2010–2019
Haapuaihia e te Taraehara a Iesu Mesia
Atopa 2015


Haapuaihia e te Taraehara a Iesu Mesia

Auaa a’e To’na Taraehara, ua roaa i te Faaora te mana no te faaora—no te tauturu—i te mau mauiui e te mau ati atoa o te tahuti nei.

I roto i te oraraa tahuti nei, ua papû te parau no te pohe e no te hopoi’a o te hara. Na te Taraehara o Iesu Mesia e faaiti i teie na iteraa e piti o te oraraa tahuti nei. Tera râ, taa ê noa’tu te parau no te pohe e no te hara, e rave rahi atu â ta tatou mau titauraa ta tatou e tautoo nei i roto i te tahuti nei. Na roto atoa ho’i i taua Taraehara ra, e nehenehe to tatou Faaora e horo’a mai ia tatou i te puai e titauhia no te upootia i ni’a i teie mau titauraa o te oraraa nei. O ta’u ïa tumu parau i teie mahana.

I.

Te rahiraa o te mau aamu no ni’a i te Taraehara, i roto i te papa’iraa mo’a, no ni’a ïa i te ofatiraa te Faaora i te mau tape’a o te pohe e To’na mauiuiraa no ta tatou mau hara. I roto i Ta’na a’oraa tei papa’ihia i roto i te Buka a Moromona, ua haapii Alama i teie mau parau faufaa. Ua haapapû atoa mai râ Oia e, ua farii atoa te Faaora i te mau mauiui e te mau ma’i e te mau paruparu o To’na mau taata.

Ua tatara mai Alama i teie tuhaa o te Taraehara o te Faaora : « E e haere atu oia ma te faaoroma’i i te mauiui, e te ati, e te mau huru faahemaraa atoa ra ; e e na reira oia ia faatiahia te parau tei na ô maira e, e rave oia i te mauiui e te mau ma’i o ta’na mau taata ia’na iho » (Alama 7:11 ; hi’o atoa 2 Nephi 9:21).

A feruri i te reira ! I roto i te Taraehara o te Faaora, ua faaoroma’i Oia « i te mauiui e te ati e te mau huru faahemaraa atoa ra ». Mai ta te peresideni Boyd K. Packer i faataa mai : Aita Ta’na e tarahu no te aufau. Aita Oia i rave i te ino. Noa’tu râ i te reira, hoê apaparaa no te mau faahaparaa atoa, te ati e te oto, te mauiui e te faahaehaaraaa, te mau mauiui rahi i te pae o te feruriraa, te aau e te tino tei itehia e te taata nei—ua hope paatoa te reira i te farereihia e A’na ».1

E aha te tumu i mamae ai oia i teie « mau huru tamataraa atoa o te tino nei » ? Ua faataa mai Alama e, « E e rave oia i to ratou paruparu i ni’a ia’na iho, ia faaîhia to’na ra aau i te aroha i au i te tino, ia ite oia na roto i te tino i te rave’a e faaora’i i to’na mau taata i to ratou paruparuraa ra » (Alama 7:12).

Ei hi’oraa, ua parau te Aposetolo Paulo e, te Faaora iho « i pohe i te mea i roohia i te ati, e ti’a ho’i ia’na ia turu mai i te feia i roto i te ati ra » (Hebera 2:18). Mai te reira atoa ta te peresideni James E. Faust i haapii mai : « No te mea ho’i ua mamae te Faaora i te mau huru mea atoa ta tatou e ite e e farerei, e nehenehe Ta’na e tauturu i tei paruparu ia riro ei mea puai ».2

Ua ora e ua mamae te Faaora i te îraa o te mau tamataraa tahuti atoa « i roto i te tino » no reira, e ti’a Ia’na ia ite « i roto i te tino » e nahea ia « faaora [oia ho’i, e horo’a i te ora e aore râ, e tauturu] i To’na mau taata i roto i to ratou mau paruparu ». No reira, ua ite Oia i ta tatou tautooraa, to tatou aau mauiui, to tatou mau faahemaraa, e to tatou mau mauiui, no te mea, na roto i To’na iho hinaaro, ua ora Oia i te reira mau mea atoa ei tuhaa faufaa no To’na Taraehara. E na roto i te reira, ua horo’a To’na Taraehara i te mana i roto Ia’na no te faaora ia tatou—no te horo’a mai i te puai i roto ia tatou no te amo i te taatoaraa o te reira.

II.

Ua riro te haapiiraa a Alama i roto i te pene hitu, ei haapiiraa maramarama roa a’e o te mau papa’iraa mo’a atoa no ni’a i teie mana faufaa o te Taraehara, ua haapii-atoa-hia te reira i roto i te taatoaraa o te mau papa’iraa mo’a.

I te omuaraa o Ta’na tau ohiparaa, ua haamaramarama mai Iesu e, ua tonohia mai Oia « ei faaora i te feia aau oto » (Luka 4:18). Te parau pinepine mai nei te Bibilia ia tatou i To’na faaoraraa i te taata « i to ratou mau ma’i » (Luka 5:15 ; 7:21). Te papa’i ra te Buka a Moromona i To’na faaoraraa i te feia « tei roohia i te mau huru iino atoa ra » (3 Nephi 17:9). Te haamaramarama mai nei te Evanelia a Mataio e, ua faaora Iesu i te taata « i te faatiaraa i te parau a te peropheta ra a Isaïa, i te na ôraa e, Oia iho tei rave i to tatou paruparu, e ua hopoi ê i to tatou mau pohe » (Mataio 8:17).

Ua haapii mai Isaïa e, e hopoi ê te Mesia i to tatou « paruparu » e to tatou « oto » (Isaïa 53:4). Ua haapii atoa mai Isaïa i Ta’na faaitoitoraa ia tatou : « Eiaha e mata’u ; tei piha’i-atoa-iho vau ia oe : eiaha e taiâ, o vau ho’i to Atua : E faaetaeta vau ia oe, e tauturu vau ia oe » (Isaïa 41:10).

No reira, te himene nei tatou e :

Eiaha e feaa e feia mo’a e,

O vau te Atua te tumu e ora’i

Na’u e faatia na’u e tauturu…

Mai to’u nei parau ti’a, to’u rima mana.3

A paraparau ai oia no ni’a i te tahi o to’na iho mau tamataraa, ua papa’i te aposetolo Paulo e, « E ti’a ia’u te mau mea atoa nei i te Mesia, tei tauturu mai ia’u ra » (Philipi 4:13).

E no reira te ite ra tatou e, aua’e To’na Taraehara, ua roaa i te Faaora te mana no te faaora—no te tauturu—i te mau mauiui e te mau ati atoa o te tahuti nei. I te tahi taime e faaora To’na mana i te hoê paruparu, te haapii mai nei râ te mau papa’iraa mo’a e to tatou iteraa e, i te tahi taime e faaora Oia e aore râ, e tauturu Oia na roto i te horo’araa mai ia tatou nei i te puai e aore râ, i te faaoroma’i no te haamahu i to tatou mau paruparu.4

III.

E aha teie mau mauiui e te mau ati e te mau paruparu tahuti ta to tatou Faaora i farerei e i faaoroma’i ?

Hōho’a
E vahine e ati to’na

Ua farii paatoa tatou i te mauiui e te ati e te paruparu i tera taime e tera taime. Taa ê noa’tu te mau mea ta tatou i farerei no ta tatou mau hara, ua î te tahuti nei i te aroraa, te aau oto e te faaoroma’iraa pinepine.

Hōho’a
Tere hahaere i te fare ma’i

Ua faaoroma’i tatou i te ma’i e tae noa’tu i tei herehia e tatou. I te tahi taime e farerei atoa tatou i te mauiui na roto i te tahi mau pêpê e aore râ, na roto mai i te tahi atu mau fifi i te pae tino e aore râ, i te pae o te feruriraa. Tatou paatoa ua faaoroma’i tatou e ua inoino na roto i te poheraa te hoê tei herehia. Ua farerei tatou paatoa i te manuïa ore i roto i ta tatou iho mau hopoi’a, to tatou mau auraa utuafare, e aore râ, ta tatou mau ohipa.

Hōho’a
E nau metua e pe’ape’a ra

Ia pato’i ana’e te hoê hoa faaipoipo e aore râ, te hoê tamarii i te mea ta tatou i ite e, e parau mau, e a faaatea ê atu ai i te e’a o te parau ti’a, e farerei tatou i te mauiui taa ê, mai te au i te metua tane o te tamaiti puhura tao’a i roto i te parabole rahi a Iesu (hi’o Luka 15:11-32).

Mai ta te papa’i Salamo i parau ra : « E ati rahi to te taata parau ti’a ra : e faaorahia râ oia e Iehova i taua mau ati atoa ra » (Salamo 34:19).

No reira, e itehia i roto i ta tatou mau himene teie haapapûraa mau : « Aore a te fenua e oto ta te ra’i e ore e nehenehe e faaora ».5 Te mea e faaora ia tatou, to tatou ïa Faaora e To’na Taraehara.

Hōho’a
E mau feia apî hamani ino

Te hoê mea fifi roa no te feia apî, o te feruriraa ïa e, ua faaru’ehia ratou, ia faaô mai te mau hoa i roto i te hoê autaatiraa e te mau faaoaoaraa e a faaru’e mai ai i te reira. E faatupu atoa te ti’araa taata e te huru taata i te tahi atu mau faaru’eraa mauiui, no te feia apî e te feia paari. Ua rau atu â te mau tamataraa o te oraraa nei, mai te ohipa ore e aore râ, te tahi atu tauiraa i roto i ta tatou mau faanahonahoraa.

Hōho’a
E tamaiti huma e to’na metua tane

Te parau nei â vau no te mau paruparu tahuti e ere no roto mai i te hara. Te vai ra te tahi pae ua fanauhia i roto i paruparu tino e aore râ, te paruparu i te pae feruriraa, o te faatupu i te mamae i roto ia ratou, e te aroraa a te feia tei here e tei aupuru ia ratou. No ratou e rave rahi, e mea mauiui te paruparu o te ma’i roro e aore râ, te paruparu tamau. Te tahi atu ati mauiui maori râ, te oraraa otahi. Te feia e farerei nei i teie huru oraraa, e ti’a ïa ia ratou ia haamana’o e, ua farerei atoa to tatou Faaora i teie huru mauiui, e na roto i to’na Taraehara, ua pupu mai oia i te puai no te amo i te reira.

E mea iti roa te mau paruparu e haru rahi i ni’a i to tatou oraraa tahuti e aore râ te oraraa pae varua, hau atu i te mau hiaai faatiti. Te tahi o teie mau hiaai faatiti, mai te hiaai faatiti o te hoho’a faufau e aore râ, o te raau taero, ua tupu mai ïa na roto i te mau peu iino. Noa’tu e, ua tatarahapahia te reira, e nehenehe te hiaai faatiti e vai noa â. E nehenehe atoa te reira ino e faaorahia na roto i te puai hope no roto mai i te Faaora. E nehenehe atoa te ati teimaha e farereihia e te feia i tuuhia i roto i te fare tape’araa no te mau hara rarahi, e faaorahia na roto i te reira rave’a. Te faaite nei te hoê rata tei fariihia aita i maoro a’enei no te puai e tae mai i te hoê taata te reira to’na vairaa : « Ua ite au e, te hahaere nei te Faaora na roto i teie mau papa’i, e pinepine au i te putapûraa i te here o te Mesia i roto i te papa’i o te fare tape’araa ».6

Hōho’a
E taata i te fare tape’araa

E mea au roa na’u te faaiteraa a to tatou rohipehe e to tatou hoa o Emma Lou Thayne. Teie te mau parau ta’na i papa’i e o ta tatou e himene nei i teie nei :

« I hea Vau e

Farii ai i te Hau ? »

Tei hea te tautururaa ?

Ia tupu te oto e te riri ra

E hi’o vau i roto

ia’u nei.

Horo vau i hea

ia oto vau nei

Tei hea te rima tauturu

I to’u nei fifi e to’u oto ?

Na vai e tauturu ?

Na te Fatu.7

Hōho’a
Tii no te Mesia

IV.

O vai te nehenehe e tauturuhia e e haapuaihia na roto i te Taraehara a Iesu Mesia ? Ua haapii o Alama e, e rave te Faaora i ni’a ia’na « i te mauiui e te mau ma’i o ta’na mau taata » e « e faaora’i i to’na mau taata » (Alama 7:11, 12 ; haapapûraa i apitihia’tu). O vai « to’na mau taata » i roto i teie fafauraa ? O te mau taata tahuti paatoa anei—te mau taata atoa e fana’o i te ti’afaahouraa na roto i te Taraehara ? E aore râ, o te mau tavini ma’itihia ana’e, tei farii i te mau oro’a e te mau fafauraa ?

Te ta’o ra taata e rave rahi to’na auraa i roto i te mau papa’iraa mo’a. Te auraa tano roa a’e i te haapiiraa e, e faaora te Faaora i « to’na mau taata » o te auraa ïa ta Alama i faaohipa a haapii ai oia i muri a’era ra e, « Te haamana’o ra te Atua i te mau taata atoa i te mau fenua atoa » (Alama 26:37). O te reira atoa te auraa o te parau a te mau melahi i te taime a faaite ai ratou i te fanauraa o te tamaiti Mesia ra : « E parau maitai ta’u e hopoi mai ia outou nei, o te riro ïa ei oaoaraa no te taata atoa » (Luka 2:10).

Na roto i To’na Taraehara i te tahuti nei, ua ti’a ïa i to tatou Faaora ia tamahanahana, ia faaora, e ia haapuai i te mau tane e te mau vahine atoa i te mau vahi atoa, tera râ, te ti’aturi nei au e, e rave oia i te reira no te feia ana’e e imi Ia’na e o te ani i Ta’na tauturu. Ua haapii te aposetolo Iakobo e, « A faahaehaa na outou i mua i te aro o te Atua, e na’na outou e faateitei » (Iakobo 4:10). Ua ti’a ia tatou ia farii i te reira haamaitairaa mai te mea e, te ti’aturi nei tatou Ia’na e te pure nei tatou no Ta’na tauturu.

E rave rahi mirioni taata mata’u i te Atua o te pure nei i te Atua ia faatiahia ratou i rapae i to ratou mau ati. Ua heheu mai to tatou Faaora e, « ua pou mai Oia i raro a’e i te mau mea atoa ra » (PH&PF 88:6). Mai ta Elder Neal A. Maxwell i haapii mai ra, « I te mea ho’i e, ‘ua pou Oia i raro a’e i te mau mea atoa ra,’ ua ite papû roa Oia iho, i te faito taatoa o te mamae o te taata nei ».8 E nehenehe atoa tatou e parau e, no te mea ho’i e, ua pou Oia i raro a’e i te mau mea atoa ra, te ti’a nei ïa oia i te vahi tano maitai no te amo ia tatou e no te horo’a mai ia tatou i te puai e titauhia ia tatou no te faaoroma’i i to tatou mau ati. Ta tatou, o te ani noa ïa.

Hōho’a
E utuafare i ni’a i te amuraa maa

E rave rahi taime i roto i te heheuraa no teie anotau, ua parau te Fatu e, « No reira, mai te mea e ani mai orua ia’u nei e noaa mai ïa ia orua ; mai te mea e patoto orua e iritihia mai ïa ia orua » (ei hi’oraa, PH&PF 6:5 ; 11:5 ; hi’o atoa Mataio 7:7). Oia mau, no to raua here rahi, te faaroo mai nei e te pahono ti’a mai nei to tatou Metua i te ao ra e Ta’na Tamaiti here, o Iesu Mesia, i te mau pure a te feia atoa e imi ia Raua na roto i te faaroo. Mai ta te Aposetolo Paulo i paipa’i ra, « Te ti’aturi nei tatou i te Atua ora ra, i te ora o te taata atoa nei, e rahi atu râ i te feia i faaroo » (1 Timoteo 4:10).

Ua ite au e, e parau mau teie mau mea. Ua hau atu ta te Taraehara o te Faaora e rave i te haapapû-noa-raa ia tatou i te tahuti ore, na roto i te hoê ti’a-faahou-raa no te taatoaraa, e te horo’araa ia tatou nei i te rave’a e tamâhia ai tatou i te hara na roto i te tatarahapa e te bapetizoraa. E horo’a atoa To’na Taraehara ia tatou i te rave’a no te tiaoro Ia’na, Oia tei farii i to tatou mau paruparu atoa, no te faaora ia tatou e no te horo’a mai ia tatou i te puai no te amo i te mau hopoi’a o te tahuti nei. Ua ite Oia i to tatou horuhoru, e tei reira Oia no tatou. Mai te taata Samaria maitai ra, ia ite Oia ia tatou i te hiti purumu, e rapaau Oia i to tatou pêpê, e e aupuru ia tatou (hi’o Luka 10:34). Te mana faaora e te haapuai o Iesu Mesia e Ta’na Taraehara, no tatou paatoa ïa o te ani. Te faaite papû nei au i te reira, mai ta’u e faaite papû atoa nei i to tatou Faaora, tei faatia i te mau mea atoa.

I te hoê mahana e mou paatoa teie mau hopoi’a tahuti nei e aore e mauiui faahou (hi’o Apokalupo 21:4). Te pure nei au ia ti’a ia tatou paatoa ia maramarama i te tia’iraa e te puai o te Taraehara o to tatou Faaora : te papûraa o te tahuti ore, te horo’araa o te oraraa mure ore, e te puai tamau ta tatou e nehenehe e farii mai te mea e, e ani noa a’e tatou, na roto i te i’oa o Iesu Mesia ra amene.

Te mau nota

  1. Boyd K. Packer, « The Savior’s Selfless and Sacred Sacrifice », Liahona, Eperera 2015, 38.

  2. James E. Faust, « Te Taraehara : Ta tatou tia’iraa rahi a’e », Liahona, Tenuare 2002, 22.

  3. « Aue te paari », Te mau Himene, n° 41.

  4. Hi’o, ei hi’oraa aano, Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 223-34 ; David A. Bednar, « Te taraehara e te tere o te tahuti nei », Liahona, Eperera 2012, 12-19 ; Bruce C. Hafen and Marie K. Hafen, « ‘Fear Not, I Am with Thee’ : The Redeeming, Strengthening, and Perfecting Blessings of Christ’s Atonement », Religious Educator, vol. 16, no. 1 (2015), 11-31, teie ihoa râ mau api 18-25 ; Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 206-10.

  5. « A haere mai outou te feia oto », Te mau himene, n° 55.

  6. No roto mai i te hoê rata no 2014 fariihia e Bishop Bobby O. Hales, tei faatere i te Amaa Henry Central Utah Correctional Facility.

  7. « I hea Vau e Farii ai te Hau ? » Te mau himene, n° 62.

  8. Neal A. Maxwell, « Applying the Atoning Blood of Christ », Ensign, Novema 1997, 23.