2010–2019
Gauai Atu o Tatou Loto i le Atua
Oketopa 2015


Gauai Atu o Tatou Loto i le Atua

Pe a tatou gauai atu i tatou lava i le Agaga, tatou te aoao i ala o le Atua ma lagonaina Lona finagalo.

Sa saunoa Elder Dallin H. Oaks, i le konafesi aoao ia Aperila i le manaomia ona “toefotuai o tatou olaga patino.”1 Ou te fautuaina lena toefotuai patino ia amata i se suiga o le loto—po o a lava o tatou aafiaga i le olaga po o le mea na fananau mai ai.

Ou te sau mai Saute o le Iunaite Setete, ma i lo’u talavou na aoaoina au i upu o se pese Porotesano tuai e uiga i se loto o se soo moni—o se loto ua suia. Mafaufau i upu nei, e pele lava ia te au:

Fai Lou finagalo, le Alii e!

Fai Lou finagalo!

O oe o le Tufuga;

O a’u o le ‘ele.

Mamanu au, ma fai a’u

E tusa ma Lou finagalo,

Ou te faatali pea,

E Gauai atu i Sou finagalo.2

E faapefea e o tatou tagata i ona po nei, e pisi, e faatautavā, ona gauai atu ma le filemu? E faapefea ona tatou faia ala o le Alii ma o tatou ala? Ou te talitonu tatou te amata i le aoao ia te Ia ma tatalo mo le malamalama. A o faatupulaia lo tatou faatuatuaga ia te Ia, tatou te talaia o tatou loto, saili e fai Lona finagalo, ma faatalitali mo tali o le a fesoasoani tatou te malamalama ai.

O la’u lava suiga o lo’u loto na amata ina ua 12 o’u tausaga, sa amata ai ona ou saili i le Atua. E ese mai le faia o le Tatalo a le Alii,3 Ou te lei iloa moni pe faapefea ona tatalo. Ou te manatua le tootuli, ma le faamoemoe e mafai ona ou lagonaina Lona alofa, ma fesili, “O fea Oe, Tama Faalelagi? Ou te iloa lava atonu o E i ai i se mea, ae o fea?” I lo’u talavou atoa, sa ou fesili ai. Sa ou maua ni nai lagona i le moni o Iesu Keriso, ae sa tuu mai e le Tama Faalelagi, i Lona silafia, ou te saili ma faatalitali mo le 10 tausaga.

I le 1970, ina ua aoaoina au e faifeautalai e uiga i le fuafuaga a le Tama o le faaolataga, ma le Togiola a le Faaola, sa uma ai lo’u faatalitali. Sa ou taliaina nei upumoni ma sa papatisoina au.

E fua i lea malamalama i le alofa mutimutivale ma le mana o le Alii, sa matou filifilia ai ma lo’u toalua ma le fanau se anavatau: “O le a lelei mea uma.” Ae e mafai faapefea ona matou faia na upu o le tasi i le isi pe a oo mai faigata ogaoga ae e le o i ai ni tali?

Ina ua taofia i le falemai le ma tama teine tausaafia, agavaa, e 21 tausaga o Georgia, ona o se tulaga ogaoga ona o se faalavelave i le uila vilivae, sa fai mai lo matou aiga, “O le a lelei mea uma.” A o ou lele atu mai le ma misiona i Pasila i Initianapoli, Initiana, e mafuta ma ia, sa ou opoina le matou ata faaleaiga. Peitai, na laasia e si a ma tama lalelei le lalolagi o agaga ae toe o ni nai itula ona taunuu lea o la’u vaalele. Faatasi ai ma le faavauvau ma le faateia tele na afaina ai lo matou aiga e pei o se eletise, e mafai faapefea ona matou tilotilo atu i le tasi ma le isi ma fai atu pea lava, “O le a lelei mea uma”?

Ina ua mavae le maliu o Georgia, sa ogaoga le tiga o o matou lagona, sa matou tauivi, ma e oo mai lava i le taimi nei e i ai lava taimi matou te matua faanoanoa ai, ae o loo matou taofi mau pea le malamalama e leai lava se tasi faapea e oti moni. E ui i lo matou lototiga ona ua le gaoioi le tino faaletino o Georgia, ae sa matou faatuatua o loo ola pea o ia o se agaga, ma ua matou talitonu o le a matou ola faatasi ma ia e faavavau pe afai matou te faamaoni i a matou feagaiga i le malumalu. O le faatuatua i lo tatou Togiola ma Lona Toetu, faatuatua i Lona mana faaleperisitua, ma le faatuatua i faamauga e faavavau tatou te tauloto ai la tatou mautauave ma se tautinoga maumaututu.

Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley: “Afai e te faia le mea sili, o le a lelei mea uma. Tuu atu lou faatuatuaga i le Atua. … O le a le tuulafoaiina lava i tatou e le Alii.”4

E le o faapea mai la matou anavatau, “O le a lelei mea uma i le taimi nei.” O loo tautala i lo matou faamoemoe i le taunuuga e faavavau—e le faapea o taunuuga i le taimi nei. Fai mai le mau, “Saili ma le filiga, tatalo e le aunoa, ma ia talitonu, ma o le a galulue faatasi mea uma mo lo outou lelei.”5 E le o faapea mai, o mea uma e lelei, ae mo e agamalu ma faamaoni, o mea—lelei ma mea e le lelei—e galulue faatasi mo le lelei, a o le taimi o le taimi a le Alii. Tatou te faatalitali ia te Ia, o nisi taimi e pei o Iopu i ona mafatiaga, i le iloa ai o le Atua “e faatigaina, ma o ia foi na te fusia: o ia e manua ai, o ona aao foi e fofo ai.”6 E talia e se loto agamalu le tofotofoga ma le faatalitali mo lena taimi o le faamalologa ma le faaatoatoaina seia oo mai.

Pe a tatou gauai atu i tatou lava i le Agaga, tatou te aoao i ala o le Atua ma lagonaina Lona finagalo. I le taimi o le faamanatuga, lea ou te ta’ua o le ute lea o le Sapati, ua ou iloa ai a uma ona tatalo mo le faamagaloga o agasala, e fesoasoani mo au le fesili i le Tama Faalelagi, “Tama, e i ai se isi mea ou te faia?” Pe a tatou agamalu ma toafilemu, e mafai ona taitai atu o tatou mafaufau i se isi mea e tatau ona tatou suia—o se mea o faatuaoia ai lo tatou mana e maua ai le taitaiga faaleagaga po o le faamalologa ma le fesoasoani.

Mo se faataitaiga, atonu o i ai so’u le fiafia o natia i se tasi. Pe a ou fesili pe i ai se isi mea e ta’uta’u atu, e oo manino mai lava lena “mealilo” i lo’u manatu. O le mea moni, ua musumusu mai le Agaga Paia, “Na e fesili moni mai lava pe i ai se isi mea, ma o le ā la. O lou ita ua faaitiitia ai lou alualu i luma ma ua faataumaoia ai lou gafatia ona maua o sootaga maloloina. E mafai ona e lafoai lena mea.” Oi, o se galuega mamafa—atonu ua mafai ona tatou lagonaina le tauamiotonuina o lo tatou ita—ae o le gauai atu i le ala a le Alii e na o le pau lea o le ala i le fiafia tumau.

E oo mai le taimi ma e auauai, tatou te maua Lona malosi ma le taitaiga agalelei—atonu e taitai i tatou ia asiasi soo i le malumalu pe suesue maeaea atili i le Togiola a le Faaola pe feutagai ma se uo, se epikopo, po o se faufautua faapolofesa, po o se fomai foi. O le faamalologa o o tatou loto e amata pe a tatou gauai atu ma tapuai i le Atua.

O le tapuai moni e amata pe a sa’o o tatou loto i luma o le Tama ma le Alo. O le a le tulaga o o tatou loto i le taimi nei? Ina ia foliga e feteenai ia lava, ma ia mafai ona maua se loto ua faamaloloina ma e faamaoni, e tatau ona tatou muai faatagaina ia momomo i luma o le Alii. “Ia outou osi mai mo se taulaga ia te au le loto momomo ma le agaga salamo,”7 ua fetalai mai ai le Alii. O le taunuuga o le ositaulagaina o o tatou loto, po o o tatou manao i le Alii, tatou te maua le taitaiga faaleagaga tatou te manaomia.

Faatasi ai ma se malamalama ua faatupulaia i le alofa tunoa ma le alofa mutimutivale o le Alii, o le a tatou iloa ai ua amata ona ta’ei o tatou loto i le faafetai. Ona tatou aapa atu lea mo Ia, ma naunau atu e tauamo faatasi ma le Alo Pele Toatasi o le Atua. Faatasi ai ma o tatou loto ua nutimomoia e aapa atu ai ma tauamo faatasi, tatou te maua ai se faamoemoega fou ma le taitaiga felesi e ala i le Agaga Paia.

Sa ou tauivi e lafoai le manao faaletino ia faia mea i la’u lava ala, ma iu ai ina ou iloa o a’u ala e matua le lava lava, e utiuti, ma e le taitai i le ala a Iesu Keriso. “O Lona ala o le auala e tau atu i le fiafia i lenei olaga ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau.”8 Pe mafai ona tatou alolofa ia Iesu Keriso ma Lana ala e sili atu nai lo lo tatou alolofa ia i tatou lava ma a tatou lava mea e fai?

Atonu e manatu nisi ua tele taimi ua latou toilalo ai ma ua matua vaivai tele naua e suia aga ua tumu i le agasala po o manaoga faalelalolagi o le loto. Peitai, i le avea ai o nisi o Isaraelu na osifeagaiga, tatou te le na ona taumafai i tatou lava e suia. Afai tatou te faalatalata atu ma le faamaoni i le Atua, Na te ave i tatou i lo tatou tulaga o i ai nei—ma faia i tatou o ni tagata e sili atu nai lo le mea sa tatou mafaufauina. Na tusia e le sikola lauiloa faalelotu o Robert L. Millet e uiga i “se naunautaiga lelei ina ia faaleleia atili, faapaleni ma le mautinoa faaleagaga faapea e ala ia Iesu Keriso, o le a tatou manuia.”9 Faatasi ai ma lena malamalama, ua mafai ona tatou fai atu ma le faamaoni i le Tama Faalelagi:

Ou te faamoemoe ia te oe ma lou,

Alofa mai ia te au,

Lou finagalo e fai ma lo’u loto:

Ou te usitai ia te oe.10

A tatou ofoina atu o tatou loto nutimomoia ia Iesu Keriso, Na te talia la tatou taulaga. Na te toe avatu i tatou. Tusa po o a mea ua maumau, o manu’a, ma le tetee sa tatou mafatia ai, e silisili atu Lona alofa tunoa ma le faamalologa nai lo mea uma. O le tauamo faatasi ma le Faaola, e mafai ai ona tatou faapea atu ma le mautinoa, “O le a lelei mea uma.” I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Dallin H. Oaks, “O Le Faataoto i le Lulu Saito,” Liahona, Me 2015, 32.

  2. “Have Thine Own Way, Lord,” The Cokesbury Worship Hymnal, no. 72.

  3. Tagai Mataio 6:9–13.

  4. Gordon B. Hinckley, Jordan Utah South regional conference, priesthood session, Mar. 1, 1997; see also “Excerpts from Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Oct. 2000, 73.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24.

  6. Iopu 5:18.

  7. 3 Nifae 9:20.

  8. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 3; faaopoopo le faamamafa.

  9. Robert L. Millet, After All We Can Do: Grace Works (2003), 133.

  10. “Ou te Alu i Mea E te Tofia,” Viiga, nu. 169.