2010–2019
Ko e Manatu Kiate Ia ʻOku Tau Falalaʻiá
ʻOkatopa 2015


Ko e Manatu Kiate Ia ʻOku Tau Falalaʻiá

ʻOku makatuʻunga ʻetau ʻamanaki lelei ke toe nofo fakataha mo e Tamaí ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku kei taʻu hivá, naʻe fakamoleki ʻe heʻeku kui fefine ʻulu hinā, fute-ʻe-fā-ʻinisi-ʻe-tahatahá (150-cm) ha ngaahi uike siʻi mo kimautolu ʻi homau ʻapí. ʻI ha hoʻatā ʻe taha lolotonga ʻene ʻi aí, ne u fakakaukau mo hoku ongo taʻoketé ke mau ʻalu ʻo keli ha luo ʻi ha lotoʻataʻatā ʻi he kauhala ʻe tahá mei homau falé. Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ne mau fai ai iá; taimi ʻe niʻihi ʻoku saiʻia e tamaiki tangatá ʻi hono keli ha luó. Ne mau kiʻi ʻuli, ka naʻe ʻikai ko ha fuʻu palopalema ia kiate kimautolu. Ne mamata mai e tamaiki tangata ʻi homau kaungāʻapí ki he fakalata ʻemau keli luó pea nau haʻu leva ʻo tokoni. Pe ne mau kaungā ʻuli fakataha kotoa. Naʻe fefeka ʻa e kelekelé, ko ia ne mau ʻomai leva ʻa e housi vaí ʻo tuku ia ki he loto luó ke ne fakamolū ʻa e kelekelé. Ne mau pelepela ʻi heʻemau kelí ka naʻe toe loloto ange ʻa e luó.

Naʻe fakakaukau ha taha ʻi heʻemau kulupú ʻoku totonu ke liliu ʻa e luó ko ha vai kaukau, ko ia ne mau fakafonu vai leva ia. Koeʻuhí ko au ne siʻisiʻi tahá mo ʻeku fie kau mo kinautolú, ne nau fakalotoʻi au ke u fuofua puna ʻo ʻahiʻahiʻi ia. Naʻá ku ʻuli ʻaupito ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u tomuʻa palani ke u fakapelepela, ka ko e meʻa ia ne u iku ki aí.

ʻI he kamata ke u mokosiá, ne u kolosi leva he halá ʻo fakakaukau ke u hū ki homau falé. Ne u fetaulaki tuʻu mo ʻeku kui fefiné ʻi he matapaá pea naʻe ʻikai ke ne fakahū au ki loto. Naʻá ne talamai kapau te u hū ki loto, te u fakapelepelaʻi ʻa e fale naʻá ne toki fakamaʻá. Ko ia ai, naʻá ku fai leva e meʻa ʻe fai ʻe ha tamasiʻi taʻu hiva ʻi he tuʻunga ko iá ʻo lele ki he matapā ʻi muí, ka naʻá ne veʻe vave ange ia ʻi heʻeku fakakaukau atú. Ne u ʻita, ʻaka fute, mo fie maʻu ke u hū ki fale, ka naʻe kei tāpuni pē ʻa e matapaá.

Naʻá ku viviku, pelepela, mokosia, pea ʻi heʻeku fakakaukau kei siʻí, ne u fakakaukau mahalo te u mate ai pē au ʻi homau ʻapí. Ko hono fakaʻosí, naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā kuo pau ke u fai kau toki hū ki falé. Ne u toki hanga hake pē ʻoku ou tuʻu ʻi he loto ʻataʻatā ʻi muí kae fana au ʻe heʻeku kui fefiné ʻaki ʻa e housí ke maʻa e pelepelá. Naʻe ngali fuoloa ʻaupito, ka naʻe faifai pē kuo talamai ʻe heʻeku kui fefiné ʻoku ou maʻa peá ne fakahū leva au ki fale. Naʻe māfana ʻa e loto falé, pea naʻe lava leva ke u tui ha vala mātuʻu mo maʻa.

ʻI hoʻomou fakakaukau ki he talanoa fakatātā moʻoni ko iá, fakakaukau angé ki he folofola ʻa Sīsū Kalaisí: “Pea ʻoku ʻikai faʻa hū ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ki hono puleʻangá; ko ia ʻoku ʻikai hū ki hono mālōlōʻangá ha taha ka ko kinautolu pē kuo fō honau kofú ʻi hoku totó, koeʻuhi ko ʻenau tuí, mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, pea mo ʻenau tui faivelenga ʻo ʻau ki he ngataʻangá.”1

ʻI heʻeku tuʻu ko ia ʻi tuʻa homau ʻapí kae fana housiʻi au ʻe heʻeku kui fefiné, naʻe ʻikai ke sai pea taʻe-fakafiemālie. Ko ha fakamamahi taʻengata ia ha taimi ʻe fakaʻikaiʻi ai meiate kitautolu e faingamālie ke tau foki ʻo nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní koeʻuhí ko haʻatau fili ke fakapelepela ʻi he luo ʻo e faiangahalá. ʻOku ʻikai totonu ke tau lohiakiʻi kitautolu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau faí ka tau nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau maʻa.

Kimuʻa pea tau haʻu ki he māmaní, ne tau kau ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ʻi ha fakataha lahi.2 Naʻa tau tokanga, pea ʻikai ha taha ʻiate kitautolu naʻe tō ʻo mohe. ʻI he fakataha alēlea ko iá, naʻe tuku mai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ha palani. Koeʻuhí ko e maluʻi ʻe he palaní ʻetau tauʻatāina ke filí mo e fie maʻu ke tau ako mei heʻetau ngaahi aʻusiá kae ʻikai ko ʻEne aʻusiá pē, naʻá Ne ʻiloʻi leva te tau fai angahala. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ngaohi kitautolu ʻe he faiangahalá ke tau taʻe-maʻa pea ʻikai lava ke foki ki Hono ʻaó koeʻuhí ʻoku maʻa ange e feituʻu ia ʻokú Ne ʻafio aí ʻi he fale ne fakamaʻa ʻe heʻeku kui fefiné.

Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea ko ʻene taumuʻá ia ke “fakahoko [ʻetau] moʻui taʻefaʻamaté mo e moʻui taʻengatá”3 Naʻe kau e tufakanga ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene palaní—ko ha taha ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻa ʻo tatau ai pē pe ko e hā e lahi ʻo ʻetau ʻulí. ʻI he fanongonongo ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e fie maʻu ha Fakamoʻuí, ʻoku ou tui ne tau tafoki kotoa ʻo sio kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻuluaki Fānau ʻi he Laumālié, ko e tokotaha ne fakalakalaka ki he tuʻunga ke hoko ʻo hangē ko e Tamaí.4 ʻOku ou tui ne tau ʻilo kotoa ko Ia pē te ne lavaʻí, he ʻikai lavaʻi ia ʻe kitautolu, ka te Ne lavaʻi pea te Ne fai ia.

ʻI he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí ʻi Kolokota, ne mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he sinó mo e laumālié, naʻe tetetete koeʻuhí ko e mamahí, pea tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí, ʻo Ne tautapa ki Heʻene Tamaí ke toʻo ʻa e ipú meiate Ia,5 ka naʻá Ne kei inu pē ia.6 Ko e hā naʻá Ne fai ai iá? ʻI Heʻene ngaahi leá, naʻá Ne fie maʻu ke fakalāngilangiʻi pē ʻa ʻEne Tamaí mo fakaʻosi ʻene “ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá.”7 Naʻá ne fie maʻu ke tauhi ʻEne fuakavá pea lava ai ke tau foki ki ʻapi. Ko e hā leva e meʻa ʻokú Ne kole mai ke tau faí? ʻOkú ne kole mai pē ke tau vete ʻetau ngaahi angahalá pea fakatomala koeʻuhí ke ʻoua te tau toe mamahi ʻo hangē ko Iá.8 ʻOkú ne fakaafeʻi kitautolu ke tau maʻa koeʻuhí ke ʻoua ʻe tuku kitautolu ʻi tuʻa mei he fale ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní.

Neongo ko e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi angahalá ʻa e sīpinga ʻoku fie maʻu ʻi he moʻuí, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e hā e angahala kuó ke faí pe loloto fēfē ʻa hoʻo tō ki he luó, ʻo fakatatau ki he ʻaonga ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ʻoku tau ongoʻi mā koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻo hangē ko e pehē ʻe he palōfita ko Nīfaí, ʻoku “faingofua ʻaupito [ke tau] moʻua ki ai”.9 ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe naʻe ʻi ai ha taimi naʻa tau fakafetongi ai hotau tāpuaki ʻo e ʻuluaki fānaú, ʻaki ha kulo lū.10

Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne kātakiʻi ʻa e “ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē” koeʻuhí “ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí.”11 Ko e meʻa mahuʻingá ko ʻEne āfeitaulalo,12 ke hāʻele mai ki he māmaní pea hifo ki “lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē”13 ʻo mamahi “ʻo mālohi lahi ange ʻi ha tangata” te ne lavaʻi.14 Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e tautapa ʻa Kalaisi maʻatautolu ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, ʻo pehē: ʻE Tamai, vakai ki he ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai te ne fai ha angahalá; … Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku kāinga ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhí ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”15 Ko e meʻa ia ʻoku mahuʻingá pea ʻoku totonu ke ne fakafoʻou ʻetau ʻamanaki leleí mo ha vilitaki ke toe feinga ange, koeʻuhí ʻoku ʻikai ngalo kitautolu ʻiate Ia.16

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ʻikai tafoki ʻetau Fakamoʻuí meiate kitautolu kapau te tau loto fakatōkilalo ke fekumi kiate Ia ka tau lava ʻo fakatomala; ʻe ʻikai loto e Fakamoʻuí ke tau hē; pea he ʻikai ke ne pehē, “ʻOiauē, ʻikai ko koe ai pē”; pea ʻe ʻikai te Ne liʻaki ʻa kitautolu koeʻuhí ko e ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa hono faingataʻa ʻo e fakaʻehiʻehi mei he angahalá. ʻOku mahino kotoa ia kiate Ia, kau ai ʻa e loto-mamahí, maá, mo ʻita koeʻuhí ko e nunuʻa ʻo e angahalá.

ʻOku moʻoni ʻa e fakatomalá pea ʻoku ʻaonga ia. ʻOku ʻikai ko ha aʻusia talakeheʻi pe ko e ola “ʻo ha fakakaukau vale.”17 ʻOkú ne maʻu e mālohi ke hiki hake ʻa e ngaahi kavengá pea fetongi kinautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí. ʻE lava ke ne tataki ki ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó ʻo iku ki heʻetau loto ke ʻikai “maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai pē.”18 ʻOku ʻikai faingofua ʻa e fakatomalá. ʻOku hāhāmolofia ke pehē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. ʻOku feʻunga pē ia mo hono olá. Hangē ko e fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi heʻene lea ki he Kau Fitungofulu ʻo e Siasí: “Ko e fakakaukaú ʻeni: ʻoku ʻikai tuku ʻe he Fakaleleí ha halanga. Ko e meʻa kuo fakaleleiʻí kuo fakaleleiʻi ia. … ʻOku ʻikai tuku mai ʻe he Fakaleleí ha ʻaluʻanga. ʻOkú ne fakamoʻui pē, pea ko e meʻa kuo fakamoʻuí kuo sai ia.”19

Pea ʻoku pehē pē ʻetau ʻamanaki lelei ke toe nofo fakataha mo e Tamaí ʻo makatuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa e loto fiemālie ʻa e Tokotaha pē ʻoku haohaoá ke toʻo kiate Ia, ʻi he mahino ʻene fehangahangai mo e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, ʻa e mafatukituki fakakātoa ʻo e ngaahi maumau-fono ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, kau ai ʻa e ngaahi angahala naʻe ʻikai fie maʻu ke fili ʻe he ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá ka naʻa nau fili pē ke nau mamahi ai.

ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ʻulungaanga ʻaki e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi he kakai kehé koeʻuhí ʻoku tau ʻilo kapau te tau fakahoko ha fuakava, fakatomala maʻu pē, pea kātaki ki he ngataʻangá, te ne ʻai kitautolu ko e ʻea-hoko fakataha mo Ia20 pea hangē ko Iá te tau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí.21 Ko ha tokāteline mahuʻinga ʻeni, ka ʻoku moʻoni ia. Naʻe ʻai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke faingofua ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí “ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí”22 kae ʻikai ko e feveiveiuaʻaki ʻiate kinautolu.

Naʻe akoʻi ʻe he folofolá ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē kuo pau ke “fakamāuʻi ʻo fakatatau mo e fakamaau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”23 ʻE ʻikai ha faingamālie ʻi he ʻaho ko iá ke toitoi ʻi ha haʻohaʻonga tokolahi pe tuhu ki he niʻihi kehé ko ha tulitonuhia ki he taʻe-maʻá. Ka ʻoku tau houngaʻia ʻoku toe akoʻi ʻe he folofolá ko Sīsū Kalaisí, Ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻa Ia ko hotau Taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku ui kitautolu ko Hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ki he ngataʻangá, ko hono moʻoní te Ne hoko ko hotau fakamāú. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻi kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko “e Tamaí … kuó ne tuku ʻa e fakamaau kotoa pē ki he ʻAló.”24

Kāinga, kapau ʻokú ke ongoʻi loto foʻi pe faʻa fakakaukau pe ʻe lava ke ke hao mei he luo fakalaumālie ʻa ia kuó ke kelí, kātaki ʻo manatuʻi e taha ʻoku tuʻu “vahaʻa [ʻiate kitautolu] mo e fakamaau totonú,” ʻokú Ne “fonu ʻi he ʻofa mamahi ki he fānau ʻa e tangatá”, pea kuó Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi maumau-fonó, ʻo Ne “fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú.”25 ʻI hono fakalea ʻe tahá, hangē ko Nīfaí ʻi he taimi ʻo e loto-veiveiuá, manatuʻi “ʻa ia [ʻoku tau] falala ki aí,”26 ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, pea fakatomala mo toe aʻusia ha “mālohi haohaoa ʻo e ʻamanaki leleí.”27 ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.