2010–2019
« E aha iho â tei toe ia’u ? »
Atopa 2015


« E aha iho â tei toe ia’u ? »

Mai te mea e haehaa tatou e e vaiiho tatou ia haapiihia tatou, e faauru mai te Varua Maitai ia tatou ia haamaitai ia tatou ma te arata’i ia tatou i te fare, e ti’a râ ia tatou ia ani i te Fatu no te mau arata’iraa a na ni’a ai tatou i te e’a.

I to’u taure’are’a raa, ua haamata vau i te tuatapapa i te parau no ni’a i te Ekalesia. I te haamataraa ua anaanatae au i te Evanelia na roto i te hi’oraa o to’u mau hoa Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei, e i te pae hopea râ ua anaanatae au i te haapiiraa tumu taa ê mau. I to’u haapiiraa e, e nehenehe i te mau tane e te mau vahine haapa’o maitai ia tamau noa i te haere i mua e ia riro, i te pae hopea, mai to tatou mau metua i ni’a i te ra’i, ua maere mau roa vau. Ua au vau i te haapiiraa ; ua ite au e e parau mau te reira.

I muri noa iho i to’u bapetizoraa, i to’u tai’oraa i te A’oraa i ni’a i te Mou’a, e ua ite ihora vau e ua haapii Iesu i teie parau mau no ni’a i te haereraa mure ore i mua i roto i te Bibilia. Ua parau Oia, « Ia maitai roa ho’i outou mai to outou Metua i te Ao e maitai roa ra ».1

E melo vau no te Ekalesia i teie nei hau atu i te 40 matahiti, e i te mau taime atoa ia tai’o vau i teie irava, e haamana’o vau i to tatou tumu i ŏ nei i te fenua nei. Ua haere mai tatou no te haapii e no te haamaitai ia tatou e tae noa’tu ua haamo’ahia aore râ ua maitai roa tatou i te Mesia.

E ere mea ohie te tere o te hoê pipi. Ua piihia te reira te hoê « e’a no te haamaitairaa tamau ».2 A tere ai tatou na ni’a i te e’a titiaifaro e te pirihao, e titau tamau noa te Varua ia tatou ia riro ei mea maitai a’e e ia tamau noa i te haere i mua. Ua riro te Varua Maitai ei hoa ratere maitai. Mai te mea e haehaa tatou e e vaiiho tatou ia haapiihia tatou, e rave mai Oia ia tatou ma te rima e e arata’i ia tatou i te fare.

E ti’a râ ia tatou ia ani i te Fatu no te mau arata’iraa a na ni’a ai tatou i te e’a. E ti’a ia tatou ia ani i te tahi mau uiraa fifi, « E aha te mea e ti’a ia’u ia taui ? » « Nahea ia haamaitai ia’u iho ? » « E aha te mau paruparu e ti’a ia haapaarihia ? »

Hi’o na tatou i te aamu no te faatere ona apî i roto i te Faufaa Apî. E taure’are’a parau-ti’a oia o te haapa’o ra i na Ture Ahuru, ua hinaaro râ oia ia maitai roa’tu â. Ta’na fâ o te ora mure ore ïa.

I to’na farereiraa i te Faaora, ua ui oia, « E aha iho â tei toe ia’u ? »3

Ua pahono ’oi’oi atu o Iesu, ma te horo’a i te a’o tei faataahia no teie taata ona apî. « Ua parau atura Iesu ia’na, Ia hinaaro oe e ia maitai roa, a tii a hoo i ta oe atoa ra, a hopoi atu ai na te taata rii […] a haere mai ai a pee mai ia’u ».4

Ua hitimahuta teie taure’are’a ; aita roa’tu oia i mana’o no te rave i taua huru tusia ra. Ua haehaa oia no te ani atu i te Fatu aita râ to’na faaroo i nava’i no te pee i te a’o hanahana tei horo’ahia’tu ia’na. E ti’a ia tatou ia hinaaro i te rave ia farii tatou i te hoê pahonoraa.

Ua haapii te peresideni Harold B. Lee e, « Mai te mea e, e tae’ahia ia tatou te maitai roa ra, e mea ti’a ia tatou paatoa ia ui ia tatou iho i te hoê taime i teie nei uiraa e, ‘E aha iho â tei toe ia’u ?’ »5

Ua mâtau vau i te hoê metua vahine itoito tei faahaehaa ia’na iho e o tei ani, « E aha te mea e tape’a nei ia’u ia haere i mua ? » No’na, ua tae oi’oi mai te pahonoraa a te Varua : « A faaea i te amuamu ». Ua maere oia i teie pahonoraa ; aita roa’tu oia i mana’o e e taata amuamu oia. Are’a râ, e mea maramarama roa te poro’i a te Varua Maitai. I te mau mahana i muri mai, ua haamata oia i te ite i ta’na peu amuamu. Ma te aau mauruuru no te tura’iraa ia haamaitai, ua faaoti oia i te tai’o i ta’na mau haamaitairaa eiaha râ ta’na mau tamataraa. E tau mahana i muri mai, ua ite oia i te fariiraa mahanahana a te Varua.

Ua haere te hoê taure’are’a haehaa, tei ore â i itehi’atura ia’na te tamahine tano, i mua i te Fatu no te tautururaa : Ua ui oia « E aha te tape’a nei ia’u ia riro ei tamaroa tano ? ». Ua tae mai te pahonoraa i roto i to’na feruriraa e to’na aau : « A faaea i te parau i te mau parau tano ore ». I taua taime ra, ite a’era oia e ua riro te tahi mau parau tano ore ei tufaa no ta’na huru paraparau e ua faaoti oia ia taui.

Ua ui te hoê tuahine otahi ma te itoito i te uiraa : « E aha te mea e ti’a ia’u ia taui ? » e ua parau rii rii mai te Varua ia’na, « Eiaha e tapû i te parau a te mau taata ia paraparau ana’e ratou ». E horo’a mau te Varua Maitai i te a’o tano. E hoa papu maitai Oia e e parau mai oia ia tatou i te mau mea e ore roa te tahi ê atu taata e ite aore râ e ore e mata’u i te parau.

Ua hepohepo te tahi misionare tahito no te rahi o ta’na ohipa. Ua tamata oia i te imi i te taime no te ohipa, no te haapiiraa, no te utuafare e te hoê piiraa i roto i te Ekalesia. Ua ani oia i te Fatu no te tautururaa : « Nahea e nehenehe ai ia’u ia parahi hau noa e te mau mea atoa e ti’a ia’u ia rave? » Aita oia i mana’o i te farii i teie huru pahonoraa ; ua farii oia i te faaururaa e e ti’a ia’na ia haapa’o maitai i te mahana Sabati e ia haamo’a i te reira. Ua faaoti oia ia pûpû i te Sabati i te taviniraa i te Atua—ia tuu i te hiti ta’na mau haapiiraa i taua mahana ra e ia tuatapapa râ i te evanelia. Na teie tauiraa ha’iha’i i afa’i mai te hau e te aifaitoraa ta’na e imi ra.

E rave rahi mau matahiti teie nei, ua tai’o vau i roto i te hoê ve’a a te Ekalesia te aamu no te hoê tamahine tei ora atea’tu i to’na utuafare e te haere ra i te fare haapiiraa teitei. Ua taere oia i roto i ta’na mau haapiiraa, e ere ho’i te oraraa totiare mai ta’na i ti’aturi, e ere ho’i oia i te mea oaoa. I te hoê râ mahana ua tuturi oia e ua ani ûana oia i te Fatu, « E aha ta’u e nehenehe e rave no te haamaitai i to’u nei oraraa ? » Ua parau rii rii mai te Varua Maitai, « A ti’a e a tamâ i to oe piha ta’otoraa ». Ua riro teie pahonoraa ei hitimaturaa rahi, o tera râ te haamataraa e hinaarohia e ana. I muri a’e i to’na raveraa i te taime no te faanahonaho i te mau mea, ua ite oia i te Varua i te faaîraa i to’na piha e te faaanaanataeraa i to’na aau.

Eita te Varua Maitai e parau mai ia tatou ia haamaitai i te mau mea atoa i te hoê noa taime. Mai te mea e na reira Oia, eita ïa tatou e anaanatae e e faaru’e ïa tatou. E haa te Varua i piha’i iho ia tatou mai te au i to tatou vitiviti, te hoê taahiraa i te taime hoê, aore râ mai ta te Fatu i haapii mai, « na ni’a iho i te faaue, ua a’o e na ni’a iho i te a’o […] e ao to ratou te faaroo i ta’u parau […] no te mea e horoa’tu â vau ia’na i tei farii maira ».6 Ei hi’oraa, mai te mea ua parau te Varua Maitai ia outou ia haamauruuru pinepine, e e pahono ’oi’oi outou i taua faaue ra, i reira ïa outou e ite ai ua tae te taime no outou ia nuu atu i te tahi ohipa fifi atu â—mai te haapiiraa ia parau e, « Te tatarahapa nei au ; na’u te hape ».

Hōho’a
E utuafare e rave ra i te oro’a

Te taime maitai roa no te ani, « E aha iho â tei toe ia’u ? » o te taime ïa e rave ai tatou i te oro’a. Ua haapii mai te aposetolo Paulo e teie te hoê taime ia hi’opo’a tatou tata’itahi ia tatou iho.7 I roto i te tura o taua taime ra a fariu ai to tatou mau mana’o i te ra’i, e nehenehe ïa i te Fatu e parau marû mai ia tatou i te mea e ti’a ia tatou ia haa i muri mai.

Mai ia outou, ua farii au e rave rahi mau poro’i no ô mai i te Varua i te mau matahiti e rave rahi o te faaite mai ia’u nahea e nehenehe ai ia’u ia haamaitai. E faaite atu vau i te tahi mau hoho’a o te mau poro’i ta’u i farii maitai. Teie taua mau faaururaa ra :

  • Eiaha e faateitei i to oe reo.

  • A faanahonaho ia oe iho : a hamani i te hoê tapura mahana no te mau mea e ti’a ia ravehia.

  • A atuatu maitai a’e i to oe tino na roto i te amuraa i te maa hotu e te mau pota.

  • A faarahi i to oe haereraa i te hiero.

  • A rave i te taime no te feruri hou oe a pure ai.

  • A ani i ta oe vahine faaipoipo no to’na mana’o.

  • A faaoroma’i ia faahoro ana’e oe i te pereoo uira ; eiaha ia na ni’a’tu i te otia vitiviti. (Te haa noa nei au i ni’a i te reira).

Na roto i te tusia taraehara a te Faaora e noaa’i te maitai roa raa aore râ te haamo’araa. Eita roa’tu e noaa ia tatou na roto i to tatou iho puai, e nava’i râ te maitai o te Atua no te tauturu ia tatou. Mai ta Elder David A. Bednar i parau i te hoê taime : « Ua maramarama papû te rahiraa o tatou e, no te feia hara te Taraehara. Aita râ vau i papû e ua ite e ua maramarama tatou e te Taraehara na te feia mo’a atoa—na te mau tane e te mau vahine maitai tei haapa’o, tei ti’amâ, e tei ite i te mea ta ratou e rave ra e o te tutava nei ia maitai atu â ».8

Hōho’a
E vahine e pure ra

Te hinaaro nei au i te parau e ia rave outou tata’itahi i te tahi ohipa pae varua i te tahi taime i mua nei, peneia’e i teie pô a pure ai outou. A ani i te Fatu ma te haehaa i teie uiraa : « E aha te mea e tape’a nei ia’u ia haere i mua ? » Oia ho’i : « E aha iho â tei toe ia’u ? » I muri iho, a tia’i hau noa no te hoê pahonoraa. Mai te mea e mana’o maitai to outou, eita e maoro roa e maramarama mai te pahonoraa. E heheuraa ïa tei faanahohia no outou ana’e.

Peneia’e e parau ïa te Varua ia outou e e ti’a ia outou ia faaore i ta vetahi ê hapa. Aore râ e farii paha outou i te hoê poro’i e ia ma’iti maitai a’e outou i te mau hoho’a teata ta outou e hi’o aore râ te pehe ta outou e faaroo. E farii paha outou i te faaururaa ia faarahi i to outou parau-ti’a i roto i ta outou mau ohipa aore râ ia aufau rahi a’e i ta outou moni haapaeraa maa. Te vai ra e rave rahi atu â mau tumu.

E nehenehe ta te Varua e faaite ia tatou i to tatou mau paruparu, e nehenehe atoa râ Ia’na ia faaite mai i to tatou mau puai. E ti’a ia tatou i te tahi mau taime ia ui e aha te mea ti’a ta tatou e rave ra ia nehenehe i te Fatu ia faauru e ia faaitoito ia tatou. Ia tai’o ana’e tatou i to tatou mau haamaitairaa patereareha, ua faahaamana’ohia tatou e ua ite to tatou Metua i te Ao ra i to tatou puai hanahana. E oaoa Oia i te mau taime atoa e haere tatou i mua. No’na e mea faufaa a’e te e’a ta tatou e rave i to tatou vitiviti.

A tamau noa, e au mau taea’e e au mau tuahine, eiaha roa’tu e haaparuparu. Eita e noaa ia tatou te maitai roa raa i roto i te oraraa tahuti nei, e nehenehe râ ta tatou e haamau i te niu i roto i te oraraa tahuti nei. « E ohipa na tatou ia maitai a’e i teie mahana inanahi ra, e ia maitai a’e ananahi i teie mahana ».9

Mai te mea e ere te tupuraa varua te hoê ohipa rû i roto i to tatou mau oraraa, e mai te mea aita tatou i ni’a i te hoê e’a no te haamaitairaa tamau, e ere ïa tatou i te mau ohipa faufaa rahi ta te Atua e hinaaro i te horo’a mai ia tatou.

E rave rahi mau matahiti i ma’iri a’enei, ua tai’o vau i te mau parau a te peresideni Spencer W. Kimball, tei haaputapû roa ia’u. Ua parau oia : « Ua haapii au e te vahi tei reira te hoê aau pure, te hoê hiaa’iraa i te parau-ti’a, te hoê faaru’eraa i te mau hara, e te haapa’oraa i te mau faaueraa a te Atua, e ninii rahi atu â ïa te Fatu i te maramarama e tae noa’tu e vai mai te mana no te haaputa i te paruru no te ra’i […] Tei taua taata huru parau-ti’a ra ïa te fafauraa faufaa rahi, e e ite oia i te mata o te Fatu, e e ite ai i To’na ra huru mau ».10

O ta’u ïa pure ia farii tatou i teie ohipa hopea roa i te hoê mahana, a faati’a ai tatou i te Varua Maitai ia arata’i ia tatou i te fare. Na roto i te i’oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Mataio 5:48.

  2. Neal A. Maxwell, « Testifying of the Great and Glorious Atonement », Liahona, Eperera 2002, 9.

  3. Mataio 19:20.

  4. Mataio 19:21.

  5. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Harold B. Lee (2000), 228.

  6. 2 Nephi 28:30.

  7. Hiʻo 1 Korinetia 11:28.

  8. David A. Bednar, « Te Taraehara e te Tere no te Oraraa Tahuti nei », Liahona, Eperera 2012, 14.

  9. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954-56), 2:18.

  10. Spencer W. Kimball, « Give the Lord Your Loyalty », Tambuli, Fepuare 1981, 47.