a’u lava ia, ma lagona agamalu i itula o tiga ua pasia nei le ao ma le po talu ona tuu mai le valaauga.

Sa ou faamatalaina le mea lea faatoa uma ona faamatala atu ia te outou i la’u manamea o Lesa, mulimuli ane i lena aso, a o ma nofonofo ai i se tulimanu filemu i le Lotoa o le Malumalu, faatasi ai ma se vaaiga toafilemu o le malumalu ma le Tapeneko logologoa i ō ma luma atu. A o ma taumafai e iloa ma malamalama i mea na tutupu o le aso, sa ma iloa ai o le ma taula, o lo ma faatuatua lea ia Iesu Keriso ma lo ma malamalama i le fuafuaga sili o le fiafia. O i na taitai atu ai i se faailoaga o lo’u alofa loloto tele mo Lesa. O ia o le lasusulu i lo’u olaga, ma o se afafine ofoofogia o le Atua. O lona olaga ua faailogaina i auaunaga le manatu faapito ma le alofa le faatuaoia mo tagata uma. O le a ou tauivi ia faatumauina le agavaa mo faamanuiaga o le ma faaipoipoga e faavavau.

Ou te faailoa atu lou alofa loloto i o ma atalii e toafa ma o la aiga, o le toatolu o loo i ai iinei ma o la taitoalua lalelei, o tina o le ma fanau a fanau e toaono; o le lona fa, o se faifeautalai, ua faia se faatagaga faapitoa e soli ai le sā a faifeautalai ma maimoa mai i nei taualumaga tuusao faatasi ma lona peresitene o le misiona ma lona faletua mai lo latou misiona i Taiuani. Ou te alofa ia i latou uma ma ou te fiafia i le auala latou te alolofa ai i le Faaola ma le talalelei.

Ou te faailoa atu lo’u alofa i tagata taitasi o lo’u aiga: i lo’u tina pele ma lo’u tama, na maliliu i le tausaga ua tea, o e na faamaua’aina se molimau ia te au lea na foliga mai na mauaa ia te au mai lava i lo’u laitiiti. Ou te faafetai atu foi i lo’u uso, o tuafāfine, ma o latou taitoalua faapea ai foi aiga o Lesa, o le toatele o loo iinei i le asō. Ou te lafo atu foi lenei upega o le lotofaafetai i le anoanoai o aiga lautele, uo, faifeautalai, taitai, ma faiaoga ua ou iloaina i lou olaga.

Ua faamanuiaina au i se mafutaga vavalalata ma uso o le Au Peresitene Sili, le Toasefululua, le Au Fitugafulu, ma au peresitene aoao o ausilali. Ou te faailoa atu lou alofa ma le faaaloalo ia te outou taitoatasi o tuafafine ma uso ma o le a taumafai lava ina ia agavaa mo la outou mafutaga faifai pea. O loo olioli foi le Au Epikopo Pulefaamalumalu i se lotogatasi toetoe lava a faalelagi. O le a ou misia a matou fegalegaleaiga i aso taitasi ma Bishop Gerald Caussé, Bishop Dean M. Davies, ma le aufaigaluega.

Ou te tu atu i o outou luma o se faamaoniga o le fetalaiga a le Alii na tusia i le vaega muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ina ia mafai ona folafola atu le atoatoaga o la’u talalelei i e e vaivai ma e faatauvaa i tuluiga o le lalolagi, ma i luma o tupu ma pule.”1 O nei upu na mulimuli mai i le tautinoga a le Alii lea e faaalia ai le alofa o se Tama mo Lana fanau: “O le mea lea, o A’u o le Alii, ona ua Ou iloa le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi, na Ou valaau atu ai i luga o la’u auauna o Iosefa Samita, Laitiiti, ma tautala atu ia te ia mai le lagi, ma tuu atu ia te ia poloaiga.”2

O lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Ieova, faatasi ai ma se malamalama e uiga i le taunuuga mai lava i le amataga,3 na tatalaina le lagi ma se tisipenisione fou e faafetaia’ia ai malaia ua La silafia o le a oo mai. Sa faamatalaina e le Aposetolo o Paulo malaia o le a oo mai o ni “taimi faigata.”4 Mo au lava, ua fautua mai i lenei mea o le taui lotoalofa a le Tama Faalelagi mo le ola ai i taimi faigata, o lo tatou ola lea i le atoaga o taimi.

A o ou mafatia ai i o’u le agavaa i lenei vaiaso, sa ou maua se uunaiga manino lea sa aoaiina ma faamafanafanaina ai au: aua le taulai atu i mea e le mafai ona fai ae ia taulai atu i mea e mafai ona fai. Ou te molimau atu i upumoni manino ma le taua o le talalelei.

O upu nei e faafia selau ona ou faasoaina atu ia i latou uma e auai i le Ekalesia ma le toatele e le o ni tagata o le ekalesia: “O le Atua o lo tatou Tama Faalelagi [agaalofa]. O i tatou o Ana fanau. … E tutulu o Ia faatasi ma i tatou pe a tatou mafatia, ma olioli pe a tatou faia le mea sa’o. E finagalo o Ia tatou te fesootai, ma e mafai ona tatou fesootai ma Ia e ala i le tatalo faamaoni. …

“Ua saunia e le Tama Faalelagi mo i tatou, o Lana fanau, se ala e … toefoi atu ai e mau i Lona afioaga. E totonugalemu i le fuafuaga a lo tatou Tama [Faalelagi] le Togiola a Iesu Keriso.”5

Na auina mai e le Tama Faalelagi Lona Alo i le lalolagi e togiola agasala a tagata uma. O nei upumoni manino ma taua ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.