2010–2019
Kajoorļo̧k kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist
Oktoba 2015


Kajoorļo̧k kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist

Kōn Pinmuur eo An, Rilo̧mo̧o̧r eo ekar pād kajoor eo ippān n̄an rie—n̄an jipan̄—aolep metak im kaen̄taanan an mour in.

Ilo mour in jej jeļā kōn m̧ool ko kōn mej im eddodo eo an jerawiwi. Pinmuur eo an Jisōs Kraist eaar kōmeraik m̧ool kein ruo an mour in. Bōtaab ijjeļo̧kin mej im jerawiwi, ebar lōn̄ apan̄ ko jet jej iooni ilo mour in. Kōn ejja Pinmuur in wōt, ad Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ letok n̄an kōj kajoor eo jaikuji n̄an anjo̧ ioon apan̄ kein an mour in. En̄in ej unin kōnono eo aō rainin.

I.

Bwebwenato eo eļaptata ilo jeje ko kōn Pinmuur eo ikkijien an Rilo̧mo̧o̧r mijaļļo̧k to ko an mej im en̄taan kōn jerawiwi ko ad. Ilo kwaļo̧k eo An kar rekoote ilo Bok in Mormon, Alma ekar kwaļo̧k pedped kein. Ak barāinwōt eaar letok n̄an kōj kam̧ool eo ealikkar tata ilo jeje ko rekwojarjar bwe Rilo̧mo̧o̧r eo eaar barāinwōt en̄jake metak im nan̄inmej im m̧ōjņo̧ ko an armej ro An.

Alma eaar kōmeļeļeik m̧ōttan in an Pinmuur eo an Rilo̧mo̧or eo: “Im Enaaj ilo̧k, en̄taan kōn metak ko im kaen̄tanaan ko im kapo ko otemjeļo̧k; im menin bwe naan eo en maron̄ kūrm̧ool eo kar ba Enaaj bōk Ioon metak ko im nan̄inmej ko an armej ro An” (Alma 7:11; bar lale 2 Nipai 9:21).

Ļōmņak kake menin! Ilo Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r eo, Eaar en̄taan kōn “metak ko im kaen̄taanan ko im kapo ko otemjeļo̧k.” Āinwōt Būreejtōn Boyd K. Packer ekar kōmeļeļeiki: “Ejjeļo̧k an m̧uri n̄an kōļļāik. E eaar jab kōm̧m̧an jabdewōt bōd. Mekarta, jon̄an aolepān bōd ko, inepata im būrom̧ōj, metak im kajjookok, aolep ilo kōļmenļo̧kjeņ, en̄jake, im kakkure ko ilo ānbwin armej rejeļā kaki—E eaar en̄jaki aolepāer.”1

Etke Eaar en̄taan kōn metak kein “otemjeļo̧k”? Alma eaar kōmeļeļeik, “Im Enaaj bōk m̧ōjino ko aer, bwe buruōn ren maron̄ obrak kōn tiriam̧o, ekkar n̄an kanniōk, bwe En maron̄ jeļā ekkar n̄an kanniōk ekōjkan jipan̄ armej ro An ekkar n̄an mōjno̧ ko aer” (Alma 7:12).

N̄an waanjon̄ak, Rijilōk Paul eaar kean̄ bwe kōn Rilo̧mo̧o̧r eo “kōn An en̄taan ke ar kapo E” (Hibru 2:18). Āinļo̧k wōt, Būreejtōn James E. Faust eaar katakin: “Kōn an Rilo̧mo̧o̧r kar en̄taan kōn jabdewōt men im aolep men bwe jān jab maron̄ en̄jake ak iooni, Emaron̄ jipan̄ eo em̧ōjņo̧ erom eo ekajoor.”2

Ad Rilo̧mo̧o̧r kar en̄jake im kar lukkuun en̄taan kōn aolep apan̄ ko an mour in “ekkar n̄an kanniōk” bwe En maron̄ jeļā “ekkar n̄an kanniōk” ekōjkan “jipan̄ [meļeļe in n̄an leļo̧k kadeoor ak jipan̄ļo̧k] armej ro an ekkar n̄an m̧ōjņo̧ ko aer.” Kōn menin Ejeļā apan̄ ko ad, rup bōro ko ad, kapo ko ad, im en̄taan ko ad, bwe Eaar kōņaan en̄jake aolepāer āinwōt juon m̧ōttan eo eaorōk ilo Pinmuur eo An. Im kōnke menin, Pinmuur eo An eaar kōmaron̄ E n̄an jipan̄ kōj—n̄an letok n̄an kōj kajoor eo n̄an nikniki.

II.

Ilo katak eo an Alma ilo jiljilimjuon jebta ej make wōt alikkar tata iaan aolep eoon ko kōn kajoor in Pinmuur in eaorōk, ebarāinwōt kar kwaļo̧k ilo aolepān jeje ko rekwojarjar.

Ilo jino jerbal in kwaļo̧k eo An, Jisōs eaar kōmeļeļeik bwe kar jilkintok E “n̄an kemour bōro erup” (Luk 4:18). Baibōļ eo emakijkij an jiron̄ kōj kōn An kōmour armej “jān m̧ōjņo̧ ko aer” (Luk 5:15; 7:21). Bok in Mormon ej rekoote An kōmour ro “raar m̧ōjņo̧ ilo jabdewōt wāween otemjeļo̧k” (3 Nipai 17:9). Gospel Matu ej kōmeļeļeik bwe Jisōs eaar kōmour armej “bwe en kam̧ool naan ko Aiseia ar kōnono im ba, E make wōt bōk m̧ōjņo̧ ko ad, im bōkļo̧k nan̄inmej ko ad” (Matu 8:17).

Aiseia ekar katakin bwe Messaia eo enaaj kar ineek “en̄taan ko” ad im “būrom̧ōj” ko ad(Aiseia 53:4). Aiseia eaar barāinwōt katakin kōn An kōkajoorļo̧k kōj: “Kwon jab mijak, bwe N̄a ippam̧; kwōn jab lōļn̄o̧n̄, bwe N̄a am̧ Anij; Inaaj kōkajoor eok, aaet, Inaaj jipan̄ eok” (Aiseia 41:10).

Innām, jen al:

Jab mijak, Ij pād ippāmi. Inaaj pād wōt ilo aō jipan̄ kom.

N̄a ami Anij im Inaj kōkajoorļo̧k kom.

Inaj kakajurlok kom, Inaj kakajurlok kom, …

Inaj kakajurlok im kajutak kom.3

Kōnono kōn jet iaan apan̄ ko an make ilo mour in, Rijilōk Paul eaar je, “I maron̄ in kōm̧m̧an men otemjej ilo Eo ej kōkajoor eō” (Pilippine 4:13).

Im kōn menin jej lo bwe kōn Pinmuur eo An, Rilo̧mo̧or eo ekar pād kajoor eo ippān n̄an rie—n̄an jipan̄—aolep metak an mour im kaen̄taanan an mour in. Jet iien kajoor eo an ej kemour rinan̄inmej, bōtaab jeje ko rekwojarjar im ad en̄jake rej katakin bwe jet iien Ej rejtak ak jipan̄ ilo an letok kajoor ak kijemnej n̄an niknik ilo m̧ōjņo̧ ko ad.4

III.

Ta metak im kaen̄taanan im m̧ōjņo̧ ko an mour in me ad Rilo̧mo̧o̧r eaar en̄jaki im en̄taan kaki?

Pija
Kōrā ro rej en̄taan kōn m̧ōjno

Kōjwōj aolep ewōr metak im kaen̄taanan im m̧ōjņo̧ ko ilo juon iien ak bar iien ko jet. Ijjeļo̧kin ta ko jej iooni im en̄jaki kōn jerawiwi ko ad, mour in eobrak kōn apan̄ ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier, metak in bōro, im en̄taan.

Pija
Loļo̧k Aujpitōl

Kōj im ro jej iakwe er jej en̄taan kōn nan̄inmej. Ilo jet tōre kajjojo iaad jej bar en̄jake metak jān jorrāān ko rōkemetak ak jān apan̄ ko jet an ānbwin im kōļmenļo̧kjeņ. Aolepād wōj jej en̄taan im būrom̧ōj kōn mej an ro jej iakwe er. Jej aolep en̄jake likjab ilo eddo ko ad make, jemjerā ko an baam̧le ko ad, ak jerbal ko ad.

Pija
Inepata an ro jined im jemed

N̄e eo pāleed ak ajri eo ej kōwaan ta eo jejeļā bwe em̧ool im jejļo̧k jān iaļ eo ejim̧we, jej en̄jake eļap metak, ejja āinwōt eo jemen nejin eo ejerwaan ilo būrabōl eo an Jisōs me iban meļo̧kļo̧ke (lale Luk 15:11–32).

Āinwōt Rijeje Sam ko eaar kwaļo̧k: “Elōn̄ en̄taan ko an ro rem̧m̧an, a Jeova ej lo̧mo̧o̧r er jān er otemjej” (Sam Ko 34:19).

Kōn menin, al ko ad repād ie m̧ool in ie: “Laļ in ejjeļo̧k būrom̧ōj me lan̄ eban kemouri.”5 Ta eo ej kemour kōj ej ad Rilo̧mo̧o̧r im Pinmuur eo An.

Pija
An jodikdik ro jab jouj

Eļaptata an kabūromōjmōj n̄an jodikdik ro ej en̄jake n̄e remakoko in iiaio ilo m̧akūtkūt ko im ekōm̧m̧an bwe ren jako. M̧anit im kōm̧m̧an rej kōmetak ko jet, n̄an jodikdik ro im rūm̧m̧an ded ro. Mour in elōn̄ kain apan̄ ko ie, āinwōt jab jerbal ak ilo wāween ko jet.

Pija
Laddik eo nejin ewōtam̧we im jemān

Ij kōnono wōt kōn m̧ōjņo̧ ko an mour rejjab waļo̧k jān jerawiwi ko ad. Jet rej ļotak kōn apan̄ ko an ānbwin ak kōļmenļo̧kjeņ me rekōm̧m̧an bwe ro rej iakwe im kea kōn er ren en̄taan im apan̄. N̄an elōn̄, m̧ōjņo̧ in lukkuun būrom̧ōj ekōmetak ak ekōmōjņoņo̧. Bar juon kaen̄taanan ekōmetak ej jekjek eo an ajimakeke. Ro me rej en̄taan kōn jekjek in rej aikuj keememej bwe ad Rilo̧mo̧o̧r eaar en̄jake kain metak in barāinwōt im bwe, kōn Pinmuur eo An, Ej letok kajoor eo n̄an anjo̧ ioier.

Jejjo ro rewōtamwe ilo ānbwin eļapļo̧k an kapan̄pan̄ n̄an mour ko ad im ilo jetōb jān an̄urlep ko. Jet iaer, āinwōt an̄urlep n̄an pija ko renana ak uno ko rekkajoor, āinwōt rej waļo̧k jān m̧wil in jerawiwi. Jekdo̧o̧n n̄e kar ukweļo̧k, an̄urlep eo emaron̄ pād wōt. Menin emaron̄ barāinwōt deoor kōn kajoor eo me epād ippān Rilo̧mo̧o̧r eo. Kōn menin apan̄ in eļap emaron̄ bar jelōt ro rej pād ilo kalbuuj kōn nana ko. Juon leta jem̧aanļo̧k ej kam̧ool kōn kajoor eo me emaron̄ itok em̧ool n̄an juon ilo jekjek jab in: “Ijeļā bwe ad Rilo̧mo̧o̧r ej etetal ilo hall kein, im emakijkij aō en̄jake iakwe an Kraist ilo wall kein an kalbuuj.”6

Pija
Em̧m̧aan ilo kalbuuj

Ij iakwe naan in kam̧ool eo an kōrā rijeje boem̧ im eo m̧ōttad Emma Lou Thayne. Ilo naan ko jej kiiō al āinwōt juon al, liin eaar je:

Ia eo imaron̄ oktak ļo̧k n̄ane n̄an aenōm̧m̧an?

Ia eo jikin aō kone

N̄e jikin ko jet rebōjrak in kōm̧m̧an bwe in likio?

N̄e kōn juon bōro ekinejnej, illu, ak lāj,

Ij kōjeno̧lo̧k eō,

Pukot aō?

Ijo, n̄e ij aikuj ijeļā in kone,

Ijo, n̄e ij wōnm̧aanļo̧k wōt ilo en̄taan,

Ijo, n̄e ij aikuj ijeļā in kone, ijo imaron̄ etal n̄an e?

Ijo im̧weo ebwe n̄an kaenōm̧m̧an aō en̄taan?

Wōn, wōn eo emaron̄ meļeļe?

E, e wōt Juon. 7

Pija
Annan̄ in Kraist

IV.

Wōn emaron̄ jipan̄ im kōkajoorļo̧k kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist? Alma eaar katakin bwe Rilo̧mo̧o̧r eo enaaj kar bōk Ioon “metak ko im nan̄ninmej ko an armej ro an ” im “jipan̄ armej ro an ” (Alma 7:11, 12; kakkobaba in katak). Wōn “armej ro an” ilo kallim̧ur in? Ej ke aolep ro raar mour—aolep ro rej lan̄lōn̄ kōn m̧ool eo an jerkakpeje eo kōn Pinmuur eo? Ak ej ke wōr ro rikarejeran emōj kālet er im rekarbōb kōn kain̄i im bujen ko?

Naan eo armej elōn̄ kain m̧eļeļe kake ilo jeje ko rekwojarjar. Meļeļe eo ejejjet tata n̄an katak eo me Rilo̧mo̧o̧r eo enaaj jipan̄ “armej ro an” ej meļeļe eo Alma eaar kōjerbale tokālik ke eaar katakin bwe “Anij ej ļōmņak kōn armej otemjeļo̧k, jabdewōt āne eo rej pād ie” (Alma 26:37). Ebar āinwōt meļeļe eo an enjeļ ro ke raar kanaan kōn ļotak eo an Kraist: “Naan in lan̄lōn̄ eļap, im enaaj n̄an armej otemjeļo̧k” (Luk 2:10).

Kōn en̄taan in pinmuur eo An ilo mour in, ad Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ kaenōm̧m̧an, kemour, im kōkajoorļo̧k aolep m̧aan im kōrā aolep jikin, bōtaab ij tōmak Enaaj āindein wōt n̄an ro me rej pukōt E im kajjitōk kōn jipan̄ eo An. Rijilōk Jemes eaar katakin: “Kōttāik kom̧ im̧aan mejān Irooj, im enaaj koutiej kom̧” (Jemes 4:10). Jej karbōb n̄an kōjeraam̧m̧an eo n̄e jej tōmak ilo E im jar kōn jipan̄ eo An.

Ewōr milien armej ro rej mijak Anij me rej jar n̄an Anij n̄an kotak er jān en̄taan ko aer. Ad Rilo̧mo̧o̧r eaar kwaļo̧k bwe E eaar “wanlaļļo̧k ilaļ in men otemjej” (K&B 88:6). Āinwōt Elder Neil A.  Maxwell kar katakin, “An ‘wanlaļļo̧k ilaļ in men otemjej,’ Ej kile, ilo weppān im e make, aolepān en̄taan ko an armej.”8 Em̧ool jemaron̄ ba bwe an wanlaļtak ilaļ in aolep, ejejjet An pād n̄an kotak kōj im letok n̄an kōj kajoor eo jej aikuji n̄an niknik ilo en̄taan ko ad. Men eo de eo jej aikuj kajjitōk.

Pija
Baam̧le ilo tabōļ eo

Elōn̄ alen ilo revelesōn ko raan kein, Irooj ej kwaļo̧k, eļan̄n̄e kom̧ naaj kajjitōk Ippān kom̧ naaj bōke; eļan̄n̄e kom̧ij kōļaļļaļ naaj kōpeļļo̧k n̄an kom̧ (n̄an waanjon̄ok, K&B 6:5; 11:5; bar lale Matu 7:7). Ilo m̧ool, kōnke iakwe eo aer eļap, Jemedwōj Ilan̄ im Nejin Emake Wōt, Jisōs Kraist, rej ron̄ im uwaak ilo jejjet n̄an jar ko an aolep ro rej pukōk er ilo tōmak. Āinwōt an Rijilōk Paul kar je, “Kōmij kōjatdikdik kom̧ kōn Anij e mour, eo ej kōņaan lo̧mo̧o̧ren armej otemjeļo̧k, im enaaj lo̧mo̧o̧ren ro rej lōke E” (1 Timote 4:10).

Ijeļā men kein rej m̧ool. Pinmuur eo an ad Rilo̧mo̧o̧r eļapļo̧k an kam̧ool n̄an kōj kōn mour jab wabanban kōn juon jerkakpeje eļap im ej letok iien em̧m̧an n̄an kōj bwe jen erreo jān jerawiwi ilo ad ukweļo̧k im peptaij. Pinmuur eo An ebarāinwōt letok n̄an kōj iien em̧m̧an n̄an kūr n̄an E eo ejeļā aolep m̧ōjņo̧ ko an kanniōk n̄an kemour kōj im letok n̄an kōj kajoor eo n̄an ineek eddo ko an mour in. Ejeļā ad metak, im Ej pād ijen n̄an kōj. Āinwōt Risamaria eo em̧m̧an, ke eaar lo ad ikinejnej itōrerein iaļ, Enaaj lukōj kinej ko ad im lale kōj (lale Luk 10:34). Kajoor in kōmour im kōkajoor eo an Jisōs Kraist im Pinmuur eo An ej n̄an kōj aolep ro renaaj kajjitōk. Ij kam̧ool bwe ilo aō bar kam̧ool kōn ad Rilo̧mo̧o̧r, eo ekapidodoik aolep men.

Juon raan aolepān eddo ko an mour in renaaj eļļā ļo̧k im enaaj ejjeļo̧k bar metak (lale Revelāsōn 21:4). Ij jar bwe jenaaj aolep meļeļe kōjatdikdik im kajoor eo an Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r: kam̧ool eo kōn mour in jab wabanban, iien eo em̧m̧an n̄an mour indeeo, im kajoor in jipan̄ ko jemaron̄ bōki eļan̄n̄e jej kajjitōk, ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Boyd K. Packer, “Rilo̧mo̧o̧r eo Ekea im Katok eo Ekwojarjar,” Ensign, Apr. 2015, 40; Liaona, Apr. 2015, 38. Ensign, Apr. 2015, 40; Liahona, Apr. 2015, 38.

  2. James E. Faust, “The Atonement: Our Greatest Hope,” Ensign, Nov. 2001, 20; Liahona, Jan. 2002, 22.

  3. “Bedbed Eo E Bin,” Al, no. 5.

  4. Lale, aolepen, Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 223–34; David A. Bednar, “The Atonement and the Journey of Mortality,” Ensign, Apr. 2012, 40–47; Liahona, Apr. 2012, 12–19; Bruce C. Hafen and Marie K. Hafen, “‘Fear Not, I Am with Thee’: The Redeeming, Strengthening, and Perfecting Blessings of Christ’s Atonement,” Religious Educator, vol. 16, no. 1 (2015), 11–31, eļaptata 18–25; Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 206–10.

  5. “Come, Ye Disconsolate,” Hymns, nō 115.

  6. Jān juon leta 2014 jān Bisop Bobby O. Hales, eo ej lale Henry Branch eo an Central Utah Correctional Facility.

  7. “Where Can I Turn for Peace?” Hymns, no. 129.

  8. Neal A. Maxwell, “Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, Nov. 1997, 23.