2010–2019
Ko e Folofola Fakafiemālie ʻa e ʻOtuá
ʻOkatopa 2015


Ko e Folofola Fakafiemālie ʻa e ʻOtuá

ʻOku hanga ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ʻo fakahaaʻi mai ʻa e fie maʻu ke hokohoko atu e fakatomalá ʻi heʻetau moʻuí kae lava ke tau tauhi maʻu e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku fakataha mai hatau tokolahi ki he konifelenisí ni “ke fanongo ki he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, ʻio, ʻa e folofola ko ia ʻoku fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó” (Sēkope 2:8). ʻE lava ke maʻu e fakaleá ni ʻi he folofolá mo e pōpoaki mei hotau kau takí, ʻo ne ʻomi kiate kitautolu ha ʻamanaki lelei mo ha fiemālie ʻi he poʻulituʻu ʻo e faingataʻá.

ʻOku tau ako ʻi heʻetau aʻusia he moʻuí, ko e fiefia ʻi he māmaní ʻoku ʻikai kakato ia, ka ʻoku toki kakato ʻetau fiefiá ʻia Sīsū Kalaisi (vakai, T&F 101:36). Te Ne ʻomi kiate kitautolu ha ivi ke ʻoua naʻa tau mamahi ʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia, taʻemole au ia ʻi Heʻene fiefiá (vakai, ʻAlamā 31:38).

ʻE lava ke fonu hotau lotó ʻi he mamahi he taimi ʻoku tau sio ai ki he felangaaki ha taha ʻi ha puke fakamamahi.

ʻE lava ke hoko ha mate ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ke hangē kuo hokaʻi ai hotau mafú.

ʻI he taimi ʻoku hē ai ʻetau fānaú mei he ongoongoleleí, mahalo te tau ongoʻi halaia mo taʻepauʻia ki honau ikuʻanga taʻengatá.

ʻI he fakalau atu pē ʻa e taimí, ʻoku kamata leva ke mōlia atu ʻa e ʻamanaki lelei ke aʻusia ha nofo mali fakasilesitialé mo e faʻu fāmilí ʻi he moʻuí ni.

ʻE lava ke hanga ʻe hono ngaohikovia kitautolu ʻe he kakai naʻe totonu ke nau ʻofaʻi kitautolú, ʻo tuku ha manatu fakamamahi fau ʻi hotau lotó.

ʻE lava ʻe he taʻeanganofo ʻa e malí ke ne maumauʻi ha feohi ne tau ʻamanaki ʻe taʻengatá.

ʻE lava ʻe he ngaahi faingataʻa ko ʻení mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻoku felāveʻi mo e nofo fakataimi ko ʻení, ʻo fakatupunga haʻatau fehuʻi loto pē ʻa e fehuʻi tatau naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” (T&F 121:1).

ʻI he ngaahi momeniti faingataʻa ko ia ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku hanga ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ʻokú Ne fakamoʻui e loto kuo kafó, ʻo ʻomi ʻa e pōpoaki fakafiemālie ko ʻení ki hotau lotó mo e ʻatamaí:

“Ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei” (T&F 121:7–8).

ʻOku hanga ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí, he ʻoku tau ʻilo ko kinautolu te nau faivelenga neongo e ʻahiʻahí, te nau maʻu ha pale lahi ange ʻi he puleʻanga ʻo e langí he ʻoku “hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi” (vakai T&F 58:3–4).

ʻOku hanga ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo fakafou mai he kau palōfitá, ʻo ʻomi ʻa e ongoʻi malu ko ia ko ʻetau sila taʻengatá, ʻa ia ʻoku paotoloaki ʻe heʻetau tauhi faivelenga e ngaahi talaʻofa fakalangi ne ʻomi koeʻuhí ko ʻetau tokoni lototoʻa ki he ngāue ʻo e moʻoní, ʻo faitāpuekina kitautolu mo hotau hakó (vakai, Orson F. Whitney, in Conference Report, Apr. 1929, 110).

ʻOkú ne ʻomi foki mo e ongoʻi fakapapauʻi ko ia, ko e hili ʻetau moʻui faivelengá, he ʻikai mole meiate kitautolu ha faʻahinga tāpuaki koeʻuhí ko e ʻikai ke tau fai ha ngaahi meʻa pau hili ko iá ne ʻikai ʻaupito ke tau teitei maʻu ha faingamālie ke fai ia. Kapau ne tau moʻui faivelenga ʻo aʻu ki heʻetau mate, te tau “maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē, hakeakiʻí mo e nāunau ʻe maʻu ʻe ha tangata pe fefine [kuó na maʻu e faingamālie ko iá].” (Vakai, The Teachings of Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams [1984], 138.)

Ko ia ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻe lava ke tau aʻusia ha konga ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá kapau he ʻikai ke tau fakatomala moʻoni mei heʻetau angahalá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Melione G. Lominei ʻo pehē: “Ko e ongoʻi faingataʻaʻia mo e mafasia ʻoku kātekina ʻe he kakaí he māmaní, ko e ola ia ʻo e angahala kuo taʻe fakatomalaʻi mo taʻefakamolemoleʻí. … ʻOku tatau pē tō mai e mamahí mo e faingataʻaʻiá ki he angahalá, mo e tō mai e fiefiá mo e nekeneká ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1959, 11).

Ko e hā ʻoku hanga ai ʻe he taʻe fakatomalá ʻo fakatupunga e faingataʻaʻiá mo e mamahí?

Ko e taha e ngaahi talí he naʻe “ʻi ai ha tautea naʻe fokotuʻu pea mo ha fono totonu kuo tuku mai, ʻa ia naʻe [hoko mai ai] ʻa e [ongoʻi] tautea ʻo e konisēnisí” (ʻAlamā 42:18; toe vakai ki he vēesí 16). Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko kitautolu pē ʻoku tau toe fakahalaiaʻi kitautolú pea ko e meʻa fakamamahi taha ia ki hotau ʻatamaí, pea ʻoku tatau ia mo ha ano ʻoku vela ʻi he afí mo e sūlifá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí Siosefa Sāmita [2007], 224).

Kapau ʻoku tau feinga ke fakafiemālieʻi hotau konisēnisí ʻaki ʻetau feinga ke “fakatonuhiaʻi [kitautolu] ʻi ha kihiʻi momoʻi meʻa ʻe taha koeʻuhí ko [ʻetau] ngaahi angahalá” (ʻAlamā 42:30) pe te tau feinga ke fūfuuʻi kinautolu, ko e meʻa pē te tau fakahoko aí ko hono fakaloto-mamahiʻi e Laumālié (vakai T&F 121:37) mo fakatoloi ʻetau fakatomalá. Ko e faʻahinga fiemālie ko ʻení, neongo ʻene fakataimí, te ne toe ʻomi ʻe ia ha mamahi mo ha faingataʻaʻia lahi ange ki heʻetau moʻuí pea fakaʻauha ai ʻetau malava ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá.

ʻI he faʻahinga mamahi ko ʻení, ʻoku ʻomi ai ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ha fiemālie mo ha ʻamanaki lelei; ʻokú ne talamai ʻoku ʻi ai ha fiemālie mei he mamahi ne fakatupu ʻe he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. ʻOku hoko mai e fiemālie ko ʻení mei he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻoku kamata hono ʻaongá mei heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui kiate Iá, mo fakatomala pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻOku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi ʻoku hangē pē fakatomalá ko e fakamolemole ʻo e angahalá, ko ha founga ʻoku muimui ki ai ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku hoko fakaʻangataha mai. ʻOku fie maʻu e paú ʻi he sitepu takitaha.

Hangē ko ʻení, ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻEikí te tau manatuʻi maʻu pē Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e fakafōtunga ia ʻo ʻetau loto fakamātoató.

Ko e momeniti ko ia ʻoku tau kamata manatua ai Ia mo tauhi fakaʻaho ʻEne ngaahi fekaú—kae ʻikai toki fai pē he Sāpaté—ko e taimi ia ʻoku kamata ke hoko māmālie ai e fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá mo ʻEne talaʻofa te tau maʻu Hono Laumālié.

Ka ʻikai ke ʻalu fakataha e talangofua totonú mo ʻetau taumuʻá, ʻe lava ke mōlia atu e ʻaonga ʻo e fakamolemoleʻi ʻetau angahalá ʻi ha taimi nounou pea kamata leva ke mavahe e Laumālié. Te tau iku fakaʻapaʻapa pē kiate Ia ʻaki hotau loungutú kae tafoki hotau lotó meiate Ia (vakai, 2 Nīfai 27:25).

Makehe mei hono fakanonga kitautolú, ʻoku fakatokanga mai ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke motuhia ʻa e founga ko ʻeni ʻo e fakamolemoleʻi ʻetau angahalá he taimi ʻoku tau fihia ai “ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní,” pea ʻe lava ke toe maʻu ia ʻo fakafou ʻi he tuí ʻo kapau te tau fakatomala fakamātoato mo fakavaivaiʻi kitautolu (vakai, T&F 20:5–6).

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻe lava ke ne fakafeʻatungiaʻi ʻetau ngāue ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá pea ʻoku fekauʻaki ia mo hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní?

ʻOku kau he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e tōmui ki he houalotu sākalamēnití taʻe ʻi ai ha ʻuhinga leleí; ʻa e aʻu ki ai ʻoku teʻeki ke tau vakavakaiʻi kitautolú, pea kai e maá mo inu taʻetaau mei he ipú; (vakai, 1 Kolinitō 11:28); pea mo e aʻu ki ai ʻoku teʻeki ai vete ʻetau ngaahi angahalá mo kole ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kinautolú.

Ko e ngaahi sīpinga kehé: ʻa e taʻeʻapasiá ʻo tohi pōpoaki holo he telefoní mo e ipad (electronic devices), mavahe mei he lotú hili pē kai sākalamēnití mo fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī ʻi hotau ʻapí ʻoku ʻikai taau mo e ʻaho tapú.

Ko e hā ha taha e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau ʻosi ʻiloʻi lelei ai e ngaahi meʻá ni kae ʻikai pē ke tau tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoní?

ʻE lava ke tau maʻu ha tali ki ai mei he tohi ʻa ʻĪsaiá ʻoku ʻuhinga ki he Sāpaté ka ʻoku toe kaunga pē ia ki he ngaahi fekau kehe kuo pau ke tau tauhí: “Taʻofi ho vaʻé ʻi he ʻaho tapú, pea ʻoua naʻa fai ki ho lotó ʻi hoku ʻaho māʻoniʻoní” (ʻIsaia 58:13).

Ko e kupuʻi lea mahuʻingá ko e “taʻofi … fai ki ho lotó,” pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko hono fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Lahi e taimi ʻoku fepaki ai hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá—koeʻuhí ko ʻetau holí, hotau uʻá mo e fie maʻu ʻa e tangata fakakakanó. Naʻe akoʻi mai ʻe he palōfita ko Pilikihami ʻIongí “ko e taimi ʻoku fakavaivaiʻi ai ha loto, holi mo e ongo ʻa ha taha ki he ʻOtuá mo hono finangaló, ʻoku fakahaohaoaʻi ai e tokotaha ko iá.—Ko e tuku ko ia hoku lotó ke moʻulaloa ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, te ne tataki ai au ki he lelei kotoa pē pea fakakalauni ʻaki au e moʻui taʻe faʻamaté mo e moʻui taʻengatá” (Deseret News, Sept. 7, 1854, 1).

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ke tau fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí pea tau fakalelei ai ki Hono finangaló—kae ʻikai ki he loto ʻo e tēvoló mo e kakanó—kae lava ke fakahaofi kitautolu ʻi Heʻene ʻaloʻofá (vakai, 2 Nīfai 10:24–25).

ʻOku hanga ʻe he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá ʻoku tau vahevahe he ʻaho ní ʻo fakahaaʻi mai ʻa e fie maʻu ke hokohoko atu e fakatomalá ʻi heʻetau moʻuí kae lava ke tau tauhi maʻu e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni.

ʻE ngaohi kitautolu ʻe he takaua ʻo e Laumālié ke tau hoko ko ha kakai lelei ange. Te ne “Fanafana ange ʻa e nongá mo e fiefiá ki heʻenau moʻuí, pea te Ne toʻo atu ʻa e loto koví, tāufehiʻá, meheká, fekeʻikeʻí, pea mo e kovi kotoa pē mei honau lotó; pea ko hono kotoa ʻo [ʻetau] fakaʻamú ke fai lelei pē, [pea] ʻomi ʻa e māʻoniʻoní, mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (vakai, Akonaki: Siosefa Sāmita, 98).

ʻI heʻetau maʻu e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ke tau loto mamahi pe te tau fakalotomamahiʻi e niʻihi kehé; te tau ongoʻi fiefia ange; pea ʻe maʻa ange ʻetau fakakaukaú. ʻE fakautuutu ange ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé. Te tau loto fiemālie ke faʻa fakamolemole pea mo tufaki e fiefiá ki he niʻihi ʻoku tau feohí.

Te tau ongoʻi houngaʻia ke sio ki he fakalakalaka e niʻihi kehé pea te tau kumi pē ki he leleí ʻi he niʻihi kehé.

ʻOku ou lotua ke tau aʻusia ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he faifeinga ke moʻui angamāʻoniʻoní pea ʻofa ke tau puke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he fakatomala fakamātoato mo hokohokó. Te tau hoko ko ha kakai lelei ange pea ʻe faitāpuekina hotau fāmilí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.