2010–2019
ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá
ʻOkatopa 2015


ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá

Ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻenau mātuʻá pe ko e Tamai Hēvaní.

Siʻoku kāinga ʻofeina, fakamālō atu ʻi hoʻomou poupouʻi au ʻaneafi ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻene mahuʻinga kiate aú. ʻOku tautautefito ʻeku fakamāloó ki he hikinima poupou e ongo fafine mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí: ko hoku uaifi ko Luté mo homa ʻofefine ʻofaʻanga ko ʻEsilií.

ʻOku ʻomi ʻe hoku uiuiʻí ha fakamoʻoni feʻunga ki he moʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he kamataʻanga ʻo e kounga fakakosipeli ko ʻení: “Koeʻuhí ke lava ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”1 Ko e taha au ʻo e kau vaivai mo e māʻulalo ko iá. Ko e taimi ne ui ai au ko e pīsope ʻo ha uooti he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe tā mai hoku taʻoketé, ʻoku kiʻi motuʻa ange ʻiate au mo poto ange. Naʻá ne pehē, “ʻOku fie maʻu ke ke ʻilo kuo ʻikai ui koe ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ha meʻa kuó ke fai. Ko koé, mahalo neongo pe ko e hā naʻá ke faí. Kuo ui koe ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e meʻa ʻokú ne fie maʻu ke fakahoko ʻo fakafou ʻiate koé, pea ʻe toki hoko pē ia kapau te ke fai ia ʻi Heʻene foungá.” ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku moʻoni lahi e fakapoto ko ia mei hoku taʻoketé ʻi he ʻahó ni.

Ne hoko ha meʻa lelei ʻi ha ngāue ʻa ha faifekau he taimi ʻokú ne ʻiloʻi ai ko e uiuiʻí ʻoku ʻikai koeʻuhí ko ia; ka, koeʻuhí ko e ʻEikí, ʻEne ngāūé, mo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou ongoʻi ʻoku moʻoni ʻeni ki ha ʻAposetolo. ʻOku ʻikai koe uiuiʻí ni koeʻuhí ko au. ʻOku tuʻunga ia ʻi he ʻEikí, ʻEne ngāué, mo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Tatau ai pē pe ko e hā e ngāue pe uiuiʻi ʻi he Siasí ni, kuo pau ke ngāue ʻa e taha ko iá ʻi he ʻiloʻi ko e taha kotoa pē ʻoku tau tokoniʻí “ko e foha pe ʻofefine ʻofeina ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea, ʻi heʻene peheé, … ʻoku ʻi ai hano natula mo e ikuʻanga fakalangi,“ kae lava ke te ngāue lelei.2

ʻI heʻeku ngāue kimuʻá, ne u hoko ko ha toketā mataotao ʻo e mafú mo e fetongi mafú.Koeʻuhí ko e puke lahi ʻa e kau mahakí. ʻOku fakakata pē hoku uaifí tokua ko ha fakaʻilonga kovi ke te fetongi ha taha ʻo ʻeku kau mahakí. ʻI he tuku e fakahua ko iá ki he tafaʻakí, ne u mātā ha mālōlō ʻa ha tokolahi pea ne u faʻa fakamamaʻo ke vahevahe mo ha taha he taimi ne ʻikai ola lelei ai ha meʻa. Naʻe lava ʻi he founga ko iá ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e ongoʻi mamahí mo e taʻefiemālié.

ʻI he 1986, naʻe fokoutua ai ha talavou ko Seti ʻi he mahaki mafú pea naʻe fai hano tafa ʻo fetongi hono mafú. Naʻe moʻui lelei ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mo e konga. Naʻe fai ʻe Seti ʻa e meʻa kotoa naʻe lavá ke siʻi moʻui lelei mo moʻui fiefia ai. Naʻe ngāue fakafaifekau, ngāue, pea hoko ko ha foha līʻoa ki heʻene mātuʻá. Ka naʻe faingataʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, pea naʻe faʻa toutou fakatokoto ʻi he falemahakí.

Naʻe ʻomi ia ʻi he efiafi ʻe taha ki he loki fakatuʻutāmakí ʻo e falemahakí kuo tuʻu e tā hono mafú. Naʻá ku ngāue fuoloa mo hoku kaungā-ngāué ke toe tā hono mafú. Fāifai, pea mahino he ʻikai toe lava ʻo fakaake ʻa Seti. Ne taʻofi leva ʻemau feinga holiholivalé, peá u talaange kuó ne siʻi mālōlō. Neongo naʻe fakaloloma mo fakalotomamahi, ka ne u fakafōtunga pē ʻeku tafaʻaki fakaengāué. Ne u fakakaukau, “Naʻe tokangaʻi lelei e moʻui ʻa Setí. Kuó ne maʻu ha ngaahi taʻu lahi ange ʻo e moʻuí ʻi he meʻa naʻá ne mei aʻusiá.” Naʻe ʻosi e tuʻunga fakaeloto ko iá ʻi he hū ange ʻene ongomātuʻá ki he lokí ʻo mamata ki he tokoto he mohengá hona foha kuo pekiá. ʻI he momeniti ko iá, ne u vakai ai kia Seti ʻi he fofonga ʻene faʻeé mo ʻene tamaí. Naʻá ku vakai ki he ʻamanaki lahi ne na maʻu kiate iá, pea mo e fakaʻānaua naʻá na maʻu ke kiʻi moʻui fuoloa atu mo toe kiʻi sai angé. ʻI he mahino ʻeni kiate aú, ne kamata leva ke u tangi. Naʻe fetongi leva ʻo fai ʻeni ʻe he ongomātuʻa ia ʻa Setí hono fakanaʻanaʻa aú, pea he ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻena angaʻofa ko iá.

Kuó u ʻiloʻi he taimí ni ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻenau mātuʻá pe ko e Tamai Hēvaní. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo maʻu e ʻilo ki he mahuʻinga moʻoni ʻo e laumālié. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi e tokanga ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. He ʻikai lava ke tau fakahoko kakato hotau tufakanga fakafuakava ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, kae ʻoua ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá.3 ʻE hanga ʻe he fakakaukau ko ʻení ʻo fakaava hotau lotó ke tau ongoʻi e ʻamanaki-tō-noa, manavasiʻi mo e loto mamahi ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻe faitokonia mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní, hangē ko hono fakafiemālieʻi au ʻe he mātuʻa ʻa Setí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. ʻOku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e mata ke mamatá, mo e telinga ke ongó, mo e loto ke ʻilo mo ongoʻí, kapau te tau fakahoko ʻa e fakahaofi kuo teuteu fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.4

Ko ʻetau toki vakai ʻaki pē fofonga ʻo e Tamai Hēvaní, ko e toki taimi ia ʻe lava ʻo fakafonu ai kitautolu ʻaki ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”5 ʻOku totonu ke tau kole tāumaʻu he ʻaho kotoa ki he ʻOtuá ke maʻu e manavaʻofa ko ʻení. Naʻe naʻinaʻi ʻa Molomona: “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”6

ʻOku ou fie hoko ko e muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, ʻaki hoku lotó kotoa.7 ʻOku ou ʻofa kiate Ia. ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate Ia. ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e Taha kuo Paní, ko e Mīsaia. Ko ha fakamoʻoni au ki Heʻene ʻaloʻofa, manavaʻofa mo e ʻofa taʻe fakatatauá. ʻOku tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he kau ʻAposetolo naʻa nau pehē ʻi he taʻu 2000, “ko Sīsū ʻa e Kalaisi Moʻuí, ko e ʻAlo taʻe-faʻamate ʻo e ʻOtuá. … Ko ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e [ʻutaʻanga] ʻo e māmaní.”8

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hā ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú, fakataha mo e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ʻaho ko iá he 1820 ʻi ha vao ʻakau ʻi Niu ʻIoke, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi māmani he ʻahó ni ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke malava ʻo fakahoko ʻaki e ngaahi ouau fakamoʻui mo hakeakiʻí. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:23.

  2. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129; ne lau ʻe Palesiteni Gordon B. Hinckley ko ha konga ʻo ʻene pōpoakí, ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá naʻe fai ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1995, ʻi Sōleki Siti, ʻIutā.

  3. Vakai, Mōsaia 18:8–10.

  4. Hangē ko ʻení, vakai ki he Thomas S. Monson, “To the Rescue,” Liahona, July 2001, 57–60; “Our Responsibility to Rescue,” Liahona, Oct. 2013, 4–5. Ne toe fakaongo mai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ngaahi fakakaukaú ni ʻi heʻene pōpoaki ki he Kau Taki Māʻolungá ʻi he ʻaho 30 ʻo Sēpitema 2015, ʻo fakamanatu ki he kau maʻu fakatahá ko ʻene toe fakamamafaʻi pē ʻeni ʻa e pōpoaki naʻá ne fai ki he Kau Taki Māʻolungá mo e Kau Fitungofulu Fakaʻēliá ʻi he ngaahi fakataha ako he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009.

  5. Molonai 7:47.

  6. Molonai 7:48.

  7. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27–28:

    “Pea ʻe hoko ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ko ʻeku kau ākonga, pea te nau toʻo kiate kinautolu ʻa hoku hingoá; pea ko e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa kinautolu te nau holi ke toʻo kiate kinautolu ʻa hoku hingoá ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoní kotoa.

    “Pea kapau ʻoku nau holi ke toʻo hoku hingoá kiate kinautolu ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoni, ʻoku ui ʻa kinautolu ke ʻalu atu ki he māmaní kotoa pē ke malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē.”

  8. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 3. ʻI hono fakamatalaʻi ko ʻení, ʻoku ou tānaki atu ai ʻeku fakamoʻoní ki he fakamatalá ni, peá u fakamoʻoni ki he meʻa kuo leaʻaki ʻe he kau ʻAposetolo ko iá.