2010–2019
Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá
ʻOkatopa 2015


Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá

Te tau lava ʻo maʻu e Laumālié ʻo kapau te tau moʻui taau mo ia, ʻo ʻikai tātātaha, kae maʻu ai pē.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ke kau fakataha mo kimoutolu ʻi he ʻaho Sāpaté ni ʻi he konifelenisi lahi ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku tau ongoʻi, ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono moʻoni ʻo e ngaahi lea mo e hiva kuo tau fanongoá.

Ko ʻeku taumuʻa ki he ʻaho ní ke fakatupulaki hoʻo holi mo hoʻo vilitaki ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki kuo talaʻofa mai kiate kitautolu kotoa hili ʻetau papitaisó. Ne tau fanongo ki he fakalea ko ʻení ʻi hono hilifakinima kitautolú: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”1 Talu mei ai mo e liliu ʻetau moʻuí.

Te tau lava ʻo maʻu e Laumālié ʻo kapau te tau moʻui taau mo ia, pea ʻikai tātātaha kae hangē ko e aʻusia fakaofo kuo tau foua he ʻahó ni, pea maʻu ai pē. ʻOkú ke ʻilo mei he ngaahi lea ʻo e lotu ʻo e sākalamēnití ʻa e founga hono aʻusia ʻo e talaʻofa ko iá: “ʻE ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá ni ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa pē ʻe ʻilo aí, ke nau ʻilo ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo ho ʻAló, ʻo fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú.”

Pea toki hoko mai leva e talaʻofa nāunauʻiá: “Koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

Ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié ʻiate kitautolu, ko hono maʻu ia e fakahinohino mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻE lava ʻe he Laumālié ʻo fakatokanga mai ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahi ke fai koví.

ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku faingofua ai ke tau sio ki he ʻuhinga kuo feinga ai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke fakatupulaki ʻetau holi ke hū ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití. Kapau te tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he tui, ʻe malava leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo maluʻi kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fakautuutu ʻene toutou hoko maí.

ʻE hanga ʻe he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ʻa e meʻa ʻoku leleí ke toe matamata lelei ange pea fakavaivaiʻi mo e ʻahiʻahí. ʻOku totonu ke feʻunga pē ia ke ne ngaohi kitautolu ke tau vilitaki ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié.

Hangē pē ko hono fakamālohia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fefaʻuhi mo e filí, ʻokú Ne ʻomi foki ha mālohi ke tau ʻilo ʻaki e moʻoní mei he loí. Ko e moʻoni ko ia ʻoku mahuʻinga tahá ʻoku fakapapauʻi pē ia ʻe he fakahā mei he ʻOtuá. ʻE ʻikai feʻunga ʻa ʻetau ʻuhinga fakaetangatá mo hono ngāueʻaki ko ia ʻetau ngaahi ongo fakatuʻasinó. ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku aʻu ki he poto tahá ʻe faingataʻa fau ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he olopoto kākaá.

Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo akoʻi ʻEne ʻAposetolo ko Tōmasí, ʻa ia naʻá ne fie maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻene ala ki Hono ngaahi matakafó, ko e fakahaá ʻa e fakamoʻoni pau tahá: “Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Tōmasi, ko e meʻa ʻi hoʻo mamata kiate aú, ko ia kuó ke tui aí, ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata kae tuí” (Sione 20:29).

Ko e ngaahi moʻoni ko ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e hala ki ʻapi ki he ʻOtuá, ʻoku fakapapauʻi mai ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻalu ki he vao ʻakaú ʻo mamata ki he fakataufolofola ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefa Sāmitá. He ʻikai ha fakamoʻoni fakatuʻasino pe ha taukave fakapoto te ne lava ʻo fokotuʻu naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ʻo hangē ko e talaʻofá ke foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe ha palōfita moʻui he lolotongá ni ko Tōmasi S. Monisoní.

ʻOku hoko mai ʻa e moʻoní ki ha foha pe ʻōfefine ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e totonu ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí ʻe ala fakaʻali mai ʻa e ngaahi kākaá mo e loí kiate kitautolu ʻi ha taimi pē, ʻoku tau fie maʻu ai e tākiekina pau ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoní ke ʻoua naʻa tau veiveiua.

Naʻe tapou mai ʻa Siaosi Q. Kēnoni, lolotonga ʻene mēmipa he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke tau fāifeinga maʻu pē ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālié. Naʻá ne palōmesi, pea ʻoku ou palōmesi atu foki, kapau te tau hokohoko atu ʻi he ʻalunga ko iá, ʻe ʻikai ʻaupito “ke tau masiva ʻi he ʻilo” ki he moʻoní, “ʻikai ha toe veiveiua pe ʻi he fakapoʻulí,” pea ʻe “mālohi ʻetau tuí mo kakato [ʻetau] … fiefiá.”2

ʻOku tau fie maʻu ʻa e tokoni pau ko iá mei he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha toe ʻuhinga kehe. Mahalo ʻe hoko taʻeʻamanekina mai ha pekia ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Ko e fakamoʻoni ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he natula totonu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa mo ha Fakamoʻui kuo toetuʻu ʻokú ne ʻomi ai ʻa e ʻamanaki leleí mo e nongá ʻi he mole atu ha taha naʻá te ʻofa ai. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha pekia.

Ko ia ai, ʻoku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu maʻu ai pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fie maʻu ia, ka ʻoku tau ʻilo mei heʻetau aʻusiá ʻoku ʻikai ke faingofua ke pukepuke ia. ʻOku tau fakakaukau, lea ʻaki, mo fai e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó te ne lava ʻo tuli e Laumālié. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻe hoko maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua ʻi he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea mo e taimi ʻoku ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá [ʻetau] ngaahi fakakaukaú (vakai T&F 121:45).

Kiate kinautolu ʻoku nau fefaʻuhi mo e tuʻunga māʻolunga ke feʻunga ai mo e meʻafoaki ʻo e takaua ʻa e Laumālié, ʻoku ou ʻoatu ʻa e fakalotolahi ko ʻení. Kuó ke ʻosi aʻusia e ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo naʻa hoko ia kiate koe he ʻahó ni.

Te ke lava ʻo ʻai ʻa e ngaahi momeniti ʻo e ueʻi fakalaumālie ko iá ke hangē ko e tenga ʻo e tuí naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá (vakai ʻAlamā 32:28). Tō ha taha ʻi he ʻahó ni. Te ke lava ʻo fai ia ʻi hoʻo muimui ki he ueʻi naʻá ke ongoʻí. Ko e ueʻi fakalaumālie mahuʻinga taha kiate koé, ko hoʻo ʻiloʻi ko ia e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke faí. Kapau ko hono totongi hoʻo vahehongofulú, pe ʻaʻahi ki hao kaungāmeʻa loto mamahi, ʻoku totonu ke ke fai ia. Ko e hā pē ha meʻa, fai ia. ʻI he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo loto vēkeveke ke talangofuá, ʻe ʻoatu ʻe he Laumālié ha ngaahi ongo lahi ange ʻo kau ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ke fai Maʻaná.

ʻI hoʻo talangofuá, ʻe hokohoko mai e ngahai ueʻi mei he Laumālié, pea te ke toe ofi ange ai ke ke feohi maʻu pē mo ia. ʻE tupulaki ho mālohi ke fili ki he totonú.

Te ke lava ʻo ʻilo pe ko e ngaahi ongo ko ia ke ngāue Maʻaná ko e haʻu mei he Laumālié pe ko hoʻo holi pē ʻaʻaú. ʻI he taimi ʻoku fenāpasi ai ʻa e ngaahi ongó mo e meʻa kuo lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, te ke lava ʻo fili ke talangofua ʻi he loto-falala. Pea ʻe toki fekau leva ʻe he ʻEikí Hono Laumālié ke ne tokoniʻi koe.

Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke maʻu ha ongo fakalaumālie ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté, tautautefito ki he taimi ʻoku ngali faingataʻa aí, ʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá Hono Laumālié ke tokoni atu.

Naʻe hoko mai e tokoni ko iá ki heʻeku tamaí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí he taimi naʻá ne ʻalu ai he ngāué ki ʻAositelēliá. Naʻá ne toko taha pē ʻi ha ʻaho Sāpate, pea naʻá ne fie kai sākalamēniti. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha ngaahi houalotu ʻa e Siasí. Ko ia naʻá ne kamata lue pē. Naʻá ne lotu ʻi he mangafā kotoa pē ke ʻilo pe ko fē ʻa e hala ke ne afe aí. Hili ha houa ʻe taha ʻo ʻene lue mo afe holó, naʻá ne tuʻu ʻo toe lotu. Naʻá ne maʻu ha ongo ke ne afe hifo ʻi ha foʻi hala. Tuai-e-kemo naʻe kamata ke ne fanongo ki ha hiva mei he lalo fale ʻo ha ʻapi nofoʻanga ofi mai. Naʻá ne fakasiosio atu ʻi he matapā sioʻatá peá ne mamata ki ha kakai tokosiʻi ne nau tangutu ʻo ofi ki ha tēpile ʻoku ʻufiʻufi ʻaki e tupenu lanu hinehina mo ha ʻū laulau sākalamēniti.

Mahalo pē ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia kiate koe, ka ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia kiate ia. Naʻá ne ʻilo kuó ne aʻusia ʻa e talaʻofa ʻo e lotu sākalamēnití: “Manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77).

Ko ha sīpinga pē ia ʻe taha ʻo e taimi naʻá ne lotu ai mo fakahoko ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe he Laumālié ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ne faí. Naʻá ne fai ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻo hangē ko ia te ta faí. Naʻe ʻikai ke ne teitei talanoa fekauʻaki mo ʻene tuʻunga moʻui fakalaumālié. Naʻe hokohoko atu ʻene fai ha fanga kiʻi meʻa iiki pē naʻe ueʻi ia ke ne fai maʻá e ʻEikí.

Ko e fē pē ha taimi naʻe kole ange ai ha Kāingalotu kiate ia ke ne lea, naʻá ne fai ia. Naʻe ʻikai mahuʻinga ia pe ko ha toko 10 pe toko 50 pe naʻe helaʻia. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoni ki he Tamaí, mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kau palōfitá ʻi he taimi pē naʻe ueʻi ai ia ʻe he Laumālié ke fai pehē.

Ko hono uiuiʻi māʻolunga taha ʻi he Siasí ki he fakataha aleaʻanga māʻolunga ʻa e Siteiki Ponevila ʻIutaá, ʻa ia naʻá ne huohuo ai e ngoue ʻa e siteikí, peá ne faiako ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate. ʻI he ngaahi taʻu kimuí ní, naʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono takaua, ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu aí.

Naʻá ku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tamaí ʻi ha loki ʻi he falemahakí. Naʻe tokoto ʻeku faʻeé, ka ko hono uaifi ʻi ha taʻu ʻe 41 ʻi he mohengá. Ne lau houa ʻema siofi iá. Naʻe kamata ke ma sio ki he pulia atu ʻa e fōtunga mamahí mei hono fofongá. Naʻe kamata ke fakamafolofola hifo hono louhiʻi nima naʻá ne kukú. Naʻá ne tuku hifo hono ongo nimá ki hono tafaʻakí.

Naʻe ngata ai e ngaahi taʻu lahi e mamahiʻia he kanisaá. Ne u sio ki he fotu mai ʻa e fiemālié ʻi hono fofongá. Naʻá ne mihiʻi fakaʻosi ʻene mānavá, peá ne mālōlō. Naʻá ma tuʻu ai ʻo tatali ke ma sio pe ʻe toe heʻaki mai.

Ne iku ʻo fanafana mai ʻa e Tangataʻeikí, “Kuo foki atu ha kiʻi taʻahine ki ʻapi.”

Naʻe ʻikai tō hano loʻimata. Koeʻuhí ne ʻosi fuoloa pē hono ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ia ha fakatātā mahino ʻo e tuʻunga naʻá ne ʻi aí, feituʻu naʻá ne haʻu mei aí, meʻa kuó ne aʻusiá, mo e feituʻu ʻokú ne ʻalu ki aí. Naʻe fakamoʻoniʻi tā tuʻo lahi ʻe he Laumālié kiate ia ʻo kau ki he Tamai Hēvani ʻofá, mo ha Fakamoʻui naʻá Ne veteki e mālohi ʻo e maté, pea mo e natula totonu ʻo e sila ʻi he temipalé ʻa ia naʻá ne fakahoko mo hono uaifí mo e fāmilí.

Kuo fuoloa fau hono fakapapauʻi ʻe he Laumālié kiate ia ʻa hono fakafeʻungaʻi ia ʻe heʻene angaleleí mo e tuí ke ne foki hake ki ha ʻapi fakalangi ʻa ia ʻe manatua ai ko ha ʻōfefine fakaʻofoʻofa ʻo e talaʻofá pea ʻe talitali fiefia ia ʻi he lāngilangi.

Naʻe mahulu hake ia ʻi ha ʻamanaki lelei ki heʻeku tangataʻeikí. Naʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahoko ia ke moʻoni maʻana.

ʻI he taimí ni, mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi ko ha mohe misi pē ʻene ngaahi leá mo e ngaahi fakatātā ʻo ha ʻapi fakalangi ʻi heʻene fakakaukaú, ko ha fakaʻutoʻuta hala pē ia ʻa ha husepāniti ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Ka naʻá ne ʻiloʻi ko e moʻoni taʻengatá pē ʻa e founga te ke ʻilo aí.

Ko ha tangata saienisi ia naʻá ne fekumi ki he moʻoní fekauʻaki mo e māmani fakatuʻasinó ʻi heʻene fuʻu lahí. Naʻá ne ngāueʻaki lelei ʻa e ngaahi meʻa ngāue fakasaienisí ʻo fakalāngilangiʻi ai ʻe hono kaungā ngāue he funga ʻo e māmaní. Ko e ngaahi meʻa lahi naʻá ne fai ʻi he kemisitulií ko e sio-loto ki he feʻunuaki ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí pea fakapapauʻi e meʻa ʻoku sio-loto ki aí ʻaki hano toutou ʻahiʻahiʻi ia ʻi he loki saienisí.

Ka naʻá ne muimuiʻi ha lēsoni kehe ke ʻilo ai ʻa e ngaahi moʻoni naʻe mahuʻinga taha kiate iá pea mo kitautolu kotoa. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē ʻoku tau lava ai ʻo sio ki he kakaí mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻo hangē ko e ʻafio hifo ʻa e ʻOtuá.

Naʻe hokohoko atu ʻa e meʻafoaki ko iá ʻi he falemahakí hili e mālōlō hono uaifí. Naʻa mau fakamāʻopoʻopo e ngaʻotoʻota ʻeku faʻeé ke ʻave ki ʻapi. Naʻe tuʻu ʻeku tangataʻeikí ke fakamālō ki he kau neesi mo e kau toketā kotoa pē ne mau fetaulaki heʻema ʻalu ki he kaá. ʻOku ou manatuʻi naʻá ku ongoʻi ʻita naʻe totonu ke tukunoaʻi kimaua ke ma tēngihia.

ʻOku ou toki ʻiloʻi he taimí ni ko e ngaahi meʻa naʻá ne mamata ki aí ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē naʻá ne lava ʻo fakahā ange kiate iá. Naʻá ne mamata ki he kakai ko iá ko ha kau ʻāngelo ne fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ke tokangaʻi hono ʻofaʻangá. Mahalo ne nau pehē pē ko ha kau ngāue taukei kinautolu ki he moʻuí, ka naʻe fakamālōʻiaʻi ʻe he Tangataʻeikí ʻenau ngāué ʻo fakafofongaʻi e Fakamoʻuí.

Naʻe hokohoko atu hono tākiekina ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻema aʻu mai ki he ʻapi ʻeku ongomātuʻá. Naʻá ma talanoa ʻi ha ngaahi miniti siʻi ʻi loto fale. Naʻe kole mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻe ʻalu ki hono loki mohe ofi maí.

Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻá ne lue mai ki loto fale. Naʻá ne malimali fiefia mai. Naʻá ne lue mai ʻo ne fanafana mai kiate kimautolu, “Naʻá ku hohaʻa telia naʻa ʻalu tokotaha ʻa Mīleti ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ne u fakakaukau mahalo naʻa siʻi ongoʻi tuēnoa he tokolahi ʻa e kakaí.”

Naʻá ne talamai fiefia, “Ne u toki lotu ʻeni. ʻOku ou ʻilo ʻoku sai pē ʻa Mīleti. Naʻe ʻi ai ʻeku faʻeé ʻo talitali ia.”

ʻOku ou manatuʻi ʻeku malimali heʻene talamai iá, ʻo fakakaukauloto atu ki heʻeku kui fefiné, ʻene fakatovave mo tutui mai ʻi he fuʻu kakaí ke fakapapauʻi ʻokú ne ʻi ai ke talitali mo fāʻofua ki hono ʻōfefine-ʻi-he-fonó heʻene aʻu atú.

Ko e taha leva ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga ne kole ai mo maʻu ʻe heʻeku tamaí ʻa e fiemālie ko iá koeʻuhí ko e talu ʻene kei siʻi mo ʻene lotu ʻi he tuí. Naʻá ne angamaheni ʻaki hono maʻu e ngaahi tali naʻe haʻu ki hono lotó ke foaki ʻa e fakafiemālié mo e fakahinohinó. Tānaki atu ki hono maʻu ha tōʻonga moʻui ʻo e lotú, naʻá ne ʻilo ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Ko ia naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fanafana angamaheni ʻa e Laumālié, mahalo naʻá ke ongoʻi he ʻaho ní.

Naʻe mahulu hake ʻi hono fakafiemālie mo tākiekina pē ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne liliu ia ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau tali ʻa e talaʻofa ko ia ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié, ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo foaki mai ʻa e fakahaohaoa ʻoku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa peé (vakai T&F 14:7).

Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ʻeni ko e fekaú ʻeni: Fakatomala, ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhi ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí.” (3 Nīfai 27:20).

ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi fekau ko iá mo e talaʻofa ko ʻení mei he ʻEikí:

“Pea ko ʻeni, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí—ʻio, ke faitotonú, ke ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilaló, ke fakamaau māʻoniʻoní, pea ko hoku Laumālié ʻeni.

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia” (T&F 11:12–13).

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻokú Ne tataki Hono Siasí, ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku tataki mo poupouʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo hono kāingalotu loto-fakatōkilaló ʻe he fakahaá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou toe fakamoʻoni ko e kau tangata kuo nau lea kiate kitautolu he ʻaho ní, ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe uiuiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo naʻe tataki ʻe he Laumālié ʻa Palesiteni Monisoni ke ui kinautolu. ʻI hoʻomou fakafanongo kiate kinautolu mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní, ʻe fakapapauʻi atu ʻe he Laumālié kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻoku ou talaatu he taimi ní. Naʻe ui kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou poupou mo ʻofa kiate kinautolu pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofeina mo poupouʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau faifatongiá. Pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2 Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 20.3.10.

  2. Vakai, George Q. Cannon, in “Minutes of a Conference,” Millennial Star, May 2, 1863, 275–76.