2010–2019
Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi
ʻOkatopa 2015


Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Pelepelengesi

Ko e totongi huhuʻi ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻetau moʻui he kuonga fakatuʻutāmakí ni, ko ʻetau toe moʻui foki ai ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻE kāinga ʻofeina, kuo taʻu lahi hono fai ʻo e konifelenisi lahí, ka ko e konifelenisi ʻeni ʻoku ʻikai meʻa atu ai ʻa Palesiteni Boyd K. Packer, Elder L. Tom Perry pea mo Richard G. Scott mei muʻa pea mo nau lea atu ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ni. Neongo kuo mapaki e faá, ka ʻoku kei ʻalaha ʻetau manatu melie kiate kinautolú, pea ʻoku fai ha fakaʻapaʻapa kiate kinautolu, neongo ʻenau kehekehe mo makehé, ka naʻa nau faaitaha ʻi heʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

ʻIkai ngata aí, hangē ko kimoutolú, ʻoku fakaivia au peá u poupouʻi ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā, pea ʻoku ou ofo ʻi heʻene fataki faivelenga mai hono fatongia fakaʻaposetoló he taʻu ʻe 50 ko ʻení.

ʻI he pongipongi Tūsite ʻo e uike ní, ʻi he ʻosi pē ʻa e 9 pongipongí, ʻi he kamata ha fakataha ʻa e Kau Pīsopelikí mo e Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia ʻĒsiá, pea ʻoku nau ʻi heni he konifelenisí, ne ui au ke u fakataha mo Palesiteni Monisoni mo hono ongo tokoní. Hili ha ngaahi momeniti siʻi mei ai, ʻi heʻeku hū atu ki he loki konifelenisi ʻi hono veʻe ʻōfisí, mahalo ne u fōtunga tailiili atu heʻeku hanga atu mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpilé ki heʻene lea ʻofa mai ke fakanonga ʻeku loto tailiilí. Naʻá ne fakatalanoa mai ʻo kau ki hoku taʻu motuʻá, ʻo pehē hangē ʻoku ou fōtunga kei siʻí peá u ʻasi kei siʻi ange ʻi hoku taʻú.

Pea ʻi ha ngaahi momeniti siʻi mei ai, naʻe fakamatala mai ʻa Palesiteni Monisoni, ko ʻene fai ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ke ui au ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne fehuʻi mai pe te u tali ʻa e uiuiʻí ni, pea hili ha maheʻa leʻolahi ʻeku ʻohovalé, ne u fakapapauʻi ange ʻeku tali iá. Pea kimuʻa ke u leaʻaki e ngaahi ongo lahi fau ne nau lomekina aú, ʻa ia ko e konga lahi ko ʻeku ongoʻi taʻefeʻungá, naʻe lea mai ʻa Palesiteni Monisoni kiate au, ʻo ne fakamatala ki he founga hono ui ia he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ke ne hoko ko ha ʻAposetoló, pea naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga foki mo ia. Naʻá ne fakahinohinoʻi au, “ʻE Pīsope Stevenson, ʻoku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi ʻokú Ne uí.” Kuo hoko e ngaahi lea fakanonga ko ia ʻa ha palōfitá, ko e maʻuʻanga ʻo e melinó kiate au, ko ha fakanonga ʻi ha ʻalotāmaki ʻo e vakavakaiʻi fakaekitá mo e ngaahi ongo pelepelengesi ʻo e lotó ʻi ha ngaahi houa ongoʻi taulōfuʻu lahi ʻi he pō mo e ʻaho talu mei he taimi ko iá.

Ne u ʻahiʻahi leaʻaki e meʻa ne u toki fakamatalaʻi atu, ʻo fai ia ki hoku hoa ʻofaʻanga ko Lisá, ʻi he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá ʻi heʻema tangutu ʻi ha tuliki lōngonoa ʻo e Temipale Sikueá, ʻo vakai atu ki he mātanga fakaʻofoʻofa ko e temipalé mo e Tāpanekale fakahīsitōliá ʻi muʻa ʻiate kimauá. ʻI heʻema feinga ke makupusi mo fakakaukau lelei ki he ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho ko iá ne ma ʻiloʻi ko e taula ʻema tuí ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻema ʻilo ki he palani lahi ʻo e fiefiá. ʻOku tupu ai ʻeku fie fakahaaʻi e loloto ʻeku ʻofa kia Lisá. Ko e huelo ia ʻo e laʻaá heʻeku moʻuí pea ko e ʻofefine fakaʻofoʻofa ia ʻo e ʻOtuá. Ko ʻene moʻuí ʻoku kātoi ia ʻi he tokoni taʻesiokitá mo e ʻofa taʻe fakangatangata ki he taha kotoa pē. Te u feinga ke u moʻui taau mo e tāpuaki ʻo ʻema feohi taʻengatá.

ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa lahi ki homa ngaahi foha ʻe toko faá mo honau ngaahi fāmilí, ko e toko tolu ʻoku nau ʻi heni mo honau ngaahi uaifi fakaʻofoʻofá, ko e ngaahi faʻē ki homa makapuna ʻe toko onó; ko e fika faá ʻoku ngāue fakafaifekau pea kuo ʻoange haʻane ngofua makehe ke ne kei ʻā fuoloa pē ʻo mamata mai ki he ngaahi polokalamá ni mo ʻene palesiteni fakamisioná mo e mali ʻene palesiteni fakamisioná ʻi honau ʻapi fakamisioná ʻi Taiuani. ʻOku ou ʻofa fakatāutaha kiate kinautolu, pea ʻoku ou tanganeʻia heʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e ongoongoleleí.

ʻOku ou fie fakahaaʻi hoku ʻofa ki hoku fāmilí kotoa: ki heʻeku faʻē ʻofeiná mo ʻeku tamaí ne mālōlō he taʻu kuo ʻosí, ka naʻá ne fakatōkakano ʻi hoku lotó ha fakamoʻoni kuo toka ʻi hoku lotó talu mei heʻeku kei siʻi. ʻOku ou fakamālō ki hoku tokouá, tuofāfiné mo honau ngaahi malí kae pehē foki ki he fāmili ʻo Lisá, ʻa ia ʻoku ʻi heni hanau tokolahi. ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku houngaʻia ki hoku kāinga tokolahi faú, kaungāmeʻá, kau faifekaú, kau takí mo e kau faiako kiate aú.

Kuo faitāpuekina ʻeku moʻuí heʻeku feohi mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Fitungofulú mo e kau palesitenisi lahi ʻo e ngaahi houalotú. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu ʻeku ʻofa mo e houngaʻia kiate kimoutolu kāinga, pea te u feinga ke u moʻui taau ai pē mo ʻetau feohí. ʻOku maʻu ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé ha faaitaha fakalangi. Te u ʻofa ki heʻemau feohi fakaʻaho mo Pīsope Kōsei mo Pīsope Teivisí pea mo e kau ngāué.

ʻOku ou tuʻu ʻi homou ʻaó ko e fakamoʻoni ʻo e folofola ne fai ʻe he ʻEikí ʻoku hiki ʻi he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Koeʻuhí ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé.”1 ʻOku muimui mai e ngaahi leá ni ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ne fakahaaʻi ai e ʻofa ʻa ha Tamai ki Heʻene fānaú: “Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau.”2

Naʻe hanga ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea mo Hono ʻAlo ko Sihová, mo ʻena tokaimaʻananga ki he ngataʻangá mei he kamataʻangá,3 ʻo fakaava e ngaahi langí mo e kuonga fakakōsipeli foʻoú ke hoko ai e ngaahi meʻa fakamamahi ne Na ʻafioʻi ʻe hoko maí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e ngaahi meʻa fakamamahi ko iá ko ha “kuonga fakatuʻutāmaki.”4 Kiate au, ko e totongi huhuʻi ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻetau moʻui he kuonga fakatuʻutāmakí ni, ko ʻetau toe moʻui foki ai ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻI heʻeku fakakaukauʻi ʻeku taʻefeʻungá he uiké ni, ne u maʻu ha ongo makehe naʻá ne akoʻi mo fakafiemālieʻi au; ke ʻoua te u tokanga ki he meʻa he ʻikai ke u lavá, ka ko e meʻa ko ia te u lavá. Te u lava ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni mahinongofua mo pelepelengesi ʻo e ongoongoleleí.

Ko ha ngaahi lea ʻeni kuo tuʻo lahi fau ʻeku vahevahe mo e kau mēmipa ʻo e Siasí pea mo ha tokolahi ʻoku ʻikai ke nau mēmipa: “Ko e ʻOtuá ʻetau Tamai Fakahēvani [ʻofá]. Ko ʻEne fānau kitautolu. … ʻOkú ne tangi fakataha mo kitautolu he taimi ʻoku tau mamahi aí peá Ne fiefia fakataha mo kitautolu heʻetau fai e meʻa ʻoku totonú. ʻOkú Ne fie fetuʻutaki mo kitautolu, pea ʻe lava ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotu fakamātoató.

Kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ko ʻEne fānaú, ha founga ke tau toe foki ai ki Hono ʻaó. … Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ʻelito ʻo e palani ʻetau Tamai Fakahēvaní.”5

Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAló ki he māmaní ke Ne fakalelei maʻá e angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni mahinongofua mo pelepelengesi ko ʻení, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.