2010–2019
Tuha mo Taau mo Pilisitolo: Moʻui Taau mo e Temipalé—ʻi he Faingamālié mo e Faingatāmakí
ʻOkatopa 2015


Tuha mo Taau mo Pilisitolo: Moʻui Taau mo e Temipalé—ʻi he Faingamālié mo e Faingatāmakí

ʻE malava ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e ongoongoleleí, ke tau aʻusia ai e fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo tataki kitautolu ʻi heʻetau foki ki hotau ʻapi fakalangí.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Līhaí, “Pea kapau ʻoku ʻikai ha māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ha fiefia.”1

Kuo ola e ngāue ʻa e filí ʻi hono tōkaki ha talatupuʻa loi he ʻatamai ʻo ha kakai tokolahi. Kuó ne hanga mo hono kau fakafofongá ʻo talaki ko e fili moʻoni ke tau faí ʻoku ʻi he vahaʻa ia ʻo e fiefiá mo e tōliʻá he taimí ni ʻi he moʻuí ni pē pe ko e fiefia ʻi he moʻui ka hokó (ka ʻoku pehē ʻe he filí ia ʻoku ʻikai ha meʻa pehē). Ko e talatupuʻa ko ʻení ko ha fili ia ʻoku loi, ka ʻoku mātuʻaki olopoto.2

Ko e taumuʻa fakaʻeiʻeiki taupotu ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá ke fakataha ʻa e kau ākonga māʻoniʻoní mo e ngaahi fāmili fuakavá ʻi he ʻofa, melino, pea mo e nonga ʻi he moʻui ko ʻení3 pea maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé ʻi he taʻengatá, fakataha mo e ʻOtua ko e Tamaí ko hotau Tupuʻangá; pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí.4

ʻI heʻeku kei faifekau kei talavou ki he Misiona Pilitāniá, naʻá ku fuofua ngāue ki he Vāhenga Pilisitoló (Bristol) he taimi ko iá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ha taha ʻo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí naʻe fie maʻu ʻa e kau faifekau ne ngāue ʻi he feituʻu ko iá ke nau “tuha mo taau mo Pilisitolo.”

ʻĪmisi
Ships at the Bristol port

Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻene ʻuhingá he kamataʻangá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo mahino kiate au ʻa e tupuʻanga pea mo e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “tuha mo taau mo Pilisitoló.” Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe hoko ai ʻa Pilisitolo ko e taulanga femoʻuekina fika ua ia ʻo Pilitāniá. Naʻe aʻu e māʻolunga peaú he taimi ne huʻa aí ki he fute ʻe 43 (mita ʻe 13), pea ko e fika ua ia he māʻolunga tahá ʻi māmani. Ko e taimi naʻe matuku ai ʻa e tahí ʻi he mamahá, ne toka ʻa e ʻū vaká ʻo fakatafatafa, pea kapau naʻe ʻikai foʻu fakalelei ʻa e ʻū vaká, ʻe maumau. ʻIkai ngata aí, ko e meʻa kotoa pē naʻe ʻikai ke tuku fakalelei pe haʻihaʻi, ʻe liaki ia ʻo movete pea taʻeʻaonga pe maumau.5 Hili ʻene mahino kiate au e kupuʻi lea ko iá, naʻe mahino ko e meʻa ne talamai ʻe he takimuʻá ni kiate kimautolu kau faifekaú, kuo pau ke angatonu, muimui ki he tuʻutuʻuní pea mo mateuteu ki ha ngaahi tūkunga faingataʻa.

ʻOku kaungatonu kiate kitautolu ʻa e tukupā tatau pē. Te u fakamatalaʻi e tuha mo taau mo Pilisitoló” ko e moʻui taau mo e temipalé—ʻi he taimi faingamālié mo e faingatāmakí.

Neongo naʻe faʻa pau pē fonohake mo e fonohifo ʻa e tahí ʻi he Taulanga Pilisitoló pea malava pē ke fai ha teuteu ki ai, ka ʻoku faʻa taʻeʻamanekina ʻaupito e ngaahi matangi mo e ngaahi ʻahiʻahi ia ʻo e moʻui ko ʻení. Ka ko e meʻa ʻeni ʻoku tau ʻiló: te nau hoko mai! ʻE fie maʻu ha teuteu ia ʻi he angatonu pea mo fakaʻaongaʻi e ngaahi maluʻi fakalangi kuo tuku maí, kae lava ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fekuki fakaʻaho mo iá. Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke moʻui taau mo e temipalé neongo pe ko e hā ʻoku tau fepaki mo iá. “Ka ʻo kapau te [tau] mateuteu, ʻe ʻikai te [tau] manavahē.”6

Ko e anga māʻoniʻoní ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e fiefia ʻi he moʻui ko ʻení mo e fiefia ʻi he moʻui ka haʻú. Naʻa mo e vahaʻa taimi ʻo e maté mo e Toetuʻú, “ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki he potu ʻo e fiefiá, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino.”7

ʻI he kamata e ngāue fakafaifekau fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí ʻi ʻIsilelí pea kimui ange ʻi he kau Nīfaí, naʻá Ne fakamatalaʻi e fiefia ʻi he moʻuí ni mo ʻitānití fakatouʻosi. Naʻá Ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi ouaú, ka naʻá Ne toe fakamamafaʻi lahi ange ʻa e ʻulungaanga maʻá. Hangē ko ʻení, ʻe monūʻia e kau ākongá kapau te nau fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, manavaʻoa, loto maʻa, hoko ko e kau fakamelino, mo muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeangamaʻa kehé. ʻOku mahino naʻe fakamamafaʻi ʻe hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e moʻui mo e ʻulungāanga angamāʻoniʻoní ʻi he moʻui fakaʻahó, ko e fakavaʻe iaʻo ʻene pōpoaki fakatokāteliné. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono hanga ʻe Heʻene ngaahi akonakí ʻo fakafetongi pea māʻolunga ange ia ʻi he fono ʻa Mōsesé8 ka naʻe fakasītuʻaʻi foki ai e ngaahi talatupuʻa loi ʻa e tangatá.

Kuo laui senituli hono maʻu mo fokotuʻu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ngaahi tefitoʻi tui mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e meʻa ʻoku māʻoniʻoní, meʻa ʻoku fai ki ai e fakaʻamú, pea mo e angamaʻá ʻa ia ʻe maʻu ai e ngaahi ola ko e fiefiá, fiemālié mo e nēkeneká. Neongo ia, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fakavaʻe ʻo e angamaʻá ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku fakaangaʻi lahi ia he māmaní he ʻahó ni. ʻOku fakaangaʻi lahi ʻa e tui faka-Kalisitiané. ʻOku tui ha tokolahi kuo liliu e meʻa ia ʻoku ui ko e moʻui maʻá.9

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. ʻOku ʻi ai ha fakahehema lahi ke “ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi.”10 ʻOku fakatupu hohaʻa ʻaupito ia ʻi ha māmani ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e fakahōhōlotó mo e fakapotó. ʻOku fakalea peheni ia ʻe ha taha faʻu tohi, ʻoku ʻikai ke tau Siasi: “Meʻapango ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni feʻunga ia ke pehē ʻoku fiefia ange kakaí ʻi he kuonga fakakōsipelí ni, pe ʻoku toe lelei ange ʻenau fānaú, pe ʻoku fakahoko lelei ange ʻa e fakamaau totonú pe ʻoku talaʻofa mai ʻe he hōloa e nofo malí pea mo e siʻi ange e moʻui fakafāmilí … ha toe meʻa kehe mei he ongoʻi tuēnoa ʻoku lahi angé, ka ko hono fakalūkufuá, ʻoku taʻofi ʻaupito ia.”11

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fie maʻu ke tau palani mo teuteu. ʻI he palani ʻo e fiefiá, ʻoku hoko ai e tauʻatāina ke fili ki he leleí, ko e uhoʻi tefitoʻi moʻoní pea ʻoku mahuʻinga ʻetau ngaahi filí.12 Naʻe fakamamafaʻi ʻeni ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāué kotoa, ʻo kau ai ʻEne ngaahi talanoa fakatātā ki he kau taupoʻou valé pea mo e ngaahi talēnití.13 ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe fakahikihikiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mateuteú mo e ngāué ka ne fakahalaki ʻa e fakatoloí mo e fakapikopikó.

ʻOku ou ʻilo, neongo ʻa e fiefia lahi ʻoku maʻu he palani fakalangi ʻa e ʻOtuá, ka ʻe lava he taimi ʻe niʻihi ke ongo taukakapa mo taumamaʻo ia mei hotau ngaahi tūkunga lolotongá. ʻE ongo ia ʻo hangē ka ʻikai maaʻusia ʻi hotau tuʻunga ko e kau ākonga fāifeingá. ʻE ngali fakalata ange ʻa e tuʻunga ʻahiʻahi mo fakatuta lolotongá, mei he anga ʻetau vakai pukupukú. Ka ʻe lava ke ongo taumamaʻo mo taʻemaaʻusia e pale ia ki hono fakasītuʻaʻi e ngaahi ʻahiʻahi ko iá. Ka ʻoku hanga ʻe ha mahino moʻoni e palani ʻa e Tamaí, ʻo fakahaaʻi mai ʻe lava ke tau maʻu he taimí ni ʻa e pale ʻo e moʻui angamāʻoniʻoní. ʻOku ʻikai teitei hoko ʻa e faiangahalá ia, hangē ko e angaʻulí, ko ha konga ʻo e talí. Naʻe fakamahino lelei ia ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Kolianitoní ʻo pehē: “ Vakai ʻoku ou pehē kiate koe, kuo teʻeki ai hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia.”14

ʻOku tala fakamahino mai ʻetau tokāteliné ʻe ʻAmuleki ʻi he ʻAlamā 34:32: “He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtua; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.”

ʻE founga fēfē leva haʻatau teuteu ʻi ha faʻahinga taimi faingataʻa pehē? Makehe mei heʻetau moʻui taau ki he temipalé, ʻoku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tokoni ki he anga māʻoniʻoní. Te u fakamamafaʻi atu ha tolu.

ʻUluakí: Mapuleʻi Kitá mo e ʻUlungaanga Māʻoniʻoní

ʻOku ou tui ko e taimi ʻe niʻihi pau pē ʻoku fakaoliʻia mai ʻetau Tamai Hēvani ʻofá, hangē ko e fakaoliʻia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau vakai ki heʻetau longaʻi fānaú, ʻi heʻenau ako mo tutupú. ʻOku tau tō-mo-humu ʻi heʻetau maʻu ʻa e taukeí.

ʻĪmisi
Marshmallow experiment

ʻOku hounga kiate au e lea konifelenisi naʻe fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi he 201015 ʻo fekauʻaki mo e kiʻi polokalama ʻahiʻahi ʻi he lole molū ko e marshmallow ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Sitenifōtí ʻi he ngaahi taʻu 1960. ʻOku mou manatuʻi naʻe ʻoange ki he kau taʻu faá ha foʻi masimālou. Kapau te nau lava ʻo tatali ʻi ha miniti ʻe 15 pe 20 pea ʻoua leva te nau kaí, ʻe maʻu atu mo haʻanau foʻi masimālou kehe ʻe taha. Ne faʻu ha ngaahi vitiō ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga fakafōtunga kehekehe naʻe fai ʻe he fānaú ke nau fakaʻehiʻehi ai mei hono kai ʻo e foʻi lole molū masimāloú. Naʻe ʻikai siʻi kei lava ia ʻe ha niʻihi.16

Naʻe faʻu ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻe he palōfesa naʻá ne fakahoko ʻa e ʻuluaki ʻahiʻahi ko iá, Tokāteline Uata Mīsolo, ha tohi ʻa ia naʻá ne pehē ai, naʻe makatuʻunga ha konga ʻo e fakatotoló ni mei heʻene hohaʻa fekauʻaki mo e mapuleʻi kitá pea mo hono maʻunimā ia ʻe he ifi tapaká. Naʻe fakatefito ʻene hohaʻá hili e lipooti ʻa e Kau Toketā Faitafa ʻa ʻAmeliká ʻi he 1964 ʻo nau pehē naʻe fakatupu ʻe he ifi tapaká e kanisā ʻo e maʻamaʻá.17 Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakatotoló mo e fekumí, naʻe lipooti leva ʻe hano kaungā-ngāue ʻo pehē ko e “mapuleʻi kitá ʻoku hangē ia ko e uouá: ko e lahi ange hoʻo fakaʻaongaʻí, ko e fakaʻau ange ia ke mālohi angé. ʻE hanga ʻe hoʻo fakaʻehiʻehi tuʻo taha pē mei ha meʻa ʻoku fakatauvelé, ʻo tokoniʻi koe ke ke fakatupulaki ai ʻa hoʻo malava ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatauvele kehe ʻi he kahaʻú.”18

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻo e fakalakalaka taʻengatá, ʻoku hanga ʻe he fakaʻaongaʻi e mapuleʻi kitá mo e moʻui angamāʻoniʻoní, ʻo fakamālohia ʻetau malava ke matuʻuaki e ʻahiʻahí. ʻOku fakatou hoko ʻeni ʻi he tafaʻaki fakalaumālié pea mo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó.

ʻOku hoko ʻetau kau faifekaú ko ha sīpinga fungani ʻo e meʻá ni. ʻOku nau fakatupulaki ha ʻulungaanga faka-Kalaisi mo fakamamafaʻi ʻa e talangofuá mo e anga fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ke nau talangofua ki ha taimi-tēpile faingataʻa pea fakaʻaongaʻi honau ngaahi ʻahó ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku nau fōtunga maau, mo lelei kae ʻikai teunga ngaholo pe teunga taʻe-taau hangē ko e founga teuteu ʻo e ʻaho ní. ʻOku ʻomi ʻe honau ʻulungāangá mo e fōtungá ha pōpoaki fakamātoato ʻo e moʻui maʻá.19

ʻOku fakafuofua ko hotau kakai kei talavou ʻe toko 230,000 ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau pe kuo nau ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú he taʻu ʻe nima kuohilí. Kuo nau fakatupulaki ha mālohinga fakalaumālie mo ha mapuleʻi kita makehe, ʻoku fie maʻu ke hokohoko atu hono fakahokó, he ka ʻikai ʻe hangē pē ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení ko e ngaahi uoua ʻoku taʻe fakaʻaongaʻí. ʻOku fie maʻu ke tau fakatupulaki mo fakahaaʻi kotoa ha tōʻonga moʻui mo ha fōtunga ʻokú ne tala atu ko e kau muimui moʻoni kitautolu ʻo Kalaisi. Ko kinautolu kuo nau liʻaki ʻa e ʻulungaanga māʻoniʻoní pe fōtunga lelei mo maʻá, ʻoku nau fakaʻatā kinautolu ke fai ha tōʻonga moʻui ʻoku ʻikai maʻu ai e fiefiá pe nēkeneká.

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ha mape ʻo e palani ʻo e fiefiá pea mo ha meʻa ke mahino ai mo fakaʻaongaʻi ʻa e mapuleʻi kitá pea fakaʻehiʻehi ai mei he ʻahiʻahí. ʻOkú ne toe akoʻi mai foki ʻa e founga ke fakatomala ai he taimi ʻoku hoko ai e maumauʻi ʻo e fonó.

Uá: ʻE Fakalahi ʻe he Tauhi ʻo e Sāpaté ʻa e Anga Māʻoniʻoní pea Hoko ia ko ha Maluʻi ki he Fāmilí

Naʻe liliu ʻe he fuofua Siasi Faka-Kalisitiané hono tauhi ʻo e Sāpaté mei he Tokonakí ki he Sāpaté ke fakamanatua ʻaki e Toetuʻu ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai liliu e ngaahi tefitoʻi taumuʻa toputapu kehe ʻo e Sāpaté. ʻOku fakataipe ʻe he Sāpaté ki he Siu mo e Kalisitiané, ʻa e ngaahi ngāue kāfakafa ʻa e ʻOtuá.20

Naʻá ku kau kimuí ni mai mo hoku uaifí, fakataha mo haku kaungā-ngāue ʻe toko ua mo hona uaifí, ʻi ha ʻAho Tapu Faka-Siu (Sāpaté) ko ha fakaafe ʻa ha kaungāmeʻa mamae ko Lōpeti ʻEpalame mo hono uaifi ko Taiení, ne fai ʻi hona ʻapi ʻi Niu ʻIoké.21 Naʻe kamata ia ʻi he kamataʻanga ʻo e Sāpate Faka-Siú ʻi ha efiafi Falaite. Naʻe fakatefito e tokangá ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá ko e Tupuʻangá. Naʻe kamata ʻaki hono tāpuakiʻi ʻo e fāmilí mo hivaʻi ha himi ʻo e Sāpaté.22 Ne mau kau atu ki he ouau fufulu ʻo e ongo nimá, tāpuakiʻi ʻo e maá, lotú, maʻumeʻatokoní, lau maʻuloto ʻo e folofolá pea mo hono hivaʻi ʻo e ngaahi hiva ʻo e Sāpaté ʻi he loto fiefiá. Naʻa mau fakafanongo ki he lea faka-Hepeluú, mo muimui ʻi hono liliu faka-Pilitāniá. Ko e ngaahi potu folofola ongo taha ne lau mei he Fuakava Motuʻá, pea naʻe mahuʻinga foki kiate kimautolú, naʻe toʻo ia meia ʻĪsaia, heʻene talaki e Sāpaté ko ha meʻa fakafiefiá,23 pea mei he tohi ʻIsikelí, ʻe hoko ʻa e Sāpaté “ko ha fakaʻilonga ʻiate au mo kimoutolu, koeʻuhi ke mou ʻilo ko au, ko [e ʻEiki], ko homou ʻOtuá.”24

Ko e ongo naʻá ne lomekina kimautolu ʻi he efiafi fakaʻofoʻofa ko ʻení ko e ʻofa fakafāmilí, līʻoá, mo e haʻisia ki he ʻOtuá. ʻI heʻeku manatu ki he meʻá ni, naʻá ku fakakaukau ai ki he fakatanga lahi kuo laui senituli hono foua ʻe he kau Siú. ʻOku mahino, kuo hoko ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Sāpaté “ko ha fuakava tuʻuloa,” ʻo paotoloaki mo faitāpuekina ai e kakai Siú ke fakakakato e folofolá.25 Kuo tokoni foki ia ki he moʻui fakafāmili makehé pea mo e fiefia ʻoku hāsino ʻi he moʻui ʻa ha kakai Siu tokolahi.26

ʻOku hoko hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha faʻahinga tuʻunga anga māʻoniʻoni te ne tāpuekina mo fakamālohia ʻa e fāmilí, fakafehokotaki kitautolu mo hotau Tupuʻangá, pea mo fakatupulaki ʻetau fiefiá. ʻE lava ʻa e Sāpaté ʻo tokoni ke fakamavaheʻi kitautolu mei he meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá, taʻe-taau, mo ʻulí. ʻOkú ne tuku ke tau ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu.

Kuo hoko ha liliu fakaofo ʻi he Siasí ʻi he ngaahi māhina ʻe ono kuo hilí. Kuo hoko ʻeni ʻi hono tali ʻe he kāingalotú e fakamamafa foʻou ne toe fakahoko atu kau ki he Sāpaté ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ki he tukupā ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke ʻai e Sāpaté ke hoko ko ha meʻa fakafiefiá.27 ʻOku mahino ki he kāingalotu tokolahi ʻoku hoko hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní ko ha ungaʻanga ia mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí ni. Ko ha toe fakaʻilonga foki ia ʻo ʻetau moʻui līʻoa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo ha mahino lahi ange hono toputapu ʻo e houalotu sākalamēnití. ʻOku kei toe lahi e meʻa ke tau faí ka kuo tau kamata lelei. ʻOku ou fakatukupaaʻi kitautolu kotoa ke tau hoko atu ʻi hono pukenimā ʻa e faleʻi ko ʻení pea fakaleleiʻi ʻetau mōihū ʻi he Sāpaté.

Tolú: ʻOku Maʻu ha Maluʻi Fakalangi ʻi he Taimi ʻOku Tau Anga-māʻoniʻoni Aí

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha konga ʻo e palani fakalangi ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻaʻofá ke “maʻu ʻa e totonu, ʻi he taimi ʻoku taau ai ha taha, ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”28 ʻOku hoko e mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha fakafoʻouʻanga kapau ʻoku tau fakamuʻomuʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku hoko foki ia ko e leʻo ʻo e fakatokangá telia ʻa e koví pea ko ha leʻo ʻo e maluʻi mei he fakatuʻutāmakí. ʻI heʻetau folaua ko ia ʻa e tahi ʻo e moʻuí, ʻoku mahuʻinga ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tokoni mai ʻa e Laumālié ke tau hao mei he ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, peá ne fakanonga mo tataki kitautolu ʻi he taimi faingataʻá. “Ko e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai mo e angalelei mo e tui.”29

ʻE malava ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e ongoongoleleí, ke tau aʻusia ai e fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo tataki kitautolu ʻi heʻetau foki ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai faingofua ʻa e moʻuí, pea naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke pehē. Ko ha taimi ia ʻo e siviʻi mo e ʻahiʻahi. Hangē ko e ʻū vaka motuʻa ʻi he Taulanga Pilisitoló, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fonohifo ai e tahí pea hangē ʻoku mōlia atu e meʻa kotoa pē ʻokú ne kei pukepuke ke maʻanu hotau vaká. Mahalo te tau toka ʻi he hakaú pe mafuli ʻo faingataʻaʻia. Ka ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa peheé, ʻoku ou palōmesi atu ʻe hanga ʻe he moʻui taau mo paotoloaki hoʻo tuʻunga taau mo e temipalé, ʻo puke maʻu e meʻa kotoa ʻoku mahuʻingá. ʻE aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻo e nongá, fiefiá, mo e nēkeneká, fakataha mo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá mo e nāunau fakasilesitialé fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku fakamoʻoniʻi ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. 2 Nīfai 2:13. Ko e potu folofolá ni ko ha konga ia ʻo ha fakaʻuhinga lea fakafenāpasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mālie hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfita tokolahi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻenau ngaahi tohí, ʻa e founga tatau ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakatokāteline mahuʻingá. Vakai, ki he sīpingá 2 Nīfai 9:25 (Sekopē) mo e 2 Nīfai 11:7 (Nīfai).

  2. Vakai, 2 Nīfai 28.

  3. Vakai, 4 Nīfai 1:15–17.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23.

  5. Vakai, Wiktionary, “shipshape mo Bristol ākenga,” wiktionary.org.

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30.

  7. ʻAlamā 40:12; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  8. Vakai, Mātiu 5, fakamatala nounou ʻo e vahé

  9. Vakai, Carl Cederstrom, “The Dangers of Happiness,” New York Times, July 19, 2015, Sunday Review section, 8.

  10. 2 Nīfai 15:20.

  11. Ross Douthat, “Gay Conservatism and Straight Liberation,” New York Times, June 28, 2015, Sunday Review section, 11.

  12. Vakai, 2 Nīfai 2.

  13. Vakai, Mātiu 25:1–30.

  14. ʻAlamā 41:10.

  15. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Liahona, Mē 2010, 56.

  16. Vakai, Walter Mischel, The Marshmallow Test: Mastering Self-Control (2014); vakai foki, Jacoba Urist, “What the Marshmallow Test Really Teaches about Self-Control,” Atlantic, Sept. 24, 2014, theatlantic.com.

  17. Vakai, Mischel, The Marshmallow Test, 136–38.

  18. Maria Konnikova, “The Struggles of a Psychologist Studying Self-Control,” New Yorker, Oct. 9, 2014, newyorker.com, ʻi ha lea ʻa Roy Baumeister, ko ha palōfesa ʻo e saikolosiá ʻi he Florida State University naʻá ne ako ki he holi e lotó mo e mapuleʻi kita.

  19. Vakai, Malia Wollan, “How to Proselytize,” New York Times Magazine, July 19, 2015, 21. Naʻá ne ngāue ʻaki e lea ʻa Mario Dias ʻo e Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻo Palāsilá.

  20. Vakai, Bible Dictionary, “Sabbath.”

  21. Ne kau mai ʻa ʻEletā Von G. Keetch mo hono uaifi ko Pānisí pea mo Sione Teila mo hono uaifi ko Sení, fakataha mo hoku uaifí ki ha Sāpate fakafiefia mo Lōpeti ʻEpalame mo hono uaifi ko Taiení ʻi he ʻaho 8 ʻo Mē, 2015. Kuo hoko tuʻo fā ʻa Misa ʻEpalame ko e loea pule ki he siteiti ʻo Niu ʻIoké mo e kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe fakaafeʻi foki ʻe Misa ʻEpalame ha toko ua ko hono kaungā ngāue faka-Siu pea mo hona uaifí.

  22. Ko e himi ʻo e Sāpaté Shalom Aleichem (“Peace upon You”) ne hivaʻi ai.

  23. Vakai, ʻIsaia 58:13–14.

  24. ʻIsikieli 20:20.

  25. Vakai, ʻEkesotosi 31:16–17.

  26. Vakai, Joe Lieberman, The Gift of Rest: Rediscovering the Beauty of the Sabbath (2011). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Senatoa Lipamení ʻa e Sāpate Faka-Siú mo ʻomi ha ngaahi ʻilo fakalaumālie.

  27. Vakai, ʻIsaia 58:13–14; toe vakai kia Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 129–32.

  28. Bible Dictionary, “Holy Ghost.”

  29. Kalētia 5:22.