2010–2019
Te parau au a te Atua ra
Atopa 2015


Te parau au a te Atua ra

Te faaite nei te parau au a te Atua i te hinaaro ia tatarahapa tamau noa i roto i to tatou oraraa, ia vai te faaururaa a te Varua Maitai.

E rave rahi o tatou tei haere mai i teie amuiraa no te « faaroo i te parau [au] a te Atua, oia ïa, te parau e faaora i te aau i putahia ra » (Iakoba 2:8). E itehia teie parau i roto i te mau papa’iraa mo’a e i roto i te mau a’oraa a te feia faatere, o te fatae nei i te ti’aturi e te tamahanahanaraa i roto i te poiri o te ati.

I roto i te mau ohipa o to tatou oraraa, te haapii nei tatou e, aita te îraa o te oaoa i roto i teie ao maori râ ia Iesu Mesia (hi’o PH&PF 101:36). Na’na e horo’a mai i te puai eiaha tatou ia roohia i te hoê noa a’e ati maori râ o tei horomiihia i roto i To’na oaoa (hi’o Alama 31:38).

E nehenehe to tatou aau ia î i te ahoaho no te iteraa i tei herehia i te mauiuiraa i te hoê ma’i rahi.

E nehenehe te pohe o te hoê taata iti here ia vaiiho i te vahi ano i roto i te varua.

I te taime e haere ê atu te tahi o ta tatou mau tamarii i te e’a no te evanelia, e tupu mai paha te mana’o faahapa e te papû ore no to ratou hopearaa mure ore.

E nehenehe te ti’aturi i roto i te fana’oraa i te faaipoiporaa tiretiera e te faati’araa i te hoê utuafare i roto i teie nei ao e morohi atu a tere noa ai te tau.

E nehenehe te hamani-ino-raa a te taata na ratou te hopoi’a ia aupuru mai, e vaiiho i te mau pêpê mauiui e te hohonu i roto i te varua.

E nehenehe te faaturi a te hoê hoa faaipoipo e haamou i te taamuraa tei opuahia ia vai mure ore.

E no teie mau ati e te tahi atoa e rave rahi e vai ra i roto i teie nei ao tamataraa, e hiti mai i te tahi taime te uiraa i roto ia tatou mai ta te peropheta Iosepha Semita : « E te Atua, tei hea ra oe ? » (PH&PF 121:1).

I roto i taua mau taime fifi ra o to tatou oraraa, na te parau au a te Atua ra e faaora i te varua pêpê, e na te reira e hopoi mai i te poro’i no te tamahanahanaraa i to tatou aau e i te feruriraa :

« Ia hau mai na to oe aau ; e vai poto noa mai to oe enemi e to oe mau ati ho’i ;

« E i reira, mai te mea e faaoromai maite oe i te reira, e faateitei mai te Atua ia oe i te vahi teitei roa ra » (PH&PF 121:7-8).

E faaî te parau au a te Atua ra ia tatou i te ti’aturi, inaha ua ite tatou e, te taata e haapa’o maitai i roto i te ati rahi, e rahi atu â ïa te utu’a maitai i roto i te basileia o te ra’i e « i muri mai [ho’i] i te mau ati e rave rahi ra e tae mai ïa te mau haamaitairaa » (hi’o PH&PF 58:3-4).

E faatae mai te parau au a te Atua ra, tei parauhia mai e te mau peropheta i te papûraa e, e riro to tatou taatiraa mure ore, maoti to tatou haapa’o maitai i te mau parau fafau a te Atua tei horo’ahia mai no ta tatou taviniraa itoito i te parau mau, i te haamaitai ia tatou e i to tatou huaai (hi’o Orson F. Whitney, i roto Conference Report, Eperera 1929, 110).

E faatae atoa mai te reira i te papûraa e, ia ora noa’tu tatou i te oraraa haapa’o maitai, eita tatou e ere i te hoê noa a’e haamaitairaa no te oreraa tatou i rave i te tahi rii mau mea e aita ho’i te rave’a i horo’ahia mai. Ia ora tatou ma te haapa’o maitai e tae noa’tu i to tatou poheraa, e « fana’o tatou i te mau haamaitairaa, te faateiteiraa e te hanahana a te mau tane atoa e te mau vahine atoa [tei fana’o i te rave’a no te reira] ». (Hi’o The Teachings of Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams [1984], 138.)

I teie nei, e mea faufaa rahi ia maramarama tatou e, e tae atoa mai te tahi mau mauiui e te ati i roto i te oraraa ia ore tatou e tatarahapa papû i ta tatou mau hara. Ua haapii te peresideni Marion G. Romney e : « Te rahiraa o te mauiui e te hepohepo i ni’a i te taata o teie nei ao, e faahopearaa ïa no te tatarahapa-ore-raa i te hara e te oreraa te reira i faaorehia… E pee te mauiui e te oto i te hara mai te popou e te oaoa e pee i te faaoreraa hara » (i roto Conference Report, Eperera 1959, 11).

No te aha te tatarahapa-ore-raa e faatupu nei i te mauiui e te mamae ?

Teie te tahi pahonoraa, oia ho’i, i « faaauhia na te utu’a, e i tuuhia mai ho’i te ture ti’a ra, o tei faatupu i te mauiui i roto i te aau » (Alama 42:18 ; hi’o atoa i te irava 16). Ua haapii mai te peropheta Iosepha Semita e, na tatou iho e faahapa ia tatou e na te ahoaho o te inoino i roto i te feruriraa e faariro i te reira ei roto auahi e te gopheri e ama ra (hi’o Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Joseph Smith [2007], 255).

Mai te mea e tamata tatou i te tamarû i to tatou aau ma te « faati’a ia [tatou] iho i ta [tatou] ra mau hara e ia hoê iti a’e » (Alama 42:30) e aore râ na roto i te hunaraa i te reira, te mea noa e noaa mai ia tatou, o te faaotoraa ïa i te Varua (hi’o PH&PF 121:37) e te haataereraa i te tatarahaparaa. Taa ê noa’tu te taime poto o teie huru tamarûraa, e faatae mai te reira i te pae hopea i te mamae e te oto i roto i to tatou oraraa, a faaiti atoa ai i te rave’a no tatou ia farii i te faaoreraa hara.

No teie huru mauiui, e faatae atoa mai te parau au a te Atua ra i te tamahanahanaraa e te ti’aturi, ma te parau ia tatou e, te vai ra te tamarûraa no te oto tei faatupuhia e te hara. E tae mai te reira tamarûraa no roto mai i te tusia taraehara a Iesu Mesia, o te tupu mai te peu e faaohipa tatou i te faaroo Ia’na, e tatarahapa e e haapa’o tatou i Ta’na mau faaueraa.

E mea faufaa rahi ia taa maitai ia tatou e, mai te faaoreraa hara, oia atoa ïa te tatarahaparaa ; e ohipa tau maoro te reira, e ere ho’i i te ohipa e tupu i tera taime hoê. Titauhia te tamau-maite-raa i roto i te taahiraa tata’itahi.

Ei hi’oraa, ia rave tatou i te oro’a mo’a, te faaite nei tatou i te Fatu e, e haamana’o noa tatou Ia’na ma te haapa’o i Ta’na mau faaueraa. E faaiteraa te reira no to tatou mana’o papû.

I te taime e haamata tatou i te haamana’o Ia’na e i te haapa’o i Ta’na mau faaueraa i te mau mahana atoa—eiaha râ i te sabati noa—i reira te faaoreraa o ta tatou mau hara e tupu marû mai ai e i reira Ta’na parau fafau ia vai noa To’na Varua i roto ia tatou e tupu ai.

Ia ore râ te faito haapa’o tei titauhia no te apiti i to tatou mana’o papû, e riro ïa te maitai o te faaoreraa hapa i te morohi oi’oi atu a haamata atoa ai te hoaraa o te Varua i te iriti-ê-hia’tu. Tei ni’a atura paha tatou i te e’a no te faaturaraa Ia’na i to tatou vaha, to tatou râ aau, tei te atea ê ïa (hi’o 2 Nephi 27:25).

Hau atu i te tamahanahanaraa ia tatou, e faaara atoa mai te parau au a te Atua ia tatou e, e hi’o maitai a mau teie ohipa tau maoro no te fariiraa i te faaoreraa hara ia riro tatou i te tafifi i roto « i te mau mana’o aau teitei o teie nei ao », o te ti’a râ i te haamata faahou â na roto i te faaroo, e ia tatarahapa papû tatou ma te faahaehaa ia tatou (hi’o PH&PF 20:5-6).

E aha te tahi o te mau mana’o aau teitei e nehenehe e haataupupu i te ohipa tau maoro no te fariiraa i te faaoreraa hara, e tu’ati i ni’a i te haamo’araa i te mahana sabati ?

Teie te tahi hi’oraa, ia taere tatou i te pureraa oro’a e aita e tumu maitai no te reira ; ia haere mai tatou ma te hi’opo’a ore i te oraraa, ia amu i te faraoa e ia inu i te au’a ma te ti’amâ ore (hi’o 1 Korinetia 11:28) e ia ore e fa’i i mua i te Atua i ta tatou mau hara e ia ore e ani i te faaoreraa hapa hou a haere mai ai.

Te tahi atoa hi’oraa : te huru faatura ore i te hapono-haere-raa i te mau poro’i na ni’a i ta tatou mau matini uira, te ho’iraa i muri iho i te opereraa oro’a e te raveraa i te fare i te mau faaoaoaraa aita e tano no tera mahana mo’a.

Ua ite ho’i tatou i teie mau mea atoa, e aha pai ïa te mau tumu tatou e ore ai e manuia ia haamo’a i te mahana sabati ?

I roto i te buka a Isaïa, e itehia te hoê pahonoraa, e noa’tu te parau ra te reira no te sabati, e tano atoa no te tahi mau faaueraa e ti’a ia tatou ia haapa’o : « Ia ore… ia rave i te ohipa i te sabati ; e te raveraa i to oe ra hinaaro i ta’u mahana mo’a » (Isaïa 58:13).

Te parau rahi e tape’a mai, oia ho’i « Ia ore… te raveraa i to oe hinaaro », e nehenehe e parau e, te raveraa i te hinaaro o te Atua. Pinepine roa to tatou hinaaro—no roto mai i te mau hiaai, te mau hiaamu e te mau mana’o hotohoto (passions)—ia umeume e te hinaaro o te Atua. Ua haapii te peropheta Brigham Young e, « i te taime ua auraro maitai roa te hinaaro, te mau mana’o hotohoto e te mau mana’o ho’i o te hoê taata i te Atua e i ta’na mau titauraa, ua haamo’ahia ïa tera taata—Na te horomiiraahia to’u hinaaro i roto i te hinaaro o te Atua e arata’i ia’u i te mau maitai atoa ma te faakorona ia’u i te hopea i te tahuti ore e i te mau ora mure ore » (Deseret News, 7 no setepa 1854, 1).

Te ani nei te parau au a te Atua ra ia tatou ia faaohipa i te mana no te Taraehara a te Mesia, ia faaohipa i te reira i ni’a ia tatou e ia faafaite i To’na ra hinaaro—eiaha râ i te hinaaro o te diabolo e te tino i’o—ia ti’a ia tatou, na roto i To’na maitai rahi, ia faaorahia (hi’o 2 Nephi 10:24-25).

Te faaite nei te parau au a te Atua e vai ra i rotopû ia tatou i teie mahana, i te hinaaro ia tatarahapa tamau noa i roto i to tatou oraraa, ia vai te faaururaa a te Varua Maitai e maoro noa’tu.

Na te roaaraa te hoaraa o te Varua e faariro ia tatou ei taata maitai a’e. « E omuhumuhu mai oia i te hau e te oaoa i to [tatou] mau varua, e e rave ê atu oia i te ino, te au ore, te nounou, te mârôraa, e te mau ino atoa mai roto atu i to [tatou] mau aau ; e to [tatou] hinaaro atoa o te rave ïa i te maitai, te faatupuraa ïa i te parau-ti’a e te paturaa ïa i te basileia o te Atua » (hi’o Te mau haapiiraa : Joseph Smith, 112).

Na roto i te faaururaa a te Varua Maitai, eita tatou e inoino i te raveraa a vetahi ê, e eita atoa tatou e faatupu i te inoino i roto ia vetahi ê ; e huru oaoa rii a’e tatou e e mâ rii a’e to tatou feruriraa. E rahi mai to tatou here ia vetahi ê. E rahi a’e to tatou hinaaro ia faaore atu i te hapa e ia haaparare i te oaoa i te taata ati a’e ia tatou.

E tupu mai te mana’o mauruuru ia hi’o ia vetahi ê i te haereraa i mua, e e imi ho’i tatou i te maitai i roto i te taata.

O ta’u nei pure ia fana’o tatou i te oaoa e tae mai na roto i te tutavaraa ia ora ma te parau ti’a e ia vai noa te hoaraa o te Varua Maitai i roto i to tatou oraraa na roto i te tatarahaparaa papû e te tamau noa. E riro mai tatou ei taata maitai a’e, e e haamaitaihia to tatou mau utuafare. Te faaite papû nei au no ni’a i teie mau parau tumu na roto i te iʻoa moʻa o Iesu Mesia ra, amene.