2010–2019
Ko Hono Fakavaivaiʻi Hotau Lotó ki he ʻOtuá
ʻOkatopa 2015


Ko Hono Fakavaivaiʻi Hotau Lotó ki he ʻOtuá

ʻI heʻetau fakaava hotau lotó ki he Laumālié, ʻoku tau ako ai ki he founga ʻa e ʻOtuá mo ongoʻi Hono finangaló.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí ʻo kau ki he fie maʻu “ke liliu ʻetau moʻui fakatāutahá.”1 ʻOku ou talaatu ko e liliu fakatāutahá ʻoku kamata ia ʻi he liliu ʻo e lotó—tatau ai pē pe ko e hā hoʻo ngaahi taukei ʻi he moʻuí pe feituʻu ne fāʻeleʻi ai koé.

Ko ʻeku haʻú mei he Fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe akoʻi au ʻi heʻeku kei talavoú ʻe ha fakalea ʻo e ngaahi himi Palotisaní ʻo kau ki he lotoʻi ākonga moʻoní—ʻa e loto kuo liliú. Fakakaukau angé ki he fakalea ko ʻení, mo ʻene mahuʻinga fau kiate aú:

[Fai pē Hoʻo foungá, ʻEiki!

Fai pē Hoʻo foungá!

Ko e ʻAfiona ʻa e Tokotaha Ngaohi Ipú;

Ko au ʻa e ʻumeá.

Oʻi mo ke ngaohi au

Fakatatau ki Ho finangaló,

Lolotonga ʻeku tatalí,

Fakavaivai pea nonga.2

Ko e hā e founga ʻoku tau tukulolo mo tuʻumaʻu ai ʻa kitautolu ko e kakai ʻi onopooni ʻoku femoʻuekina mo feʻauʻauhí? Te tau ʻai fēfē ngaahi founga ʻa e ʻEikí ke hoko ʻetau foungá ia? ʻOku ou tui ʻoku tau kamata ʻaki ʻetau ako kiate Iá mo lotua ha loto mahinó. ʻI he tupulaki ʻetau falala kiate Iá, ʻoku tau fakaava ai hotau lotó, fekumi ki Hono finangaló pea tatali ki he ngaahi tali ʻe tokoni ki heʻetau mahinó.

Naʻe liliu hoku lotó ʻi hoku taʻu 12, ʻi he kamata ʻeku kumi ki he ʻOtuá. Makehe mei hono fai e Lotu ʻa e ʻEikí,3 naʻe ʻikai ke u poto au he lotú. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tūʻulutui mo ha loto ʻamanaki lelei ke u ongoʻi ʻEne ʻofá, peá u fehuʻi ange, “Tamai Hēvaní, ko feʻia Koe? ʻOku ou ʻilo ʻokú Ke ʻi hena, ka ʻi feʻia?” Ne u ʻeke ia he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻeku ʻi he toʻu tupú. Ne u faʻa vakai pē ki ha ngaahi meʻa ne hā ai ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻe tuku ʻe he Tamai Hēvaní, ʻi Hono potó, ke u fekumi mo tatali ʻi ha taʻu ʻe 10.

Ne ngata ʻeku tatalí ʻi he 1970, he taimi naʻe akoʻi kiate au ʻe he kau faifekaú ʻa e palani e Tamaí ki he fakamoʻuí mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ne u tali lelei e ngaahi moʻoni ko ʻení peá u papitaiso.

Makatuʻunga heʻeku ʻilo ki he ʻaloʻofa mo e mālohi ʻo e ʻEikí, ko ia ne u fili ai mo hoku husepānití pea mo ʻema fānaú e moto fakafāmili ko ʻení: “ʻE ola lelei kotoa pē ia.” Ka ʻoku anga fēfē ʻetau lava ʻo leaʻaki e kupuʻi lea ko iá he taimi ʻoku hoko mai ai e faingataʻá pea ʻikai ha talí?

ʻI he tokoto falemahaki ʻema taʻahine fiefia mo taau kae taʻu 21 ko Siosí tupu mei haʻane ʻi ha fakatuʻutāmaki heʻene pasikalá, naʻe tala pē ʻe homa fāmilí, “ʻE lelei e meʻa kotoa.” ʻI heʻeku puna fakavavevave ki ai mei heʻema ngāue fakafaifekau ʻi Palāsila ki ʻInitianapolisí, USA, ne u pukemaʻu pē ʻa ʻemau moto fakafāmilí. Ka neongo ia, naʻe mālōlō ʻema taʻahiné ʻo ne fononga atu ki he maama tataliʻanga e ngaahi laumālié ʻi ha ngaahi houa siʻi pea tō e vakapuná. Naʻe loto mamahi mo ʻohovale homau kiʻi fāmilí ʻo hangē ha peau kuo hukitonúu pea mau fesiofaki pē mo kei pehē pē, “ʻE ola lelei koā e meʻa kotoa”?

Hili e mālōlō ʻa Siosí, naʻa mau kei ongoʻi mamahi pē pea ne mau fefaʻuhi mo ia pea ʻoku aʻu pē ki he ʻahó ni ʻoku mau kei maʻu pē ʻa e ongoʻi mamahi lahi, ka ʻoku mau pikimaʻu ki he mahino ko ia ʻoku ʻikai mate moʻoni ha taha ia. Neongo ʻemau loto mamahi he ʻikai kei ngāue ʻa e sino fakamatelie ʻo Siosí, ka ne mau tui ʻoku kei moʻui pē hono laumālié pea ʻoku mau tui te mau nofo taʻengata mo ia kapau te mau tauhi ʻemau ngaahi fuakava fakatemipalé. ʻOku hanga ʻe he tui ki hotau Huhuʻí mo ʻEne Toetuʻú, tui ki Hono mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e tui ki he sila taʻengatá ʻo ʻai ke tau leaʻaki ʻetau motó ʻi he loto fakapapauʻi.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Kapau te ke fai ho lelei tahá, ʻe ola lelei e meʻa kotoa. Falala ki he ʻOtuá. … He ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí.”4

ʻOku ʻikai pehē mai ʻemau moto fakafāmilí ʻamautolu ia, “ʻE ola lelei e meʻa kotoa he taimí ni.” Ka ʻoku lea ia ki heʻetau ʻamanaki leleí ki he ola taʻengatá—ka ʻoku ʻikai ko e ola he lolotongá. ʻOku pehē mai e folofolá, “Fekumi faivelenga, lotu ma’u ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí.”5 ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku lelei e meʻa kotoa pē, ka ki he angamaluú mo e faivelengá—ko e leleí mo e koví fakatouʻosi, te na ngāue fakataha ki he leleí ʻi he taimi ʻa e ʻEikí. ʻOku tau fakaongoongo kiate Ia, pea taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko Siope ʻi heʻene faingataʻaʻiá, mo ʻiloʻi ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakamamahi, pea ʻokú ne nonoʻo, ʻokú ne hokaʻi, kae fakamoʻui ʻe hono nima ʻoʻoná.”6 ʻOku tali ʻe he loto angamaluú ʻa e faingataʻá pea tatali ke hoko mai e taimi ʻo e fakaakeaké mo e fakakakató.

ʻI heʻetau fakaava hotau lotó ki he Laumālié, ʻoku tau ako ai ki he founga ʻa e ʻOtuá mo ongoʻi Hono finangaló. ʻI he sākalamēnití, ʻa ia ʻoku ou ui ko e mafu ʻo e Sāpaté, kuó u ʻiloʻi ko e hili ko ia ʻeku lotua ha fakamolemole ʻo e angahalá, ʻoku fakapotopoto ke te fehuʻi ki he Tamai Hēvaní, “ʻE Tamai, ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa?” ʻI he taimi ʻoku tau fakavaivai mo nonga aí, ʻe lava ke tataki ʻetau fakakaukaú ki ha meʻa lahi ange pea mahalo naʻa fie maʻu ke tau liliu—ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne taʻotaʻofi ʻetau malava ke maʻu ha tataki fakalaumālié pe ko ha fakamoʻui mo ha tokoní.

Hangē ko ʻení, mahalo ʻoku ou tukulotoʻi pē ha loto tāufehiʻa ki ha taha. Ko e taimi ko ia ʻoku ou fehuʻi ai pe ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa ke veté, ʻoku ou manatuʻi lelei e meʻa “fakapulipuli” ko iá. Ko hono moʻoní, ʻoku fanafana mai e Laumālie Māʻoniʻoní, “Naʻá ke fehuʻi totonu mai pe ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa, pea ko ʻeni ia. ʻOku hanga ʻe hoʻo tāufehiʻá ʻo taʻofi hoʻo fakalakalaká mo ne maumauʻi hoʻo feohi lelei mo e niʻihi kehé. Te ke lava ʻo tukuange ʻeni.” ʻIo ko e ngāue faingataʻa—mahalo te tau ongoʻi tonuhia ʻi heʻetau loto mamahí—ka ko e fakavaivai ko ia ki he founga ʻa e ʻEikí, ʻa e founga pē ʻe taha ki he fiefia ʻoku tuʻuloá.

ʻE aʻu ki he taimi mo e tuʻunga te tau maʻu ai Hono ivi mo e fakahinohino ʻofá—mahalo ʻo ne tataki kitautolu ke tau toutou ʻalu ki he temipalé pe ako lahi ange ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pe talanoa mo hano kaungāmeʻa, mo ha pīsope, tokoni fakapalofesinale pe ko ha toketā. ʻOku kamata e fakamoʻui pe fakaakeake hotau lotó he taimi ʻoku tau fakavaivai mo hū ai ki he ʻOtuá.

ʻOku kamata ʻa e mōihū moʻoní he taimi ʻoku tonu ai hotau lotó ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló. Ko e hā e tūkunga hotau lotó he ʻaho ní? Ka ʻo kapau ʻoku tau loto ke maʻu ha loto kuo fakamoʻui mo tui faivelenga, kuo pau ke tau motuʻa fakaʻatā ke mafesifesi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”7 Ko e ola ʻetau feilaulauʻi hotau lotó pe ko ʻetau fakaʻamú ki he ʻEikí, ko ʻetau maʻu ʻa e tataki fakalaumālie ko ia ʻoku tau fie maʻú.

ʻI he tupulaki ko ia ʻetau mahino ki he ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ʻa e ʻEikí, te tau ʻilo ai ʻoku kamata ke holofa ʻetau loto fielahí pea mafesifesi ia ʻi he loto houngaʻia. Pea ʻoku tau haʻu leva kiate Ia, ʻo fakaʻamu ke hilifaki atu ʻetau kavenga mafasiá ki he ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú. ʻI heʻetau kakapa atu ko ia ke kafataha mo Ia ʻi he loto mafesifesí, te tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei mo ha takiekina foʻou ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuó u faifeinga ke siʻaki ʻeku holi fakakakano ke fai meʻa kotoa heʻeku foungá, he kuo faifai peá u ʻiloʻi ʻoku tōnounou fau, taukakapa pea mo taʻefeʻunga ʻeku foungá, ʻi hono fakahoa atu ki he founga ʻa Sīsū Kalaisí. “Ko ʻEne foungá ʻa e hala ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hokó.”8 Te tau lava nai ʻo ʻofa kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne foungá, ʻo lahi ange ia heʻetau ʻofa ʻiate kitautolu mo ʻetau foungá?

Mahalo ʻe fakakaukau ha niʻihi kuo tuʻo lahi fau ʻenau tōnounoú pea nau ongoʻi vaivai ke liliu ha faʻahinga tōʻonga angahala pe ko ha holi fakamāmani ʻo e lotó. Ka neongo ia, hangē ko ʻIsileli fuakavá, ʻoku ʻikai ke tau feinga ʻiate kitautolu pē ke tau liliu ai. Kapau te tau tautapa fakamātoato ki he ʻOtuá, te Ne ʻave kitautolu ʻi hotau tuʻunga lolotongá—peá Ne ngaohi kitautolu ke taʻu aʻusia ha tuʻunga ne ʻikai ke tau lavelaveʻiloa ki ai. Naʻe tohi ʻe he teolosia ʻiloa ko ia ko Lōpeti L. Mīleti ʻo kau ki haʻane “fakaʻānaua ke fakalakalaka,” mo potupotutatau ʻa e ongoʻi “fakapapau ko ia ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻetau lavaʻi ha meʻá.”9 ʻI he mahino ko iá, te tau lava ʻo pehē ange ki he Tamai Hēvaní:

[Tekaki atu ʻeku moʻuí ki he ʻafioná,

Peá u ʻiloʻi hoʻo ʻofá,

Te u fai ho finangaló ʻi he loto fakamātoató:

Te u fai ho finangalo pē].10

ʻOku tali ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau feilaulau ʻoku fai kiate Ia ʻi he loto mafesifesí. ʻOkú Ne fakafoki atu kitautolu. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e mole, kafo pe fehiʻanekina kuo tau fouá, ka ʻoku maʻongoʻonga ange ʻEne ʻaloʻofá mo e fakamoʻuí he meʻa kotoa ko iá. ʻI heʻetau haʻamonga taha mo e Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau lea ʻaki ʻi he loto falala, “ʻE ola lelei ʻa e meʻa kotoa.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Tangata Tūtuuʻí,” Liahona, Mē 2015, 32.

  2. “Have Thine Own Way, Lord,” The Cokesbury Worship Hymnal, no. 72.

  3. Vakai, Mātiu 6:9–13.

  4. Gordon B. Hinckley, konifelenisi fakavahelahi ʻa Jordan Utah South, fakataha lakanga fakataulaʻeikí, Mar. 1, 1997; vakai foki, “Excerpts from Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Oct. 2000, 73.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24.

  6. Siope 5:18.

  7. 3 Nīfai 9:20.

  8. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpēleli 2000, 3; toki fakamamafaʻi.

  9. Robert L. Millet, After All We Can Do: Grace Works (2003), 133.

  10. “Te u Fai ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.