2010–2019
Latou Te Manatua Pea o Ia
Oketopa 2015


Latou Te Manatua Pea o Ia

Ou te fiafia e suesue ma mafaufau loloto i le soifuaga o Ia o Le na foai maia mea uma mo a’u ma mo i tatou uma.

Ou te fiafia i le pese Peraimeri e faapea:

Tau mai tala ia Iesu e fiafia ai,

Mea na fai ou te fesili ai i a te Ia.

Ala na ui ai, tala i le vasa,

Tau maia nei, tala ia Iesu.1

Ou te talitonu o le amataina o se tumasani o le faamatalaina o tala e uiga ia Iesu i a tatou fanau ma o tatou aiga o se auala faapitoa tele lea e tausia ai le aso Sapati ia paia i o tatou aiga.

O le a aumaia moni e lenei mea se lagona taua i o tatou aiga ma sauniaina o tatou aiga faatasi ma ni faataitaiga mai lo tatou Faaola Lava Ia.

Ou te fiafia e suesue ma mafaufau loloto i le soifuaga o Ia o Le na foai maia mea uma mo a’u ma mo i tatou uma.

Ou te fiafia e faitau mau o tusitusiga paia e uiga i Lona soifuaga e aunoa ma se agasala, ma pe a maea ona faitauina mau ia e faamatala ai mea na tutupu na Ia oo i ai, e moeiini ou mata ma taumafai e vaai faalemafaufau i nei taimi paia lea e aoao ai a’u ma faamalosia ai a’u faaleagaga.

O taimi e pei o:

  • Ina ua Ia feanu i le eleele ma, i le faia o le palapala i feanuga, ua nini ai mata o le alii tauaso ma faapea atu ia te ia, “Alu ia, ina mulumulu i le taelega i Seloa.” Ma sa usitai le tagata, “ma mulumulu, ma toe foi mai ua vaai.”2

  • Ina ua Ia faamaloloina se fafine sa i ai se faaletonu o le toto ma pa’i i le tuupao o Lona ofu, ma le talitonu e tau lava o le pa’i atu ia te Ia o le a faamalolo ai o ia.3

  • Ina ua Ia faaali atu i Ona au soo, a o savali i luga o le sami.4

  • Ina ua Ia afio atu faatasi ma le au soo i luga o le ala i Emau ma faapupula lo laua malamalama i tusitusiga paia.5

  • Ina ua Ia faaali mai i tagata iinei i Amerika ma tau atu ia i latou e o mai ia te Ia ma tuu atu o latou lima i Lona itu ma tagotago i tulaga o fao i Ona lima ma Ona vae, ina ia latou silafia o Ia o “le Atua o Isaraelu, ma le Atua o le lalolagi uma, ma [sa] fasiotia mo agasala a le lalolagi.”6

Ou te fiafia e iloa o loo i ai matua o e o loo faamatalaina tala e uiga ia Keriso i a latou fanau. Ou te matauina lenei mea a o ou matauina fanau i le Ekalesia, i polokalama a le Peraimeri, ma isi gaoioiga.

Ou te faafetai i o’u matua mo le aoaoina o a’u e uiga ia Keriso. O loo faaauau pea ona ou vaaia le ala o loo fesoasoani ai faataitaiga a le Faaola i lo’u toalua pele ma a’u a o ma aoaoina le ma fanau.

E faatumulia lou loto i le olioli pe a ou vaaia lau fanau o faamatalaina tala e uiga ia Keriso ia latou fanau,. E faamanatu mai ai ia te au se tasi o a’u mau ou te fiafia i ai, o loo maua i le 3 Ioane, mataupu 1, fuaiupu e 4, lea e faitauina, “E leai so’u fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali la’u fanau i le upu moni.” Ma aisea e le faapena ai ma o tatou fanau a fanau?

Ou te faafetai mo o tatou taitai o e o loo aoao pea i tatou e uiga ia Keriso, e uiga i le tausiaina o le paia o le aso Sapati, ma e uiga i le aai ma le feinu i le faamanatuga i Aso Sa taitasi e fa’amamalu ai le Faaola.

O le Sapati ma le faamanatuga e matua olioli atili ai pe a tatou suesueina ia tala e uiga ia Keriso. I le faia o lea mea, tatou te fatuina ai ni tumasani e fausia ai lo tatou faatuatua ma le molimau ma puipuia ai foi o tatou aiga.

I ni nai vaiaso ua tuanai, a o toe suesueina le savali a Peresitene Russell M. Nelson na tuuina atu i le konafesi talu ai, ma a o mafaufau e uiga i le aso Sapati, sa ou lagona se faafetai loloto mo faamanuiaga ma le avanoa o le mafai ona ai ma inu i le faamanatuga. Mo a’u, o le faamanatuga o se taimi sili ona mamalu, paia, ma faaleagaga. Ou te fiafia tele i le sauniga faamanatuga.

A o mafaufau loloto ai, sa ou suesueina ma le faaeteete le faamanuiaga o le areto ma le vai. Na ou faitau ma manatunatu loloto i tatalo ma le sauniga o le faamanatuga. Na amata ona faasolosolo i ai o’u mafaufauga ma i lou loto mea na tutupu e fesootai ma le faamanatuga.

I se agaga o le manatunatu loloto, sa ou mafaufau ai e uiga i lena aso, le uluai aso o le tausamaaga o le areto e le’i faafefeteina, ina ua tali atu Iesu i le fesili a Ona soo e uiga i le nofoaga e saunia mo le Paseka, sa fetalai atu ia i latou, “Ina o atu ia i le aai i le tasi tagata, ma fai atu ia te ia, Ua fai mai Le A’oa’o, ua latalata o’u aso; matou te fai ai le paseka ma o’u soo i lou fale.”7

Sa ou taumafai e vaai faalemafaufau i le au soo o loo faatauina ni meaai ma sauniaina ma le faaeteete le laoai e talisua ai ma Ia i lena aso faapitoa: O se laoai mo ni tagata e toa 13, o Ia ma Ona soo e 12, o ē e alofa i ai o Ia.

Sa ou tagi a o ou vaai faalemafaufau ia Keriso o talisua faatasi ma i latou, ina ua Ia tautino atu, “E moni, ou te fai atu ia te outou, e faalataina a’u e so outou.”8

Sa ou mafaufau e uiga i soo faanoanoa o fesili atu ia te Ia, “Le Alii e, o a’u ea?”9

Ma ina ua fai atu e Iuta lea fesili e tasi, sa Ia tali mai ma le filemu, “O lena lava.”10

Sa mafai ona ou vaai faalemafaufau i na aao na faamaloloina, faamafanafana, aoaoina, ma faamanuiaina, ua tofitofiina le areto, ma Iesu o loo tuuina atu ia i latou ma faapea atu, “Ina tago ia, ina aai; o lo’u tino lenei.”11

Ona Ia avane lea o se ipu e tumu i le uaina ma faafetai ma tuuina atu le ipu ia i latou, ma faapea atu, “Ina inu ia outou uma i ai; auā o lo’u toto lenei, o le toto o le feagaiga fou, ua faamaligiina mo tagata e toatele e faamagaloa’i agasala.”12

I lo’u mafaufau, sa ou tepa atu i le au soo taitoatasi, ma iloa i o latou fofoga lo latou atugalu mo le Matai, lea sa latou alolofa tele i ai. Sa pei lava sa ou nofo ai iina ma i latou, ma matamata i mea uma. Sa ou lagona se tiga matuitui i lou loto, ua faatumuina i le tiga ma le faanoanoa mo le mea o le a oo i ai o Ia mo a’u.

Sa faatumulia lou agaga e ala i se manao faagaeetia ina ia avea ma se tagata sili atu ona lelei. I le salamo ma le faanoanoa, sa ou moomoo ma le naunautai ina ia mafai ona taofi ma aloese mai le faamasaaina o ni mataua o Lona toto sa faamaligiina i Ketesemane.

Ona ou mafaufau loloto lea i le faamanatuga o loo tatou aai ma feinu ai i vaiaso taitasi e manatua ai o Ia. A o faia lea mea, sa ou manatunatu loloto i upu taitasi o le faamanuiaga o le areto ma le vai. Sa ou mafaufau loloto e uiga i upu “ma manatua pea o ia” i le faamanuiaga o le areto, ma le “latou te manatua pea o ia” i le faamanuiaga o le vai.13

Sa ou mafaufau i le uiga o le ia manatua pea o Ia.

Ia te a’u o lona uiga:

  • Ina ia manatua ai Lona muai olaga, ina ua fausia lenei paneta matagofie e Ia.14

  • Ina ia manatua ai Lona soifua mai maualalo i se faatanoa vao, i Peteleema i Iutaia.15

  • Ma i le taimi a o avea ma se taulealea e 12-tausaga le matua, sa Ia aoao ma talai atu i a’oa’o i le malumalu.16

  • Ina ia manatua ai le taimi na Ia alu atu ai na o Ia i se nofoaga tuufua e sauniuni mo Lana galuega faaletino.17

  • Ma ina ua Ia liua i luma o Ona soo.18

  • Ina ia manatua ai le taimi na Ia faavae ai le faamanatuga i le Talisuaga Mulimuli ma i latou.19

  • Ma afio atu i le Faatoaga o Ketesemane ma mafatia tele ai mo o tatou agasala, tiga, le fiafia, faama’i lea na Ia afu totoai mai pu afu uma.20

  • Ina ia manatua ai le taimi, ina ua mavae le tele o mafatiaga ma tiga matuitui, e oo lava i Ketesemane, sa faalataina o Ia i se kisi a se tasi o le au soo o lē na Ia valaauina o se uo.21

  • Ina ia manatua ai le taimi na ave ai o Ia ia Pilato ma Herota mo le faamasinoina.22

  • Ina ia manatua ai le taimi na faamaasiasia, fetogia, tuufeanu i ai, ma sasaina o Ia i se sasa sa mavaevae ai Lona tino.23

  • Ina ia manatua ai le taimi na tuuina ai se pale tuitui ma le le alofa i luga o Lona ao.24

  • Ina ia manatua ai sa ao ona Ia amoina Lana lava satauro i Kolokota ma sa tutu’iina o Ia i le satauro iina, ma mafatia ai i tiga uma faaletino ma faaleagaga.25

  • Ma i le satauro, ma Lona loto na faatumulia i le alofa mama, sa Ia silasila ia i latou sa faasatauroina o Ia ma silasila a’e ona fofoga i le lagi, ma augani atu, “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; auā ua latou le iloa le mea ua latou faia.”26

  • Ina ia manatua ai ina ua Ia, iloaina sa Ia faataunuuina Lana misiona o le faaolaina o tagata uma, na auina atu Lona agaga i aao o Lona Tama, lo tatou Tama.27

  • Ina ia manatua ai Lona Toetu, lea e faamautinoa ai lo tatou lava toetutu ma le avanoa e nonofo ai i Ona autafa mo le faavavau atoa, e faalagolago lea i a tatou filifiliga.28

E le gata i lea, o le manatunatu loloto i le tatalo o le faamanatuga ma le taua tele ma le anoa o upu o le tatalo, e maeu tele le mauaina o le folafolaga, i le taimi o le faamanuiaina o le faamanatuga, e faapea a tatou manatua pea o Ia, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi mai i tatou.29

Ou te talitonu e i ai i le Alii Lana lava taimi i le taimi e aumai ai faaaliga ia i tatou. Sa manino tele lo’u malamalama i lenei mea a o suesueina le Failauga 3:1, 6, lea e faitauina:

“O le mea ma lona tausaga i mea uma, ma ona lava po i mea uma lava i lalo o le lagi: …

“O ona po e saili ai, ma ona po e tuu ai ua le iloa; o ona po e tausi ai, ma ona po e lafoai ai.”

O le faamanatuga o se taimi foi mo le Tama Faalelagi e aoao ai i tatou e uiga i le Togiola a Lona Alo Pele—lo tatou Faaola, o Iesu Keriso—ma mo i tatou ina ia mauaina faaaliga e uiga i ai. O se taimi lea e “ole atu [ai], ona foaiina mai ai lea ia te outou,”30 e talosaga ma ia mauaina lenei malamalama. O le taimi mo i tatou e ole atu ai ma le migao i le Atua mo lenei malamalama. Ma a tatou faia, e leai so’u masalosalo o le a tatou maua lenei malamalama, lea o le a faamanuiaina ai o tatou olaga le mafuatiaina.

Ou te fiafia i le Sapati, le faamanatuga, ma lona faauigaga. Ou te alofa i le Faaola ma lou agaga atoa. I le suafa o Iesu Keriso, amene.