2010–2019
Ko e Fiefia ʻo e Moʻui ʻoku Fakatefito ʻia Kalaisí
ʻOkatopa 2015


Ko e Fiefia ʻo e Moʻui ʻoku Fakatefito ʻia Kalaisí

Kuo pau ke fakatefito matematē ʻetau moʻuí ʻia Kalaisi ʻo kapau ʻoku tau fie ʻiloʻi e fiefia mo e nonga moʻoní ʻi he moʻuí ni.

ʻOku hanga ʻe he māmani ko ʻení ʻoku tau moʻui aí ʻo teke ʻa e kakai leleí he feituʻu kotoa pē ke nau tukuhifo pe liʻaki ʻenau ngaahi tuʻunga moʻui māʻoniʻoní. Ka neongo e ngaahi kovi mo e fakatauvele ʻokú ne ʻākilotoa fakaʻaho kitautolú, ʻe lava ke tau maʻu e fiefia moʻoní he ʻahó ni ʻi hono fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Kalaisí.

ʻOku hanga ʻe he fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻo ʻomi ha ongoʻi pau mo ha fiefia ki heʻetau moʻuí hangē ko e ngaahi sīpinga ko ʻení.

Naʻe kole kia ʻEletā Tasi ʻAopa ʻo e Kau Fitungofulú, ʻokú ne nofo ʻi ha kiʻi kolo he ʻotu moʻungá ʻi Sikoku, Siapaní, ke ne akoʻi ha kalasi he konifelenisi toʻu tupú. Ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ko e “Ke mou Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Māʻoniʻoní.” HIli hono fakakaukauʻi e kaveingá mo e meʻa ke akoʻí, naʻe pehē leva ʻe ʻEletā ʻAopa ke ne fakaʻaongaʻi ʻene ngāué ko ha tokoni fakafaiako. Ko ʻene ngāué ko e ngaohi ʻumea.

ʻĪmisi
Elder Aoba creating pottery with youth

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻAopa naʻe longomoʻui e toʻu tupú heʻenau mamata ki heʻene lava ʻo liliu ʻa e fōtunga ʻo e ʻumeá ʻi hono ongo nimá ke hoko ko ha peleti, poulu pe ipú. Hili ʻene fakaʻaliʻalí, naʻá ne ʻeke ange pe ʻoku fie ʻahiʻahi fakahoko ia ʻe ha taha. Ne nau hikinima kotoa.

Ne ʻai leva ʻe ʻEletā ʻAopa ke haʻu ha niʻihi e toʻu tupú ʻo ʻahiʻahi fakahoko ia. Hili ʻenau siofi iá, ne nau pehē mahalo ko ha meʻa faingofua. Ka naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo feinga ke ngaohi pē ā ha kiʻi foʻi poulu. Naʻa nau pehē: “He ʻikai ke u lava ʻe au!” “Ko e hā ʻoku faingataʻa aí?” “Meʻa faingataʻa moʻoni.” Ko e ngaahi lea ʻeni ne fai ʻi heʻenau tolo holo e ʻumeá.

Naʻá ne ʻeke ki he toʻu tupú pe ko e hā ne faingataʻa ai ke nau faʻu e ʻumeá. Ne kehekehe ʻenau ngaahi talí: “ʻOku ʻikai haʻaku taukei,” “Teʻeki ai ke akoʻi au,” pe “ʻOku ou hala talēniti.” Fakatatau mo e olá, naʻe moʻoni e meʻa ia ne nau leaʻakí; ka ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ʻo ʻenau taʻemalavá, koeʻuhí naʻe ʻikai fokotuʻu maʻu e ʻumeá he veʻeteká. Naʻe pehē ʻe he toʻu tupú ia ne nau fokotuʻu e ʻumeá ʻi loto mālie, ka ʻi he vakai mei he tafaʻaki fakapalōfesinalé, naʻe ʻikai tuʻu tonu ia ʻi loto mālie. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “Tau toe kiʻi ʻaliaki fakaʻosi.”

ʻĪmisi
Elder Aoba creating pottery

Naʻe hanga ʻe ʻEletā ʻAopa ʻo fokotuʻu tonu e ʻumeá ʻi loto mālie ʻo e veʻeteká pea kamata leva ke ne vilohi ia, pea kamata ke ava hake ʻa loto he ʻumeá. Ne toe feinga ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ke fai ia. Taimi ko ʻení kuo kamata ke pasipasi e taha kotoa heʻenau pehē: “Tōatu, ʻoku ʻikai toe ngalulu,” “Te u lava ʻo fai ʻeni,” pe “Kuó u lavaʻi ia!” Ko e moʻoni naʻe ʻikai haohaoa e meʻa ne nau faʻú, ka naʻe kehe moʻoni ʻa e olá ia mei he fuofua taimí. Ko e ʻuhinga ne ola lelei aí he naʻe fokotuʻu tonu pē ʻa e ʻumeá he loto veʻeteká.

ʻOku faitatau pē māmani ʻoku tau nofo aí, mo e veʻeteka filo ʻa e tokotaha ngaohi ʻumeá, pea ʻoku fakautuutu pē ke vave ange ʻene viló. Hangē ko e ʻumeá ʻi he nima ʻo e tokotaha ngaohi ipú, kuo pau ke tau tuʻu tonu mo kitautolu ʻi loto mālie. Kuo pau ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ko e uho ʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga e fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Kalaisí, ke tau ako kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí pea muimui ki Heʻene sīpingá mo tauhi pau ki Heʻene ngaahi fekaú.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá he kuonga muʻá, “ʻE [ʻEiki] ko koe ko ʻemau tamai; ko e ʻumeá ʻa kimautolu pea ko homau ngaohí koe; pea ko e ngāue ʻa ho nima ʻa kimautolu kotoa pē.”1

Kapau ʻoku fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi, te Ne lava ʻo oʻi kitautolu ke tau aʻusia lelei ʻa e tuʻunga ʻoku fie maʻu ke tau ʻi aí kae lava ke tau foki ki Hono ʻaó mo e Tamai Hēvaní ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e fiefia ko ia ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻui ko ʻení, ʻoku fekauʻaki hangatonu ia mo e tuʻunga lelei ʻo ʻetau fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi akonaki, sīpinga mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻE kāinga, naʻe fāʻeleʻi au ki ha fāmili Siasi ʻi ha toʻu tangata kehekehe, ko ia naʻe lalanga fakaʻaho ai ki heʻemau moʻuí ʻa e ngaahi tāpuaki mo e fiefia ʻo e hoko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e fakavaʻe ʻo ʻemau tōʻonga moʻui fakafāmilí. Ne u toki ʻiloʻi heʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato heʻeku kei talavoú, ʻa e tokoni lelei ʻoku fai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he niʻihi ʻoku teʻeki ai ke nau aʻusia kimuʻa hono ngaahi tāpuakí heʻenau moʻuí. ʻOku hanga ʻe he veesi ko ʻeni ʻia Mātiú ʻo ʻomi e founga ʻoku foua ʻe he kakai ʻoku ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: “ʻOku tatau ʻa e puleʻanga ʻo e langí mo e koloa kuo fufū ʻi ha ngoue; ʻa ia ka ʻilo ʻe ha tangata, ʻokú ne fufū ia, pea ʻalu fiefia ai, ʻo ne fakatau ʻene meʻa kotoa pē, ke fakatau ʻaki ʻa e ngoue ko iá.”2

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga mei he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fakatātaaʻi mai e meʻa naʻe loto fiemālie ha tokotaha ului ke ne foaki ka ne maʻu ʻa e fiefia ʻoku fekauʻaki mo hono ʻilo e koloa fūfū ne folofola ki ai ʻa Sīsū ʻi he talanoa fakatātā ʻo e koloa ne fufū ʻi he ngoué.

Manatu ki he vahe 20 ʻo e tohi ʻa ʻAlamaá, naʻe fononga ai ʻa ʻĀmoni mo Lamonai ki he kolo ko Mitonaí ke kumi mo tukuange mai mei falefakapōpula ʻa ʻĒlone, ko e tokoua ʻo ʻĀmoní. Lolotonga ʻena fonongá ne na fetaulaki ai mo e tamai ʻa Lamonaí, ʻa e tuʻi Leimana ʻo e fonuá.

Naʻe houhau e tuʻí he fononga fakataha hono foha ko Lamonaí mo ʻĀmoni ko e faifekau Nīfaí, he naʻá ne lau ko honau fili. Naʻá ne ongoʻi naʻe totonu ke kau atu hono fohá ki he kātoanga lahi kuó ne teuteu maʻa hono ngaahi fohá mo hono kakaí. Naʻe houhau ʻaupito e tuʻi Leimaná koia naʻá ne fekau ki hono foha ko Lamonaí ke unuhi ʻene heletaá ʻo tāmateʻi ʻaki ʻa ʻĀmoni. Naʻe fakafisi ʻa Lamonai ke fai ia, pea unuhi ai ʻe he tuʻí ʻene heletā ʻaʻaná ke tāmateʻi ʻaki hono fohá ko ʻene talangataʻá; ka naʻe ʻoho ai ʻa ʻĀmoni ke fakahaofi e moʻui ʻa Lamonaí. Naʻá ne ikunaʻi e tuʻí pea naʻe mei malava pē ke ne fakapoongi ia.

Ka ko e lea ʻeni ʻa e tuʻí kia ʻĀmoni ʻi he tuʻunga mei mate ko ʻení: “Kapau te ke fakamoʻui au, te u foaki kiate koe ʻa ia kotoa pē te ke kole ki aí, ʻo aʻu ki hono vaeua ʻo e puleʻangá.”3

ʻA ia naʻe loto-fiemālie e tuʻí ke totongi he vaeua hono puleʻangá kae lava ke fakahaofi ʻene moʻuí. Pau pē naʻe ofo ʻa e tuʻí he taimi naʻe kole ai ʻe ʻĀmoni ke tukuange pē hono tokoua ko ʻĒloné mo hono kaungā-fonongá mei he fale fakapōpulá pea ke kei maʻu pē hono foha ko Lamonaí hono puleʻangá.

Tupu mei he meʻá ni, naʻe tukuange kimui ange ai ʻa e tokoua ʻo ʻĀmoni ko ʻĒloné mei he fale fakapōpula Mitonaí. Hili hono tukuange iá, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke fononga ki he feituʻu naʻe pule mei ai e tuʻi Leimaná ki he fonuá. Naʻe fakafeʻiloaki ʻa ʻĒlone ki he tuʻí peá ne maʻu e faingamālie ke akoʻi kiate ia e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ai ʻa e palani lahi ʻo e huhuʻí. Naʻe ongo moʻoni e ngaahi akonaki ʻa ʻĒloné ki he tuʻí.

ʻOku maʻu e tali ʻa e tuʻí ki he ngaahi akonaki ʻa ʻĒloné ʻi he veesi 15 ʻo e vahe 22 ʻa ʻAlamā: “Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili hono fakamatalaʻi ʻe ʻĒlone ʻa e ngaahi meʻá ni kiate iá, naʻe folofola ange ʻe he tuʻí: Ko e hā te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata ko ia kuó ke lea ki aí? ʻIo, koe hā te u fai ke u fanauʻi ʻi he ʻOtuá, pea taʻaki fuʻu ʻa e laumālie fai angahala ko ʻení mei hoku lotó, ʻo maʻu hono Laumālié, koeʻuhí ke u fonu ʻi he fiefia, kae ʻikai kapusi atu au ʻi he ʻaho fakaʻosí? Naʻá ne pehē, Vakai, te u tukuange ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku ou maʻú, ʻio, te u liʻaki hoku puleʻangá, koeʻuhi ke u lava ʻo maʻu ʻa e fuʻu fiefia lahi ko ʻení.”

Meʻa fakaofo moʻoni, ko e ʻikai ke foaki ʻe he tuʻi Leimaná ha vaeua hono puleʻangá kae fakahaofi ʻene moʻuí, ka naʻá ne loto fiemālie ʻeni ke foaki kotoa hono puleʻangá ka ne lava ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻoku hoko mai ʻi he mahino, tali pea mo moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe papi ului foki hoku uaifi ko Nenisií ki he Siasí. Kuo tā tuʻo lahi ʻene talamai kiate au ʻa e fiefia kuó ne ongoʻi heʻene moʻuí talu mei he taimi naʻá ne ʻiloʻi, tali mo moʻuiʻaki ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻoatu heni ha manatu ʻa Sisitā Meini ki heʻene aʻusiá:

“ʻI heʻeku hoko ko ha tāutaha kei talavou ʻi hoku taʻu 20 tupú, ne u aʻu ki ha tuʻunga ne fie maʻu ai ke u liliu kae lave ke u hoko ko ha tokotaha fiefia angé. Ne u ongoʻi hangē ne u hēhēfano holo pē ʻo taumuʻa valea pea ʻikai ʻiloʻi e feituʻu ke u huʻu ki aí. Ne u ʻilo maʻu pē ʻoku moʻui e Tamai Hēvaní pea ne u faʻa lotu heʻeku moʻuí mo ongoʻi naʻá Ne fanongo mai.

“ʻI he kamata ʻeku fekumí, ne u maʻu lotu ʻi ha ngaahi siasi kehekehe ka ne u foki pē ki he ongoʻi lotofoʻi tatau. Ne u ongoʻi mohu tāpuekina he kuo tali mai ʻeku lotua ha fakahinohino mo ha taumuʻá pea kuo maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí heʻeku moʻuí. Ko e fuofua taimi ia ke u ongoʻi taufonua pea ʻomi ʻe he palani ʻo e fiefiá ʻa e fiefia moʻoní ki heʻeku moʻuí.”

ʻOku fakahaaʻi mahino mai foki ʻe ha aʻusia ʻe taha mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he moʻui ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ha fiefia lahi neongo hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he faingataʻá.

Hili e mavahe ʻa e palōfita ko Līhaí mo hono fāmilí mei Selusalemá ʻi he 600 b.c., ne nau fononga holo he maomaonganoá ʻi ha taʻu ʻe valu pea nau toki tūʻuta ki he fonua ko Mahú he matātahí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻenau moʻui faingataʻaʻia ʻi he maomaonganoá ʻo peheni: “ Kuo mau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻaʻia lahi … ʻio, naʻe pehē fau hono lahí ʻoku ʻikai ai te mau lava ke tohi kotoa.”4

Lolotonga ʻenau ʻi Mahú, naʻe fakatukupaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne langa ha vaka, ke nau folaua ai e ʻōsení ki he fonua ʻo e talaʻofá. Hili ʻenau tūʻuta he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe hokohoko atu e fepakipaki he vahaʻa ʻo e kakai ne fakatefito ʻenau moʻuí ʻia Kalaisí, pea mo e kau taʻetui ne nau muimui ki he sīpinga ʻa Leimana mo Lēmiuelá. Ne aʻu ʻo fuʻu tōtuʻa e vā-kovi he vahaʻa ʻo e ongo kakaí ni pea mavahe ai ʻa Nīfai mo kinautolu ne muimui ki he akonaki ʻa e ʻEikí, ʻo nau hola ke hao ki he maomaonganoá. Taimi ko ʻení, hili ha taʻu ʻe 30 tupu mei he mavahe ʻa Līhai mo hono fāmili mei Selusalemá, tohi ai ʻe Nīfai ha fakamatala fakaʻohovale, tautautefito hili ʻene hiki he folofolá ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi lahi ne fuoloa ʻenau fehangahangai mo iá. Ko e fakaleá ʻeni: “Pea naʻe hoko ʻo pehē [naʻa mau] nofo ʻi he fiefia.”5 Neongo honau ngaahi faingataʻaʻiá ka naʻa nau lava pē ʻo nofo fiefia he naʻe fakatefito ʻenau moʻuí ʻia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

ʻE kāinga, kuo pau ke fakatefito ʻataʻatā pē ʻetau moʻuí ʻia Kalaisi ʻo kapau ʻoku tau loto ke maʻu e fiefia mo e nonga moʻoní ʻi he moʻuí ni. ʻOku hanga ʻe he ngaahi sīpinga ʻa e tuʻi Leimaná; hoku uaifi ko Nenisií pea mo e kakai Nīfaí, ʻo poupouʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni totonu ko ʻení.

ʻOku ou fakamoʻoni atu he ʻahó ni te tau lava foki ʻo maʻu e nonga ko iá, ʻa e fiefia moʻoní, ʻo kapau te tau fili ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Kalaisi, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.