2010–2019
Na roto i te mata o te Atua
Atopa 2015


Na roto i te mata o te Atua

No te tavini maitai ia vetahi ê ra, titauhia ia tatou ia hi’o ia ratou na roto i te mata o te metua, na roto i te mata o te Metua i te Ao ra.

E a’u mau taea’e e a’u mau tuahine here, mauruuru no to outou patururaa mai ia’u i nanahi ra ei melo no te Pupu no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. E mea fifi roa ia faaite atu i te faufaa rahi o te reira no’u. Ua mauruuru taa’e au i te patururaa a na vahine faahiahia e piti i roto i to’u oraraa: ta’u vahine, o Ruth, e ta maua tamahine here, here, here, o Ashley.

Te faaite papû nei teie piiraa to’u i te parau mau o te faahitiraa a te Fatu i te omuaraa o teie tau tuuraa : « Ia porohia’tu te îraa o ta’u evanelia e te feia paruparu e te mea ite ore hoi i te mau hopea o te ao nei ».1 O vau te hoê o te reira feia paruparu e te mea ite ore hoi. Ahuru matahiti i teie nei, i te taime a piihia ai au ei episekopo no te hoê paroisa i te pae hitia o te râ o te mau Hau Amui no Marite, niuniu mai nei to’u tuaana paari rii a’e e te maramarama rii a’e ia’u. Na ô mai nei e, « e mea ti’a ia oe ia ite e, aita te Atua i pii ia oe no te hoê a’e ohipa aore oe i rave. No oe, e mea papû e, ua piihia oe ma te hi’o-ore-hia te ohipa ta oe i rave. Ua pii te Fatu ia oe no te ohipa Ta’na e hinaaro ia rave na roto ia oe, e o te tupu mai te mea e, e rave oe na roto ana’e i Ta’na raveraa ». Te ite nei au e, teie ite paari no roto mai i te hoê tuaana, ua rahi roa’tu te tanoraa i teie mahana.

E tupu te hoê ohipa faahiahia i roto i te taviniraa a te hoê misionare mai te mea e, e ite oia e, te piiraa, e ere ïa no ni’a ia’na ; no ni’a râ i te Fatu, Ta’na ohipa, e no ni’a i te mau tamarii a te Metua i te ao ra. Te mana’o nei au e, hoê â huru te reira no te hoê Aposetolo. Teie piiraa, e ere no ni’a ia’u. No ni’a râ i te Fatu, Ta’na ohipa e no ni’a i te mau tamarii a te Metua i te ao ra. Noa’tu te huru o te ohipa e aore ra, te piiraa i roto i te Ekalesia, no te tavini ma te maitai, e ti’a i te hoê taata ia tavini ma te ite e, te mau taata ato’a ta tatou e tavini « e tamaiti e aore ra, e tamahine varua here ïa na te mau metua no te ra’i ra, e, i roto i te reira ti’araa … e huru, e e haere’a hanahana ïa to’na ».2

I roto i to’u toro’a i mutaa iho ra, e taote aravihi au no te mafatu paruparu e te tauiraa mafatu. No te rahi o te feia ma’i teimaha roa, ua ite au e rave rahi taata tei pohe. E parau hoata ta’u vahine e, e mea fifi roa ia riro ei taata ma’i na’u. I te mau faaooraa atoa na piha’i iho, ua roaa ia’u te ite no te arai i to’u mau mana’o pe’ape’a ia ore ana’e te ohipa e afaro. Na roto i te reira, ua ti’a ia’u ia tamarû i te mau mana’o oto e te pe’ape’a.

I te matahiti 1986, ua roohia te hoê tamaiti, o Chad to’na i’oa, i te ma’i mafatu paruparu, e ua farii te tauiraa i to’na mafatu. E rave rahi matahiti to’na ora maitairaa. Ua rave o Chad i te mau mea atoa i ti’a ia’na ia rave ia maitai noa to’na ea e ia ora i te hoê oraraa matarohia. Ua tavini oia i te hoê misioni, ua rave i te ohipa, e ua riro oia ei tamaiti faaroo i to’na na metua. Tera râ, i te mau matahiti hopea o to’na oraraa, ua fifi roa oia, e e mea pinepine oia i te haere i te fare ma’i.

I te hoê ahiahi, ua hopoihia oia i te piha ati rû o te fare ma’i no te ma’i mafatu tei tupu. Ua rave maoro maua o to’u hoa ohipa no te faaho’i mai i to’na ohuraa toto. I te pae hopea, ua papû a’era e, eita o Chad e ora. Ua faaea maua i te ohipa, e ua faaoti a’era vau e, ua pohe oia. Noa’tu e, te vai ra te mana’o oto e te pe’ape’a, ua tape’a vau i te huru o te taata toro’a. Ua feruri au i roto ia’u iho e, « ua farii Chad i te aupururaa maitai. Ua ti’a ia’na ia ora maoro atu â ». Ua mutu râ taua mau mana’o pe’ape’a no’u ra i te taime a tomo mai ai to’na na metua i roto i te piha ati rû, e a ite ai i ta raua tamaiti te tarava noa ra i ni’a i te amuraa maa tapuraa. I taua taime ra, ua hi’o vau ia Chad na roto i te mata o to’na metua vahine e to’na metua tane. Ua ite a’era vau i to raua ti’aturiraa rahi no’na, to raua hinaaro rahi ia ora oia maa vahi iti a’e i te maoro, e maa vahi iti a’e i te maitai. Na roto i taua iteraa ra, ua haamata ihora vau i te ta’i. Ua taui te ohipa i taua taime ra, e na roto i te here, eita e mo’ehia ia’u, ua tamahanahana mai na metua o Chad ia’u.

Te ite nei au i teie nei e, i roto i te Ekalesia, no te tavini maitai ia vetahi ê ra, titauhia ia tatou ia hi’o ia ratou na roto i te mata o te metua, na roto i te mata o te Metua i te ao ra. I reira ana’e e nehenehe ai ia tatou ia haamata i te haroaroa i te faufaa mau o te hoê varua. I reira ana’e e ti’a ai ia tatou ia ite i te here o te Metua i te ao ra no Ta’na mau tamarii paato’a. I reira ana’e e nenehehe ai tatou e ite i te mana’o aupuru o te Faaora no ratou. Eita e hope roa ia tatou ia faaoti i ta tatou hopoi’a fafauhia ia oto e te feia e oto ra, e ia tamahanahana i te feia e hinaaro i te tamahanahana, maoti râ, e hi’o tatou ia ratou na roto i te mata o te Atua.3 Na teie hi’oraa e iriti i to tatou aau i mua i te pe’ape’a, te mata’u e te mafatu oto o vetahi ê. Tera râ, e tauturu mai e e tamahanahana mai te Metua i te ao ra ia tatou, mai na metua o Chad i tamahanahana mai ia’u tau matahiti i ma’iri a’e nei. Ei mata ite to tatou e ti’a ai, ei taria faaroo, e ei aau ite e, te rave ra anei tatou i te ohipa faaoraraa tei faaitoito-pinepine-hia mai e te Peresideni Thomas S. Monson.4

Mai te mea e, e hi’o tatou na roto ana’e i te mata o te Metua i te ao ra, ei reira tatou e faaîhia ai « i te hinaaro mau i te Mesia ».5 E ti’a ia tatou i te mau mahana ato’a, ia taparu i te Atua i teie here. Ua a’o mai o Moromona e : « No reira, e au mau taea’e here, e pure atu i te Metua ma te puai hope o te aau ia î outou i teie nei aroha, o ta’na i ho mai i te taata ato’a e pee mau i ta’na tamaiti ia Iesu Mesia ».6

Ma to’u aau ato’a, te hinaaro nei au ia riro ei pipi mau na Iesu Mesia.7 Te here nei au Ia’na. Te haamori nei au Ia’na. Te faaite nei au e, te vai mau nei Oia. Te faaite nei au e, o Oia tei Faatahinuhia, te Mesia. Ua riro vau ei ite no to’na maitai, To’na aroha e To’na here faito ore. Te amui nei au i to’u iteraa papû i to te mau Aposetolo tei faaite papû, i te matahiti 2000 ra e, « O Iesu te Mesia ora, te Tamaiti pohe ore a te Atua … O Oia te maramarama, te ora e te ti’aturiraa a to te ao nei ».8

Te faaite papû nei au e, I te hoê mahana i te matahiti 1820 i te tuhaa fenua no New York, ua fâ mai te Fatu tei ti’a faahou, e te Atua, to tatou Metua i te ao ra, i te peropheta Iosepha Semita, mai ta Iosepha Semita i parau ra. Ua na reira Raua. Tei ni’a i te fenua nei te mau taviri autahu’araa i teie mahana, o te tatara i te mau oro’a faaoraraa e te faateiteiraa. Ua ite au i te reira. Na roto i te i’oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 1:23.

  2. « Te Utuafare : E poroi i to te ao nei », Liahona, Nov. 2010, 129 ; tai’ohia e te Peresideni Gordon B. Hinckley ei tuhaa no ta’na parau poroi i roto i te pureraa rahi na te sotaiete tauturu tei faatupuhia i te 23 no Setepa 1995, i Salt Lake City, Utah.

  3. Hi’o Mosia 18:8-10.

  4. A hi’o, ei hi’oraa, Thomas S. Monson, « I tei faaorahia », Liahona, Tiurai 2001, 57-60 ; « Ta tatou hopoi’a no te faaora », Liahona, Atopa 2013, 4-5. Ua faahiti faahou mai te Peresideni Monson i teie mau haapiira i roto i ta’na parau poroi i te mau Huimana Faatere rahi i te ava’e setepa 30, 2015, ma ta faahaamana’o i te feia i putuputu mai e, te haapapû faahou ra oia i te parau poroi ta’na i horo’a i te mau Hui mana faatere rahi e te mau Hitu ahuru area i roto i te mau apooraa haapiipiiraa i te amuiraa rahi no te ava’e eperera 2009.

  5. Moroni 7:47.

  6. Moroni 7:48.

  7. Hi’o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 18:27-28 :

    « E e riro te Tino Ahuru e ma Pitie ei mau pipi no’u, e e rave hoi ratou i to’u nei i’oa ; e o te Tino Ahuru e ma Piti ïa o te rave i to’u nei i’oa i nia iho ia ratou ma to ratou aau atoa.

    « E mai te mea te hinaaro ra ratou i te rave i to’u nei i’oa ma to ratou aau atoa, ua parauhia ïa ratou ia haere i roto i te ao paatoa nei no te poro haere i ta’u nei evanelia i te mau taata’toa ».

  8. « Te Mesia Ora : Te Iteraa Papû o te mau Aposetolo », Liahona, Eperera 2000, 3. E faahitiraa te reira i onei, te faahoho’a nei au e te tuurima atoa nei au i teie api parau, te iteraa papû tei faaitehia e teie mau aposetolo.