2010–2019
Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí
ʻOkatopa 2015


Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ʻEne maʻu e mālohi ke fakafiemālieʻi—ke tokoni—ki he mamahi mo e faingataʻaʻia fakamatelie kotoa pē.

ʻI he moʻui fakamatelié, kuo pau ke tau mate mo fuesia ai e kavenga mafasia ʻo e angahalá. ʻOku hanga ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo huhuʻi e ongo meʻa ʻe ua ko ʻeni kuo pau ke hoko he moʻui fakamatelié. Kae mavahe mei he maté mo e angahalá, ʻoku tau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻi heʻetau fāifeinga ke foua e moʻui fakamatelié. ʻE lava ʻe hotau Fakamoʻuí ʻi he Fakalelei tatau pē ko iá ʻo ʻomi ʻa e ivi ʻoku fie maʻu ke tau ikunaʻi ʻaki e ngaahi palopalema fakamatelie ko ʻení. Ko ʻeku kaveinga ia he ʻaho ní.

I.

ʻOku fakamatala ha konga lahi ʻo e folofolá ki he veteange ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi haʻi ʻo e maté mo ʻEne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamā ʻi heʻene malanga ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení. Ka naʻá ne toe ʻomi foki mo e fakamahino fakafolofola pau naʻe foua ʻe he Fakamoʻuí foki ʻa e mamahí mo e puké pea mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻo Hono kakaí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e konga ko ʻeni ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē: “Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” (ʻAlamā 7:11; vakai foki, 2 Nīfai 9:21).

Fakakaukau ki ai! ʻI he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fuesia ai e “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.” Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Pēká: “Naʻe ʻikai Hano moʻua ke totongi. Naʻe ʻikai ke Ne fai ha meʻa hala. Ka neongo ia, ne tānaki ʻa e ongoʻi halaia kotoa pē, ʻa e mamahí mo e loto mamahí, ʻa e mamahiʻia fakasinó mo e fakamaá, ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi fakaʻatamai, fakaeloto, mo fakaesino kotoa pē ʻoku ʻiloa ʻe he tangatá–ʻo Ne foua kotoa kinautolu.”1

Ko e hā naʻá Ne foua ai ʻa e “faʻahinga kehekehe” ko ʻeni ʻo e ngaahi faingataʻaʻia fakamatelié? Naʻe fakamatala ʻe ʻAlamā ʻo pehē: “Te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa ʻo fakatatau ki he kakanó koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakai ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.” (ʻAlamā 7:12).

Hangē ko ʻení, naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá koeʻuhí ko e Fakamoʻuí naʻe “mamahi ʻi hono ʻahiʻahiʻí, [ko ia] ʻoku ne faʻa fai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻí” (Hepelū 2:18). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ha meʻa tatau ʻo pehē: “Ka ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi ʻa e vaivaí ke mālohi ange, he kuó ne kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē te tau ongoʻi pe hoko mai kiate kitautolú.”2

Naʻe aʻusia mo foua ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e kānokato ʻo e ngaahi faingataʻa fakamatelié “ʻo fakatatau ki he kakanó“ koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻafioʻi ʻo “fakatatau mo e kakanó,” ʻa e founga ke “fakafiemālieʻi [ʻa ia ʻoku ʻuhinga ke fai ha tokoni] hono kakaí ʻo fakatatau mo honau ngaahi vaivaí.” Kuó Ne ʻafioʻi ai ʻetau fāifeingá, hotau loto mamahí, hotau ngaahi ʻahiʻahí, pea mo ʻetau faingataʻaʻiá, he naʻá Ne foua loto fiemālie kinautolu kotoa, ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí. Pea tuʻunga heni, hono fakaivia Ia ʻe Heʻene Fakaleleí ke ne tokoniʻi kitautolu—ke foaki mai ʻa e ivi ke tau lava ʻo fuesia iá.

II.

Neongo ko e akonaki ʻa ʻAlamā he vahe fitú ko e mahino taha ia ʻi he ngaahi folofolá kau ki he mālohi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Fakaleleí, ka ʻoku toe akoʻi foki ia ʻi he folofolá kotoa.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāué, naʻe fekauʻi mai Ia ke “fakamoʻui ʻa e loto mafesí” (Luke 4:18). ʻOku faʻa fakamatala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa ʻEne fakamoʻui ʻa e kakaí mei honau “ngaahi mahamahakí” (Luke 5:15; 7:21). ʻOku lekooti ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻEne fakamoʻui kinautolu “naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahakí” (3 Nīfai 17:9). ʻOku fakamatala ʻe he Ongoongolelei ʻa Mātiú naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kakaí “ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻo pehē, Ko ia ia ne toʻo ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí” (Mātiu 8:17).

Naʻe akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻe fua ʻe he Mīsaiá hotau “ngaahi vaivaí” mo hotau “ngaahi mamahí” (ʻĪsaia 53:4). Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻĪsaia ʻEne fakamālohia kitautolú ʻo pehē: “ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua e loto vaivaí; he ko au ko ho ʻOtuá: te u fakamālohia koe, ʻio, te u tokoniʻi koe” (ʻĪsaia 41:10).

Ko ia ʻoku tau hiva ai:

[ʻOua naʻa vaivai pe manavahē he ʻoku ou ʻiate koe,

Ko homou ʻOtuá au, pea te u tokoni atu.

Te u fakamālohia koe, tokoniʻi koe mo fokotuʻu maʻu koe, …

Pea pukepuke hake koe ʻe hoku nima māʻoniʻoní].3

Naʻe tohi ʻe Paula ʻi heʻene lea kau ki hono ngaahi faingataʻaʻia fakamatelié ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa fai e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamalohia aú” (Filipai 4:13).

Pea ko ia ʻoku tau vakai ʻoku tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, kuo maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fakafiemālieʻi—ke tokoni—ki he mamahi mo e faingaʻaʻia fakamatelie kotoa. ʻOku fakamoʻui he taimi ʻe niʻihi ʻe Hono mālohí ha mahaki, ka ʻoku akoʻi ʻe he folofolá mo ʻetau ngaahi aʻusiá ʻokú Ne fakafiemālieʻi pe tokoni he taimi ʻe niʻihi ʻaki Haʻane foaki mai ʻa e ivi pe kātaki ke kātekina hotau ngaahi mamahí.4

III.

Ko e hā ʻa e ngaahi mamahi, ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi mahaki fakamatelie ko ʻeni naʻe foua mo tofanga ai hotau Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
Woman suffering affliction

Ne ʻi ai ha taimi ne tau foua kotoa ai ha mamahi mo e faingataʻa mo e mahamahakí. Makehe mei he meʻa ʻoku tau foua koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku fakafonu ʻa e moʻui fakamatelié ʻi he toutou fekukí, loto mamahí, mo e faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
Visiting the hospital

ʻOku tau tofanga mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻi he mahamahakí. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau takitaha foua ʻa e mamahiʻiá mei ha lavea lahi pe mei ha ngaahi faingataʻa fakaesino pe fakaʻatamai. ʻOku tau faingataʻaʻia mo mamahi kotoa pē ʻi ha malōlō ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku tau foua kotoa ʻa e taʻe-malavá ʻi hotau ngaahi fatongia fakatāutahá, feohi fakafāmilí, pe ko ʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí.

ʻĪmisi
Worried parents

Ko e taimi ʻoku fakasītuʻaʻi ai ʻe ha mali pe fānau ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni pea hē mei he hala ʻo e māʻoniʻoní, ʻoku tau foua ha mamahi lahi, ʻo tatau tofu mo e tamai ʻa e foha maumau-koloa ʻi he tala-fakatātā ʻiloa ʻa Sīsuú (vakai Luke 15:11–32).

Naʻe tala ʻe he Tangata Sāmé ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻa e ngaahi mamahi ʻo e maʻoniʻoni: ka ʻoku fakamoʻui ia mei ai kotoa pē ʻe [he ʻEikí].” (Saame 34:19).

ʻOku ʻi heʻetau himí ʻa e fakamahino moʻoni ko ʻení: “[ʻOku ʻikai maʻu ʻe māmani ha mamahi ʻe taʻe lava ke fakamoʻui ʻe langi.]”5 Ko e meʻa ʻokú ne fakamoʻui kitautolú ko hotau Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí.

ʻĪmisi
Teenagers being unkind

Ko e meʻa ʻoku ongo vivili taha ki he kau toʻu tupú ko ʻenau ongoʻi ʻoku fakasītuʻaʻi kinautolú, ʻa e taimi ʻoku ngali kau ai ʻa e hakotupú ʻi he feohi fiefiá mo e ngaahi ʻekitivitií kae teketekeʻi pē kinautolú. ʻOku fakatupu ʻe he laulanu fakamatakalí ha ngaahi fakasītuʻaʻi fakamamahi kehe, ki he toʻu tupú mo e kakai lalahí. ʻOku lahi ha ngaahi palopalema kehe ʻo e moʻuí, hangē ko e taʻe maʻu ngāué pe ʻikai hoko ʻetau palaní.

ʻĪmisi
Disabled son with father

Ko ʻeku kei lea pē ʻeni kau ki he ngaahi palopalema fakamatelie ʻoku ʻikai fakatupu ʻe heʻetau ngaahi angahalá. ʻOku fāʻeleʻi ha niʻihi mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino pe fakaʻatamai ʻokú ne fakatupu ha palopalema fakafoʻituitui ʻoku nau fekuki mo ia mo e niʻihi ʻoku ʻofa mo tauhi kinautolú. Ki ha niʻihi tokolahi, ko e fokoutua ʻo e loto foʻí ʻoku fakamamahi pe tuʻuloa. Ko ha fokoutua fakamamahi ʻe taha ʻa e nofo taʻe malí. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe kinautolu ʻoku tofanga ʻi he tuʻunga ko ʻení naʻe foua ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e faʻahinga mamahí ni foki, pea tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa ʻEne foaki mai e ivi ke fuesia iá.

ʻOku siʻi ha toe fokoutua ʻe fakatuʻutāmaki ange ki heʻetau moʻui fakaesinó pe fakalaumālié ʻi he maʻunimaá. Ko hanau niʻihi, hangē ko e maʻunimā ʻe he ponokalafí pe faitoʻo kona tapú, ʻoku meimei ke fakatupu ia ʻe ha tōʻonga angahala. ʻE kei ala hoko pē ʻa e maʻunimaá ia, neongo kapau naʻe ʻosi fakatomalaʻi. ʻE lava foki ke toe huʻi atu ʻa e fokoutua fakamate ko iá ʻe he mālohi kītaki ʻoku maʻu mei he Fakamoʻuí. ʻE lava ke pehē pē mo e palopalema faingataʻa kuo foua ʻe kinautolu kuo ngāue pōpula ʻi he faihiá. ʻOku fakamoʻoni ha tohi kimuí ni ki he ivi ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ʻi he tūkunga ko iá. “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku hāʻelea ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e ngaahi falé ni, pea kuó u faʻa ongoʻi e ʻofa ʻa Kalaisí ʻi he loto pilīsone ko ʻení.”6

ʻĪmisi
Man in prison

ʻOku ou saiʻia ʻi he fakamoʻoni ʻetau fefine punake mo e kaumeʻa ko ʻEma Lou Teiné. Naʻá ne tohi ʻa e fakalea ʻoku tau hivaʻi he taimí ni ʻi ha himi:

[Te u tafoki ki fē ke maʻu e nongá?

Ko fē hoku fakafiemālié

ʻI he ʻikai lava ʻe he toengá ʻo fakamoʻui aú?

Ko e taimi ʻoku kafo, ʻita pe tāufehiʻa ai ʻa e lotó

ʻOku ou mavahe,

ʻO vakavakaiʻi koā hoku laumālié?

ʻI he potu, mo e taimi ʻoku fakalalahi ai ʻeku mamahí,

Pe feituʻu mo e taimi ʻoku ou hōloa aí,

Te u ʻalu ki fē, te u lele koā ki fe?

Ko e fē ʻa e nima vaivai ke fakanonga hoku mamahí?

Ko hai, ko hai ʻe mahino ki ai?

Ko Ia pē, ko Ia tokotaha pē.7

ʻĪmisi
Christus statue

IV.

Ko hai ʻe lava ke fakafiemālieʻi mo fakaivia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate ia ʻa e “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa hono kakai” peá ne “fakafiemālieʻi hono kakaí” (ʻAlamā 7:11, 12; tānaki atu e fakamamafaʻí). Ko hai ʻa “hono kakai” ʻi he talaʻofa ko ʻení? Ko e kakai matelié kotoa—ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoni ʻo e toetuʻu tuʻunga he Fakaleleí? Pe ko kinautolu pē ko e kau tamaioʻeiki kuo feʻunga pea fili ʻo fakafou ʻi he ouaú mo e ngaahi fuakavá?

ʻOku lahi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea kakai ʻi he folofolá. Ko e ʻuhinga ʻoku tuha taha mo e akonaki ʻe fakafiemālieʻi ʻe he Fakamoʻuí “hono kakaí,” ko e ʻuhinga ko ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ʻi he taimi naʻá ne akoʻi kimui ange ai, “ʻOku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e fonua fē ʻoku nau ʻi aí.” (ʻAlamā 26:37). Ko e toe ʻuhinga foki ia ʻa e kau ʻāngeló ʻi he taimi naʻa nau talaki ai hono ʻaloʻi ʻo e pēpē ko Kalaisí: “[Ko e] ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi, ʻa ia ʻe hoko ki he kakai fulipē.” (Luke 2:10).

Tuʻunga ʻi hono foua ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakaleleí ʻi he moʻui fakamatelié, ʻokú Ne lava ai ke fakafiemālieʻi, fakamoʻui, mo fakaivia ʻa e tangata mo e fefine ʻi he potu kotoa pē, ka ʻoku ou tui te Ne toki fai pē ia maʻanautolu ʻoku fekumi kiate Ia mo kole ʻEne tokoní. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻo pehē: “Fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea ʻe hakeakiʻi ʻe ia ʻa kimoutolu” (Sēmisí 4:10). ʻOku tau taau ke maʻu ʻa e tāpuakí ʻi he taimi ʻoku tau tui ai kiate Ia mo lotua ʻEne tokoní.

ʻOku lauimiliona ha kakai manavahē ʻOtua ʻoku lotu ki he ʻOtuá ke toʻo atu honau ngaahi mamahí. Kuo fakahā ʻe hotau Fakamoʻuí naʻe “hāʻele hifo ki lalo” ʻi he meʻa kotoa pē (T&F 88:6). Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Nila A. Mekisuelé, “ʻI Heʻene hāʻele hifo ki lalo ʻi he meʻa kotoa peé,’ ʻoku mahino kotoa mo fakatāutaha ai kiate Ia ʻa e lahi ʻo e mamahi ʻa e tangata.”8 Mahalo ʻe aʻu ʻo tau pehē ko ʻene hifo mai ʻo māʻulalo ange he meʻa kotoá, ʻoku ʻi ha tuʻunga ai ke Ne hiki hake kitautolu mo foaki mai ʻa e ivi ʻoku tau fie maʻu ke kātakiʻi hotau ngaahi mamahí. Ko e meʻa pē ʻoku toé ke tau kole.

ʻĪmisi
Family at table

ʻOku tuʻo lahi hono folofolaʻaki ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻo onopōní, “Ko ia, kapau te mo kole meiate au, te mo maʻu; kapau te mo tukituki, ʻe toʻo kiate kimoua” (hangē ko ʻení, T&F 6:5; 11:5; vakai foki ki he Mātiu 7:7). ʻIo, koeʻuhí ko ʻena ʻofa kānokató, ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻofaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻo na ʻafioʻi mo tali feʻunga ʻa e lotu ʻa kinautolu ʻoku fekumi kiate kinaua ʻi he tuí. Hangē ko e tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “He ʻoku tau falala ki he ʻOtua moʻuí, ʻa ia ko e Fakamoʻui ʻo e kakai kotoa pē, [tautautefito] kiate kinautolu ʻoku tuí.” (1 Tīmote 4:10).

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. Kuo fai ʻe he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he moʻui taʻe-faʻa-mate pē tupu mei ha toetuʻu fakaemāmani lahí, pea ʻokú ne ʻomi e faingamālie ke fakamaʻa kitautolu mei he angahalá ʻaki e fakatomalá mo e papitaisó. ʻOku toe ʻomai foki heʻene Fakaleleí ha faingamālie ke tau lotu kiate Ia kuó Ne foua ʻa ʻetau ngaahi mamahi fakamatelie kotoa pē pea mo ʻomi ʻa e ivi ke fuesia ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi mamahí, pea ʻokú Ne ʻi ai ke tokoni mai. Hangē ko e Samēlia leleí, ko e taimi ʻokú ne ʻilo ai kuo tau kafo he veʻehalá, te Ne haʻihaʻi hotau kafó mo tauhi kitautolu (vakai Luke 10:34). ʻOku maʻá e tokotaha kotoa ʻe kolé ʻa e ivi fakamoʻui mo fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai mo toe fakamoʻoni ki hotau Fakamoʻui, ʻokú Ne mafeia e meʻa kotoa pē.

ʻE mole atu ʻi ha ʻaho e ngaahi kavenga fakamatelie kotoa ko ʻení pea he ʻikai ha toe mamahi (vakai Fakahā 21:4). ʻOku ou fakatauange ʻe mahino kiate kitautolu e ʻamanaki mo e ivi ʻo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí: ʻa e pau ʻo e moʻui taʻe faʻamaté, ʻa e faingamālie ki he moʻui taʻengatá, pea mo e ivi pouaki te tau lava ʻo maʻu kapau te tau kolé, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “Ko e Feilaulau Taʻe-siokita mo Toputapu ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, ʻĒpeleli 2015, 38.

  2. James E. Faust, “The Atonement: Our Greatest Hope,” Liahona, Jan. 2002, 22.

  3. “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Himi, fika 37.

  4. Vakai, generally, Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 223–34; David A. Bednar, “Ko e Fakaleleí pea mo e Fononga Fakamatelié,” Liahona, ʻĒpeleli 2012, 12–19; Bruce C. Hafen and Marie K. Hafen, “‘Fear Not, I Am with Thee’: The Redeeming, Strengthening, and Perfecting Blessings of Christ’s Atonement,” Religious Educator, vol. 16, no. 1 (2015), 11–31, especially 18–25; Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 206–10.

  5. “Come, Ye Disconsolate,” Hymns, no. 115.

  6. Mei ha tohi he 2014 ʻe Pīsope Bobby O. Hales, naʻá ne tokangaʻi ʻa e Kolo Henelií ʻo e ʻApi Pōpula ʻo ʻIutā Lotolotó.

  7. “Te u Maʻu ʻi Fē ʻa e Mēlinó?” Himi, fika. 63.

  8. Neal A. Maxwell, “Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, Nov. 1997, 23.