2010–2019
Siviʻi mo ʻAhiʻahiʻi — Kae Faitokonia
ʻOkatopa 2015


Siviʻi mo ʻAhiʻahiʻi — Kae Faitokonia

Te tau lava ʻo fetokoniʻaki ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku siviʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu lolotonga e moʻuí ni. ʻOku tau maʻu foki mo e faingamālie ke ngāue ʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí mo fetokoniʻaki. Ko e ngaahi moʻoni ko ʻení ko e konga ia ʻa e palani fakaʻofoʻofa ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sione Teila ʻo pehē: “Naʻá ku fanongo ki he pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá, ʻi heʻene lea ki he Toko Hongofulu Mā Uá: ‘Te mou foua ʻa e ngaahi faingataʻa kehekehe kotoa pē. Pea ʻoku taau ke siviʻi kimoutolu ʻo hangē ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahame mo e kau tangata kehe ʻo e ʻOtuá, peá (ne pehē), ʻE takaofi atu ʻa e ʻOtuá kiate koe, pea te Ne puke hake koe mo fakaake ʻa e ngaahi afo ʻo ho mafú.’”1

ʻI heʻetau aʻu ki he taʻu ʻoku ala fakamāua ai kitautolú, ʻoku lahi leva e faingataʻa mo e ʻahiʻahi ʻoku tau fepaki mo iá. Taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke hoko ia ko ha kavenga mafasia, ka te nau toe foaki mai kiate kitautolu ha mālohi mo e tupulaki ʻi heʻetau ikunaʻi lelei iá.

Ko e meʻa mālié, ʻoku ʻikai totonu ke tau fua toko taha pē ʻa e ngaahi kavengá. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā, “ʻI hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa.”2 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi lea ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻetau fatongia ke tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻE lava ke maʻu e fatongia ko iá mei ha uiuiʻi faka-Siasi, ngāue, kaungāmeʻa, pe ko ha konga ʻo hotau fatongia fakalangi ko e mātuʻá, malí, pe ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí—pe mei he hoko pē ko e konga ʻo e fāmili ʻa e ʻOtuá.

Te u ʻoatu ha fakatātā ʻo e ngaahi founga ʻe fā ʻoku fakamaʻamaʻa ai ʻetau kavengá ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé.

1. Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “Pea ko ia e fakafiuʻi koe ke mo ō mo ia ʻi he maile ʻe tahá, ʻalu mo ia ʻi he maile ʻe ua.”3 Hangē ko ʻení, ʻoku kole mai ʻi hotau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku fie maʻu e feilaulauʻi ʻo e taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻi he ʻalu ki he temipalé, kae tautautefito kiate kinautolu kuo pau ke fononga ki ha feituʻu fuʻu mamaʻó. Ka neongo iá, te tau lava pē ʻo pehē ko e feilaulau ko ʻení ko e konga pē ia ʻo e maile ʻe tahá.

Te tau kamata lue he maile hono uá ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi lea “Kumi, ʻave pea akoʻi”4 ʻi he taimi ʻoku tau kumi mo teuteuʻi e hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí ki he ouau fakatemipalé, taimi ʻoku tau tokoni ai ki he fakahokohoko fakamotuʻaleá, taimi ʻoku tau hoko ko e kau ngāue temipalé, pea mo e taimi ʻoku tau fekumi ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ha aʻusia mahuʻinga he temipalé.

Lolotonga ʻeku ngāue ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, ne kau atu ha taha ʻo e ngaahi siteiki ʻi heʻeku fakataha alēlea fakafekauʻakí, ki ha kulupu tokolahi ne fononga ki he temipalé. ʻOku siʻisiʻi e temipale naʻe ʻalu ki ai e kāingalotú, pea meʻapangó ne ʻi ai ha kāingalotu, neongo e fononga mamaʻo houa ʻe 12, ne ʻikai ke nau lava ʻo hū koeʻuhí ne fonu e temipalé ia ʻo fakatatau ki he tokolahi ʻe lava ʻo huú.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he fononga ko ʻení, ne u ʻaʻahi ki he siteikí ni peá u kole ki he palesitení pe te u lava ʻo talanoa mo ha niʻihi ʻo e kāingalotu ne ʻikai ke nau lava ʻo hū ki he temipalé he ʻaho ko iá. Ne pehē mai ʻe ha taha ʻo e kau tangata ne u talanoa mo iá: “ʻEletā, ʻoua te ke tokanga ki ai. Naʻá ku ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻá ku tangutu ʻi ha sea he ngoué ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi ouaú. Pea ne u maʻu ha faingamālie ke hū, ka naʻá ku ʻoange ia ki ha tangata kehe, ʻa ia ko ʻene fuofua haʻu ia ki he temipalé ke sila mo hono uaifí. Naʻa na maʻu leva ʻa e faingamālie ke hū ʻi ha seisini ʻe ua he ʻaho ko iá. ʻOku ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí, pea kuó Ne tāpuekina au, pea ʻoku mau sai pē.”

2. Malimali. ʻE lava ʻe he kiʻi ngāue siʻisiʻi ko ʻení ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku lōmekina mo mafasiá. Lolotonga e fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli ne toki ʻosí, naʻá ku tangutu mei muʻa ko e taha e Kau Taki Māʻolunga foʻou e toko nima ne toki uí. Ne mau tangutu ʻi he feituʻu ʻoku tangutu ai e kau palesitenisī ʻo e ngaahi houalotú. Naʻá ku ongoʻi tailiili ʻaupito mo lōmekina ʻi hoku uiuiʻi foʻoú.

ʻI heʻetau hivaʻi fakataha e himí, ne u maʻu ha ongo mālohi naʻe siofi au ʻe ha taha. Naʻá ku fakakaukau loto pē: “ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe toko 20,000 tupu ʻi he falé ni, pea ʻoku hanga kotoa mai hanau tokolahi. Ko e moʻoni, ʻoku siofi koe ʻe ha taha.”

ʻI he hokohoko atu ʻeku hivá, ne u toe ongoʻi mālohi naʻe siofi au ʻe ha taha. Naʻá ku sio ki he ʻotu ne tangutu ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá peá u mamata kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe tafoki ʻi hono seá ʻo sio mai ki he feituʻu ne mau tangutu aí. Ne ma fesiofaki, pea naʻá ne malimali mai. Naʻe ʻomi ʻe he malimali ko iá ha nonga ki hoku loto lōmekiná.

Naʻe ʻaʻahi atu ʻa Sīsū Kalaisi hili ʻEne Toetuʻú ki Heʻene fanga sipi kehé. Naʻá ne ui mo fakanofo ʻa e toko hongofulu mā uá, pea nau tokoni leva ki he kakaí ʻi he mafai ko iá. Naʻe ʻi ai tonu e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻiate kinautolu. Naʻe kole ange ʻe he ʻEikí ke nau tūʻulutui ʻo lotu. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe ongoʻi lōmekina e kau ākonga foʻou ʻe toko hongofulu mā ua ne toki uiuiʻí, ka naʻe pehē ʻe he folofolá, “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe Sīsū lolotonga ʻenau lotu kiate iá; pea naʻe malimali hono fofongá kiate kinautolu.”5 Naʻe hanga ʻe ha malimali ʻo fakamaʻamaʻa leva ʻeku ongoʻi mafasiá pē ko iá ʻi he konifelenisi lahi kuo ʻosí.

3. Fakahaaʻi ha ongoʻi manavaʻofa ki he niʻihi kehé. Kapau ʻokú ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi ho mālohí maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá, ke foaki ange hanau tāpuaki. Fakahaaʻi ha ongoʻi fiekaungāmamahi mo fakafiemālie ki he kakai ʻoku faingataʻaʻia pe aʻusia ha faingataʻá.

4. Ko e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e makatuliki ʻo e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau fakakaukau loto tuʻo taha he uike ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá ki he “ʻofa lahi mo fakaofo ʻa ia naʻe fakahā ʻe he Tamaí pea mo e ʻAló ʻi he hāʻele hifo ʻa e Huhuʻí ki he māmaní.”6 ʻOku hanga ʻe hono fakaafeʻi mai e niʻihi kehé ki he lotú pea kai moʻui taau e sākalamēnití, ʻo ʻai ke tokolahi ange fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻe fakakaukau ki he Fakaleleí. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau moʻui taau, te tau lava ʻo fakatomala. Manatuʻi naʻe hāʻele hifo e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá ki he māʻulalo tahá peá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi faikoví, angahalá, maumau-fonó, mahakí, mamahí, faingataʻaʻiá, mo e taʻelatá. Naʻe akoʻi ʻe he folofolá, “Ko ia ia naʻá ne hāʻele hake ki ʻolungá, ʻo hangē foki ko ʻene hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”7

ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻa fakatāutahá—pe ko e mahamahaki pe taʻelata pe faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi sivi ʻo e filí—he ʻoku ʻi ai ʻa e Tauhi-Sipi Leleí. ʻOkú Ne ui kitautolu ʻaki ʻetau hingoá mo pehē mai, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”8

ʻOku ou fie fakanounouʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe faá:

ʻUluakí—tokoni ke lahi ange.

Uá: kātaki ʻo malimali. ʻE tokoni hoʻo malimalí ki he niʻihi kehé.

Tolú: fakahaaʻi e manavaʻofá.

Faá: fakaafeʻi mai e niʻihi kehé ki he lotú.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui, pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne poupouʻi e palani ʻa e Tamaí, ʻaki Hono iví mo e mālohi kotoa. ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita moʻui. ʻOkú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa pē ke fakahoko lelei ʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo fetokoniʻaki ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻiá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.