2010–2019
E Ala Mai i Fofoga o le Atua
Oketopa 2015


E Ala Mai i Fofoga o le Atua

O le auauna atu ma le mataalia i isi, e tatau lava ona tatou vaai atu ia i latou mai se vaaiga faamatua, e ala atu i se vaaiga mai fofoga o le Tama Faalelagi.

Ou uso e ma tuafafine pele, faafetai atu mo le tou lagolagoina o au ananafi o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E faigata ona faailoa atu le tele o le uiga o lena mea ia te au. Sa ou faafetai lava mo le palota lagolago o ni tamaitai tulagese se toalua i lo’u olaga: o lo’u toalua, o Ruta, ma si o’u afafine, sili ona pele, o Ashley.

Ua maua i lo’u valaauga se faamaoniga tele o le moni aiai o le fetalaiga a le Alii i le popofou o lenei tisipenisione: “Ina ia mafai ona folafola atu le atoatoaga o la’u talalelei e e vaivai ma e faatauvaa i tuluiga o le lalolagi.”1 O au o se tasi o i latou e vaivai ma faatauvaa. I le tele o tausaga ua mavae, ina ua valaauina au e avea ma se epikopo i se uarota i le itu i sasae o le Iunaite Setete, sa telefoni mai lo’u uso, e fai si matua teisi ia te au ma atamai atu i lo au. Fai mai o ia, “E ao ina e iloaina e lei valaauina oe e le Alii ona o se mea ua e faia. I lou tulaga, atonu e le afaina po o le a se mea na e faia. Ua valaauina oe mo le mea ua Ia manaomia ona faia e ala mai ia te oe, ma e na o le pau le mea e tupu ai lena mea pe afai lea e te faia i Lana lava ala.” Ou te iloa o lenei atamai mai se uso matua ua sili atu ona faatatau i le asō.

E tupu se mea ofoofogia i se auaunaga a se faifeautalai pe a ia iloaina o le valaauga e le o faatatau ia te ia; ae, e faatatau i le Alii, ma Lana galuega, ma le fanau a le Tama Faalelagi. Ou te lagona le moni o lena mea mo se Aposetolo. O lenei valaauga e le faatatau ia te au. E faatatau i le Alii, Lana galuega, ma le fanau a le Tama Faalelagi. E le afaina po o le a se tofiga po o se valaauga i le Ekalesia, ina ia auauna atu ma le gafatia, e tatau i se tasi ona auauna atu ma le iloaina o tagata uma tatou te auauna atu i ai “o se atalii po o se afafine faapelepele a ni matua faalelagi, ma, i lena tulaga, … ua i ai se natura paia ma se taunuuga.”2

I la’u matata ua mavae atu, sa avea ai au ma se fomai o le fatu e faapitoa i faaletonu o fatu ma taotoga o fatu, faatasi ai ma le tele o tagata mama’i sa matua tigaina lava. Sa talasua mai lo’u toalua e faapea o se faailoga leaga tele le avea o ia ma a’u ma’i. Ae le o se talaula la lo’u vaaia ai o le toatele o tagata e maliliu, ma sa ou atiaeina ai se ituaiga o faalogoga o le taumamao mai lagona ootia pe a oo ina tigaina tele a’u ma’i. I lena auala, sa mafai ai ona taulimaina lagona o le faanoanoa ma le le fiafia.

I le 1986, sa atiae ai e se alii talavou e igoa ia Chad se faaletonu i lona fatu ma sa manaomia ai se taotoga. Sa matua ola lelei o ia mo le sefulu lima tausaga. Sa faia e Chad mea uma na te mafaia e ola maloloina ai ma ola i se olaga masani e mafai ai. Sa ia auauna atu i se misiona, faigaluega, ma o se atalii usitai tele i ona matua. Peitai, o tausaga mulimuli ane o lona olaga, sa luitauina, ma sa taofia soo o ia i le falemai.

I se tasi afiafi, sa aumai ai o ia i le potu tigaina o le falemai ona ua nofo le fatu. Sa matou galulue ma a’u paaga mo se taimi umi ina ia toefuatai mai lona ola. Mulimuli ane, na iu lava ina manino mai ua le toe ola lava Chad. Sa taofi a matou taumafaiga lē aoga, ma ou tautinoina ai lona maliu. E ui sa faanoanoa ma lē fiafia, ae sa ou faatumauina o’u uiga faapolofesa. Sa ou mafaufau ifo ia te au lava, “Sa tausia lelei Chad. Sa tele lava ni tausaga o lona ola sa faaopoopo i lo tausaga semanu na te mauaina.” O lena taumamao mai lagona ootia sa lei pine ae nutimomoia, ina ua o mai ona matua i totonu o le potu tigaina ma vaaia ai lo la atalii ua maliu o loo taoto i le moega. I lena taimi, sa ou vaaia ai Chad i mata o lona tina ma lona tama. Sa ou vaaia le faamoemoe tele ma mea sa la faamoemoeina mo ia, lo la manao sei ona toe ola umi teisi lava ma sina lelei teisi atu. I le iloaina o lea mea, sa amata ai ona ou tagi. Sa tupu se mea sa le tatau ona tupu, ona i se faatinoga o le agalelei o le a le galo lava ia te au, sa faamafanafana ai a’u e matua o Chad.

Ua ou iloaina nei i le Ekalesia, o le auauna atu ma le mataalia i isi, e tatau lava ona tatou vaai atu ia i latou mai se vaaiga faamatua, e ala atu i se vaaiga mai fofoga o le Tama Faalelagi. Ona faatoa mafai lea ona tatou amata ona malamalama i le taua moni o se agaga. Ona faatoa mafai lea ona tatou lagonaina le alofa o loo i ai i le Tama Faalelagi mo Ana fanau uma. Ona faatoa mafai lea ona tatou lagonaina le popole tele o le Faaola mo i latou. E le mafai ona tatou faataunuuina atoatoa a tatou matafaioi o le feagaiga e faanoanoa faatasi ma ē faanoanoa ma faamafanafana i ē o loo manaomia ona faamafanafanaina, sei vagana ua tatou vaai atu ia i latou e ala i fofoga o le Atua.3 O lenei vaaiga lautele e matala ai o tatou loto i le le fiafia, fefe ma le lototiga o isi tagata. Ae o le a fesoasoani mai le Tama Faalelagi ma faamafanafana i tatou, e pei ona faamafanafanaina a’u e matua o Chad i tausaga ua mavae. E manaomia ona i ai ni o tatou mata e vaai, taliga e faalogo, ma loto e iloa ma lagonaina pe afai e ao ona tatou faataunuuina le laveaiga ua uunaia soo mai e Peresitene Thomas S. Monson.4

Seiloga lava tatou te vaai atu e ala i fofoga o le Tama Faalelagi ona faatoa mafai lea ona faatumuina i tatou “i le alofa le pona o Keriso.”5 O aso uma e tatau ona tatou aioi atu ai i le Atua mo lenei alofa. Sa apoapoai mai Mamona, “O le mea lea, ou uso pele e, ia outou tatalo atu i le Tama ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa, lea ua ia faaee mai i luga o i latou uma o e o soo moni o Lona Alo o Iesu Keriso.”6

Ma lo’u loto atoa, ou te manao ai ia avea a’u ma se soo moni o Iesu Keriso.7 Ou te alofa ia te Ia. Ou te faapelepele ia te Ia. Ou te molimau atu o loo soifua moni o Ia. Ou te molimau atu o Ia o Le ua Faauuina, le Mesia. O au o se molimau i Lona alofa mutimutivale, agaalofa, ma le alofa le mafaatusaliaina. Ou te faaopoopo atu la’u molimau i molimau a na Aposetolo o e na saunoa i le tausaga e 2000, “o Iesu o le Keriso Soifua, le Alo o le Atua tino ola pea. … O Ia o le malamalama, le ola, ma le faamoemoe o le lalolagi.”8

Ou te molimau atu, i se aso i le 1820 i se togavao i le setete o Niu Ioka, sa faaali atu ai le Alii toetu, faatasi ma le Atua, lo tatou Tama Faalelagi, i le Perofeta o Iosefa Samita, e pei lava ona faamatalaina e Iosefa Samita lo Laua faaali mai. Ua i ai ki o le Perisitua i le lalolagi i aso nei ua mafai ai ona faia sauniga faaola ma le faaeaina. Ou te iloa e moni. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:23.

  2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129; sa faitauina e Peresitene Gordon B. Hinckley o se vaega o lana savali i le sauniga aoao a le Aualofa i le aso 23 Setema, 1995, i le Aai o Sate Leki, Iuta.

  3. Tagai Mosaea 18:8–10.

  4. Tagai, mo se faataitaiga, Thomas S. Monson, “To the Rescue,” Liahona, Iulai 2001, 57–60; “O Lo Tatou Tiute o le Laveai Mai,” Liahona, Oke. 2013, 4–5. Sa toe ta’ua e Peresitene Monson nei manatu faavae i lena savali i le Au Pulega Aoao i le aso 30 Setema, 2015, ma faamanatu atu ia i latou na auai o loo ia toe faamamafaina le savali na tuu atu i le Au Pulega Aoao ma Fitugafulu Eria i fonotaga faaleaoaoga i le konafesi aoao ia Aperila 2009.

  5. Moronae 7:47.

  6. Moronae 7:48.

  7. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:27–28 :

    “Ma o le Toasefululua o le a avea mo o’u soo, ma o le a latou ave i o latou luga lo’u igoa; ma o le Toasefululua o i latou ia o e o le a mananao latou te ave i o latou luga lo’u igoa ma le faamoemoe atoa o le loto.

    “Ma afai latou te mananao latou te ave i o latou luga lo’u igoa ma le faamoemoe atoa o le loto, ua valaaulia i latou e o atu i le lalolagi atoa ma talai atu la’u talalelei i tagata uma.”

  8. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 3. I le ta’ua ai o le upusii lea ii, ua ou faaopoopo faafaatusa i ai ma la’u saini i le pepa o faamatalaga, i le molimauina o le molimau lava lea e tasi na tuuina mai e na Aposetolo.