2010–2019
Te Varua Maitai ei hoa no outou
Atopa 2015


Te Varua Maitai ei hoa no outou

Mai te peu e, e ora tatou ma te ti’amâ, e nehenehe ta tatou e farii i te haamaitairaa o te Varua ia vai noa i roto ia tatou, eiaha no teie e no tera noa taime, mai tei tupu i teie mahana, i te mau taime ato’a râ.

E au mau taea’e e au mau tuahine, te oaoa nei au ia tae mai i rotopu ia outou i teie mahana sabati i roto i te amuiraa rahi a te Ekalesia a te Fatu. Mai ia outou ato’a na, ua farii au i te faaiteraa a te Varua, te Varua Maitai, i te faaite-papû-raa mai i te mau parau mau tei parauhia e tei himenehia i to tatou tari’a.

Ta’u fâ i teie mahana, o te faarahiraa ïa i to outou hinaaro e to outou mana’o papû ia titau i te horo’a tei fafauhia mai ia tatou tata’itahi i muri a’e i to tatou bapetizo-raa-hia. I te haamau-raa-hia tatou ua faaroo tatou i teie mau parau : « A farii mai i te Varua Maitai ».1 Mai taua taime ra, ua taui to tatou oraraa e a muri noa’tu.

Mai te peu e, e ora tatou ma te ti’amâ, e nehenehe ta tatou e farii i te haamaita’iraa o te Varua ia vai noa i roto ia tatou, eiaha no teie e no tera noa taime, mai tei tupu i teie mahana, i te mau taime ato’a râ. Ua ite outou na roto i te mau parau o te pure no te oro’a mo’a, e mea nahea te reira fafauraa i te tupu : « E te Atua, te Metua mure ore, te ani atu nei matou ia oe na roto i te i’oa o to Tamaiti o Iesu Mesia, e haamaita’i mai e e haamo’a mai i teie nei pane na te mau varua ato’a o te rave mai nei, ia amu ratou i te reira mai te haamana’o i te tino o to Tamaiti ra, e ia faaite ratou ia oe, e te Atua, te Metua Mure ore, e ti’a ia ratou i te rave i te i’oa o to Tamaiti i ni’a iho ia ratou, e i te haamana’o â ia’na e a muri noa’tu, ma te haapa’o maita’i i ta’na mau faaue ta’na i tuu mai ia ratou ».

Ei reira e tae mai ai teie parau fafau hanahana : « Ia vai noa to’na Varua i roto ia ratou » (PH&PF 20:77 ; reta tei faahuru-ê-hia).

Te auraa no teie parau, ia vai noa te Varua i roto ia tatou, maori râ, ia vai noa te arata’iraa a te Varua Maitai i roto i to tatou oraraa i te mau mahana ato’a. Ei hi’oraa, e nehenehe te Varua e faaara mai ia tatou ia pato’i i te faahemaraa ia rave i te ino.

No teie noa tumu, e mea ohie ia ite e, no te aha te mau tavini o te Fatu i tamata ai i te faarahi i to tatou hinaaro ia haamori i te Atua i roto i to tatou mau pureraa oro’a. Mai te mea e, e amu tatou i te oro’a ma te faaroo, e ti’a ïa i te Varua Maitai ia paruru ia tatou e i te feia herehia e tatou i te mau faahemaraa e tae mai nei ma te puai e te pinepine.

Na te hoaraa o te Varua Maitai e faariro i te maita’i ei mea hinaarohia a’e, e te faahemaraa ei mea faahepo iti a’e. Ua nava’i noa teie tumu no te tura’i ia tatou ia imi i te rave’a e ti’a ai i te Varua ia vai noa i roto ia tatou.

E haapuai te Varua Maitai ia tatou i mua i te ino, e e horo’a ato’a mai Oia ia tatou i te mana no te haro’aro’a i te parau mau e te parau hape. Na te heheuraa ana’e no ô mai i te Atua ra e haapapû i te parau mau. Eita e nava’i noa i ta tatou hi’oraa taata nei, e i te faaohiparaa i to tatou mau ite pae tino. Te ora nei tatou i te hoê tau fifi roa no te faataa i te parau mau e te haavare maramarama, noa’tu to tatou ite paari.

Ua haapii te Fatu i Ta’na aposetolo Toma, tei titau i te faaiteraa pae tino no te Ti’a-faahou-raa o te Faaora na roto i te tape’araa i to’na mau puta e, o te heheuraa te faaiteraa papû a’e : « Ua parau maira Iesu ia’na, no te mea te hi’o mai nei oe ia’u, e Toma, i faaroo ai oe : e ao to te feia aore i ite ia’u a faaroo mai ai » (Ioane 20:29).

Na te Varua Maitai e haapapû i te mau tapa’o o te parau mau e arata’i ra i taua fare na te Atua ra. Eita e ti’a ia tatou ia haere i roto i te uru raau e ia hi’o i te Metua e te Tamaiti ia paraparau i te tamaiti ra ia Iosepha Semita. Aore e faaiteraa tino, aore ato’a e mana’o maramarama e nehenehe e haapapû e, ua haere mai Elia, mai tei fafauhia ra, no te horo’a mai i te mau taviri o te autahu’araa e mauhia nei e o te faaohipahia nei i teie nei e te peropheta ora, o Thomas S. Monson.

E tae mai te haapapûraa o te parau mau i te hoê tamaiti e aore râ, i te hoê tamahine a te Atua tei titau i te ti’araa ia farii i te Varua Maitai. E nehenehe te mau parau hape e te mau haavare e tuuhia mai i mua ia tatou i te mau huru taime ato’a, no reira, titauhia ia tatou ia farii noa i te faaururaa tamau a te Varua Parau Mau, ia ore ia vai te mau taime mana’o tapitapi.

Ei melo no te Pupu no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua faaitoito o George Q. Cannon ia tautoo tamau noa tatou, ia ti’a i te Varua ia vai noa i roto ia tatou. Ua fafau mai oia, e te fafau ato’a’tu nei au e, mai te mea e, e na reira tatou, « eita roa’tu tatou e ere i te ite » i te parau mau, « e ore roa’tu tatou e vai i roto i te mana’o tapitapi e aore râ, i roto i te poiri », e « e puai to tatou faaroo, e hope roa […] to [tatou] oaoa ».2

E titau tatou i taua tautururaa tamau ra mai roto mai i te hoaraa o te Varua Maitai no te tahi ato’a tumu. E nehenehe te pohe o te hoê o tei herehia, e tupu mai ma te mana’o-ore-hia. Na te faaiteraa no ô mai i te Varua Maitai ra i te vai-mau-raa o te hoê Metua here i te ao ra e te hoê Faaora tei ti’afaahou, e horo’a mai ia tatou i te ti’aturiraa e te tamahanahanaraa, a mo’e ê ai te hoê tei herehia. E mea ti’a i taua iteraa papû ra ia vai oraora noa, a tupu mai ai te pohe.

No reira, e titau tatou i te hoaraa tamau o te Varua Maitai no te mau tumu e rave rahi. E hinaaro tatou i te reira, tera râ, ua ite tatou e, e ere i te mea ohie ia tape’a noa i te reira. Tatou tata’itahi te feruri nei, te parau nei e te rave nei i te mau ohipa i roto i to tatou oraraa o te nehenehe e faaino i te Varua. Ua haapii mai te Fatu ia tatou e, e vai noa te Varua Maitai ei hoa tamau no tatou ia î ana’e to tatou aau i te aroha e ia faaunauna noa te taiata ore i to [tatou] mau feruriraa (hi’o PH&PF 121:45).

No te feia e tafifi nei i teie faatureraa teitei tei titauhia no te farii i te horo’a no te hoaraa o te Varua, te pûpû atu nei au i teie faaitoitoraa. Ua farii a’enei outou i te tahi mau taime i te faaururaa a te Varua Maitai. Ua tupu paha te reira i ni’a ia outou i teie mahana.

E nehenehe outou e faariro i te reira mau taime faaururaa mai te huero o te faaroo ta Alama i parau ra (hi’o Alama 32:28). A tanu i te reira tata’itahi. E nehenehe ta outou e rave i te reira na roto i te faaohiparaa i te faaururaa ta outou i farii. Te faaururaa faufaa roa e farii outou, oia ho’i, no te iteraa i te mea ua hinaaro te Atua ia rave outou. Mai te peu e, o te aufauraa i te tuhaa ahuru e aore râ te hahaereraa i te tahi taata mauiui, ia rave outou i te reira e ti’a ai. Noa’tu te huru ohipa, a rave i te reira. Ia faaite ana’e outou i to outou hinaaro ia haapa’o, e horo’a mai te Varua ia outou i te tahi atu â mau mana’o o te aau no ni’a i te mea ta te Atua e hinaaro ia rave outou No’na.

Ia haapa’o outou, e pinepine atu â te mau mana’o no ô mai i te Varua, e e haafatata noa’tu â outou i te hoaraa tamau. Ei reira to outou puai ia ma’iti i te parau ti’a e tupu ai i te rahi.

E nehenehe outou ia ite i te taime teie mau mana’o no te ohiparaa No’na no ô anei i te Varua e aore râ no roto noa mai i to outou iho mau hinaaro. Ia tuea te mau mana’o o te aau i te mau mea ta te Faaora e ta Ta’na mau peropheta e te mau aposetolo ora i parau, e nehenehe outou e faaoti ia haapa’o i te reira ma te ti’aturi papû. I taua taime ra, e tono mai te Fatu i To’na Varua no te tauturu ia outou.

Ei hi’oraa, mai te mea e, e farii outou i te mana’o o te aau ia faatura i te mahana Sabati, mai te mea ihoa râ e, e mea fifi mau no outou, e tono mai te Atua i To’na Varua no te tauturu.

Ua tae te reira tauturu i to’u metua tane a rave rahi matahiti i teie nei, a ratere ai oia i te fenua Auteraria no ta’na ohipa. O ona ana’e i tera sabati, e ua hinaaro oia ia rave i te oro’a. Aita e rave’a no te ite mai tei hea te mau pureraa a te Feia Mo’a i te Mau Mahana Hopea Nei. No reira, ua haamata oia i te haere na raro. Ua pure oia ia tae oia i te mau maaraa purumu tata’itahi, no te ite mai e, tei hea pae e tipuu ai. I muri a’e hoê hora te haere-noa-raa e te tipuupuu-noa-raa, ua faaea a’era oia no te pure faahou. Ua farii a’era oia i te hoê mana’o i roto i te aau ia tipuu i ni’a i te hoê e’a taa ê. Aita i maoro ua haamata oia i te faaroo i te himene no roto mai i te tahua raro o te hoê fare tahua i fatata mai. Ua hi’o atura oia na roto i te haamaramarama e ite atura oia i te tahi mau taata te parahi noa ra na te hiti i te hoê amuraa maa tapo’ihia i te ahu uouo e te mau farii no te oro’a mo’a.

Atira ïa, e ere paha teie i te ohipa faufaa roa no outou, tera râ, ua riro te reira ei ohipa faahiahia no’na. Ua ite oia e, ua tupu te fafauraa o te pure o te oro’a mo’a : « I te haamana’o â ia’na e a muri noa’tu, ma te haapa’o maita’i i ta’na mau faaue ta’na i tuu mai ia ratou ; ia vai noa to’na varua i roto ia ratou » (PH&PF 20:77).

Hoê noa teie hi’oraa no te taime a pure ai oia e a rave ai i te mea ta te Varua i parau mai, ta te Atua i hinaaro ia’na ia rave. Ua tamau noa oia i te na reira i te mau matahiti e rave rahi, mai ta outou e mai ta’u ato’a nei e rave nei. Aita roa’tu oia e paraparau a’enei no ni’a i to’na faito varua. Ua rave noa râ oia i te mau mea iti ha’iha’i no te Fatu, tei muhumuhuhia ia’na ia rave.

Ia ani mai te tahi pupu Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia’na ia haapii ia ratou, e rave oia. Aita e hi’oraa e, e 10 anei e aore râ e 50 taata, aita ato’a e hi’oraa i te rohirohi. Ua faaite oia i to’na iteraa papû no te Metua, te Tamaiti e te Varua Maitai, e no te mau peropheta i te mau taime ato’a e tura’i mai te Varua ia’na ia na reira.

To’na ti’araa teitei roa a’e i roto i te Ekalesia, tei roto ïa i te apooraa teitei no te titi no Bonneville i Utah, i reira oia i te hutihutiraa i te aihere i roto i te faaapu a te titi, e i te haapiiraa i te hoê piha haapiiraa no te Haapiiraa Sabati. I te roaraa o te mau matahiti, ia hinaaro ana’e oia, tei reira iho te Varua Maitai ei hoa no’na.

Ua ti’a vau i piha’i iho i to’u papa i roto i te hoê piha o te fare ma’i. Te tarava ra to’u mama, ta’na vahine 41 matahiti te maoro, tei ni’a i te ro’i. Ua tia’i maua ia’na e rave rahi hora te maoro. Ua haamata maua i te ite i te mau tapa’o o te mauiui i te pee ê i to’na hoho’a mata. Te mau rimarima o to’na rima, tei piipii roa, ua marû mai ïa. Ua vai to’na na rima i piha’i iho i to’na tino no te faafaaea.

Te hope nei te mau mauiui tau maoro o te ma’i mariri aitaata. Ua ite au i roto i to’na hoho’a mata te hoê hi’oraa o te hau. Ua hutihuti potopoto a’era oia i te aho, e te hoê hutiraa aho hopea, e i muri iho, aita oia i ha’uti faahou. Ua ti’a noa maua i reira ma te tia’i e, te vai faahou ra anei te tahi hutiraa aho.

I te pae hopea, ua parau marû noa maira o papa e, « Ua ho’i te hoê tamahine iti i te fare ».

Aita to’na roimata i tahe. Te tumu, no te mea ïa e, era ê na te tau to te Varua Maitai horo’araa ia’na i te hoê hoho’a maramarama ei faaiteraa e, o vai oia, no hea mai oia, e e aha to’na huru i teie nei, e te haere nei oia i hea. E rave rahi taime to te Varua faaite-papû-raa ia’na no ni’a i te hoê Metua here i te ao ra, te hoê Faaora tei upooti’a i ni’a i te pohe, e no ni’a i te parau mau o te taatiraa hiero ta’na i farii e ta’na vahine e te utuafare.

Ua faaite papû te Varua ia’na na mua roa e, na to’na maita’i e to’na faaroo i faariro ia’na ei mea ti’amâ no te ho’i i te hoê utuafare i te ra’i ra, i reira ho’i oia e faahaamana’ohia ai ei tamarii nehenehe no te fafauraa, e e farii-poupou-hia ai i te fare ma te hanahana.

No to’u papa, ua hau atu te reira i te hoê tia’iraa. Ua haapapû roa mai te Varua Maitai i te reira ia’na.

I teie nei, e riro te tahi mau taata i te parau e, ta’na mau parau e te mau hoho’a i roto i to’na feruriraa no ni’a i te fare i te ra’i ra, o te tahi noa ïa mana’o iti hau, te feruriraa marehurehu o te hoê tane i te taime o to’na mo’eraa. Tera râ, ua ite oia i te parau mau mure ore na roto ana’e i te rave’a e itehia ai.

E taata imi ihi oia o tei ma’imi i te parau mau no ni’a i teie fenua i roto i te roaraa o to’na oraraa taata paari. Ua faaohipa oia i te mau mauhaa no te ihi ma te aravihi, i faahanahanahia ai oia na to’na mau apiti na te ao ato’a nei. Te hoê tuhaa rahi o te mau mea ta’na i rave i roto i te ‘chimie,’ e mea na roto ïa i ta’na hi’oraa varua i te mau ‘molecules’ ia nuu haere, e i muri iho, ua haapapû oia i to’na iteraa na roto i te tahi mau tamatamaraa i roto i te piha ohiparaa.

Tera râ, ua pee oia i te hoê e’a taa ê no te ite i te mau parau mau faufaa roa a’e no’na e no tatou tata’itahi. Na roto ana’e i te Varua Maitai e nehenehe ai tatou e ite i te taata e i te mau ohipa mai te au i te hi’oraa a te Atua.

Ua tupu tamau noa te reira horo’a i roto i te fare ma’i i muri a’e i te poheraa ta’na vahine. Ua ohi a’era maua i te mau tauihaa ato’a a mama no te faaho’i i te fare. Ua faaea o papa no te haamauruuru i te tuati ma’i paato’a e te taote ta maua i farerei a haere ai maua i te pereoo ra. Te haamana’o ra vau e, te inoino rii ra vau no to’u mana’o e, e vaiiho maua ia ratou no te parahi maua ana’e e to maua oto.

Te ite nei au i teie nei e, ua hi’o oia i te mau mea mai ta te Varua Maitai ana’e e nehenehe e faaite mai ia’na. Ua hi’o oia i taua mau taata ra mai te mau melahi tei tonohia mai e te Atua no te ara i ni’a i to’na hoa here. Ua hi’o paha ratou ia ratou ei mau utuutu ma’i aravihi, are’a râ no papa, te haamauruuru ra ïa oia ia ratou no ta ratou ohipa taviniraa, na ni’a i te i’oa o te Faaora.

Ua vai tamau noa te faaururaa a te Varua Maitai i ni’a ia’na a tae ai maua i te fare o to’u na metua. Ua paraparau rii maua te tahi tau minuti rii i roto i te piha faafaaearaa. I muri iho ua haere atura o papa i roto i to’na piha.

Tau minuti i muri a’e, ua ho’i maira oia i roto i te piha faafaaearaa. E mea ataata oia. Ua haere maira oia i mua ia matou e ua parau marû maira, « Ua haape’ape’a vau o te tae atu o Mildred i roto i te ao varua oia ana’e iho. Ua feruri au e, e riro paha oia i te mo’e i roto i te naho’a taata ».

I muri iho na ô maira oia ma te mata oaoa e, « I pure iho nei au. Ua ite au e, aita hoê fifi no Mildred. Tei reira to’u mama no te farerei ia’na ».

Te haamana’o nei au i te ataataraa rii a parau ai oia i te reira, i feruri ho’i au i to’u mama ruau, e to’na na avae popoto, i te horohaereraa, te rûhaereraa na roto i te naho’a taata, ia tae ihoa oia i reira no te farerei e no te apâ i ta’na huno’a tamahine ia tae atu oia.

I teie nei, hoê o te mau tumu to’u papa i ani ai e i farii ai i taua tamahanahanaraa ra, no te mea ïa e, ua pure noa oia i te mau taime ato’a ma te faaroo, mai to’na tamariiraa mai â. Ua mataro oia i te farii i te mau pahonoraa i roto i to’na aau no te horo’a mai i te tamahanahanaraa e te arata’iraa. Taa ê noa’tu te peu matarohia o te pure, ua ite oia i te mau papa’iraa mo’a e i te mau parau a te mau peropheta ora. No reira, ua taa ia’na te mau muhumuhu a te Varua, o ta outou ato’a paha i putapû i teie mahana.

Ua hau atu ta te hoaraa o te Varua i rave i te tamahanahana-noa-raa e i te arata’i-noa-raa ia’na. Ua taui te reira ia’na na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. Mai te mea e, e farii tatou i te reira fafauraa no te fariiraa i te mau taime ato’a i te Varua i roto ia tatou, e nehenehe te Faaora e horo’a mai ia tatou i te tamâraa i titauhia no te ora mure ore, te horo’a hau a’e i te mau horo’a ato’a a te Atua (hi’o PH&PF 14:7).

Te haamana’o ra outou i te mau parau a te Faaora : « E teie nei, tera te faaue, e tatarahapa, e to te mau oti’a no te fenua, e haere mai ia’u, e bapetizohia i to’u i’oa, ia mo’a outou i te noaaraa mai te Varua Maitai, ia ti’a outou ma te porao ore i mua ia’u i te mahana hopea ra » (3 Nephi 27:20).

Ua horo’ahia mai te reira mau faaueraa ma te apeehia mai e teie fafauraa no ô mai i te Fatu ra :

« E i teie nei, oia mau, oia mau, te parau atu nei au ia oe e, a faatae atu i to oe ti’aturiraa i te reira Varua o te faaarata’i atu ia rave i te ohipa maitai—oia ïa, ia rave i te parau ti’a, ia haere noa ma te haehaa, ia haavâ mai te parau-ti’a ra ; e o te reira hoi to’u Varua.

« Oia mau, oia mau, te parau atu nei au ia oe e, e tuu atu vau i ta to’u nei Varua ia oe na, o te haamaramarama mai i to oe feruriraa, o te faaî hoi i to oe aau i te oaoa » (PH&PF 11:12-13).

Te faaite atu nei au i to’u iteraa papû e, te ora nei te Atua Metua, te arata’i nei Iesu Mesia ti’afaahou i Ta’na Ekalesia, te mau nei te peresideni Thomas S. Monson i te mau taviri ato’a o te autahu’araa, e na te heheuraa na roto i te Varua Maitai e arata’i nei e e paturu nei i te Ekalesia a Iesu Mesia i te mau Mahana Hopea nei e i to’na mau melo haehaa.

Te faaite papû ato’a nei au ia outou e, teie mau taea’e faahiahia tei paraparau ia tatou i teie mahana ei ite na te Fatu ra ia Iesu Mesia e ei melo no te Pupu no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ua piihia ïa ratou e te Atua. Ua ite au e, ua arata’i te Varua i te peresideni Monson no te pii ia ratou. E a faaroo ai outou ia ratou e i to ratou iteraa papû, ua haapapû ato’a mai te Varua Maitai ia outou i te mea ta’u e parau nei ia outou. Ua piihia ratou e te Atua. Te paturu nei au ia ratou e ua here au ia ratou e ua ite ho’i au e, ua here te Fatu ia ratou e e turu Oia ia ratou i roto i ta ratou taviniraa. E te na reira nei au na roto i te i’oa o te Fatu o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Buka arata’i 2 : Faatereraa o te Ekalesia (2010), 20.3.10.

  2. Hi’o George Q. Cannon, i roto « Minutes of a Conference », Millennial Star, 2 no me 1863, 275-76.