2010–2019
E Le o Tuua Na o Outou i le Galuega
Oketopa 2015


E Le o Tuua Na o Outou i le Galuega

A o e see mai le tasi auaunaga faaleperisitua i le isi, o le a e vaaia le Alii i le galuega o faatasi ma oe.

Uso e, ua tatou fiafia lava ua valaauina e le Alii Elder Ronald A. Rasband, Elder Gary E. Stevenson, ma Elder Dale G. Renlund o ni Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso. Tatou te lagolagoina i latou i o tatou loto, a tatou tatalo, ma lo tatou faatuatua.

Ua tatou iloaina lo latou gafatia. Ae, o le a latou manaomia le faamautinoaga i o latou valaauga, e pei ona tatou manaomia uma, faapea o loo i ai le Alii ma i latou i Lana galuega. E manaomia e se tiakono fou lava se talitonuga mautu, e faapena foi i se faitaulaga sili e tele sona potomasani e mauaina se valaauga fou.

O lena talitonuga maumaututu e tuputupu ae a o oo ina e iloaina na Ia valaauina oe e ala i Ana auauna. O lau faamalosiauga o le fesoasoani lea ia te oe ia e iloaina, a e faia lau vaega, e faaopoopo e le Alii Lona mana i au taumafaiga.

Soo se valaauga tatou te mauaina i le malo o le Alii e manaomia ai se mea e sili atu i lo se atamai faaletagata po o le malosi faaletagata. O na valaauga e manaomia ai le fesoasoani mai le Alii, ia o le a oo mai lava. E oo foi lava i le tiakono fou o le a iloaina e moni lena mea, ma o le a ia aoao pea i le olaga atoa.

O se tasi o atalii o la’u fanau o loo iinei i le po nei i lana uluai sauniga perisitua. Sa faauuina o ia o se tiakono i le ono aso talu ai. Atonu ua ia faamoemoeina o lana faatinoga muamua lava o se tiute faaleperisitua o le tufaina o le faamanatuga i le Aso Sa a sau. Ou te tatalo o le a ia vaaia lena taimi e pei ona i ai moni lava.

Atonu e manatu o ia na o le pau lena o lana galuega mo le Alii o le tufa atu lea o le fata faamanatuga i tagata o loo alala i le sauniga faamanatuga. Ae o le faamoemoega o le Alii e le na o le o mai o tagata e taumamafa i le areto ma le vai. O le tuu atu lea ia i latou ia tausi se feagaiga o le a tuleia ai i latou i luga o le ala i le ola e faavavau. Ma ina ia tupu lena mea, e tatau i le Alii ona tuu atu se aafiaga faaleagaga i le tagata lea e tuu atu i ai e le tiakono le fata.

Na ou vaai i lena mea o tupu i se nofoaga mo tagata matutua, ina ua punou atu se tiakono e pasi atu le fata i se olomatua ao sinasina. Sa tilotilo atu o ia i le falaoa e faapei o se mea taua. E lei galo lava ia te au lana ataata a o ia taumafaina ona aapa ae lea i luga ma popo le ulu o le tiakono, ma fai atu leotele, “Se, faafetai lava!”

Sa na ona faia e lena tiakono lona tiute faaleperisitua. Ae, sa faateleina e le Alii faatinoga a le tiakono. Sa manino lava na manatua e le tamaitai le Faaola a o ia faailoa atu le lotofaafetai faamaoni mo le auaunaga a se tiakono. Sa faamautinoa atu ia te ia a o ia avatu le faamanatuga ia te ia, o le a ia maua le Agaga e faatasi ma ia. Sa le i tuua na o ia i lena aso i le nofoaga autu o le tausiga. E faapena foi le tiakono i lana auaunaga.

Atonu e le lagonaina e se aoao talavou o le Perisitua Arona, a o alu atu e aoao se aiga, o loo paga o ia ma le Alii i Lana galuega. Ou te manatua pea le molimau faigofie a se soa talavou o faiaoga o aiga, sa o atu i lo matou fale. Sa faamautu mai e le Agaga ana upu. Atonu na te le o manatuaina lena aso, ae ou te manatuaina.

O le a toe faalauteleina e le Alii taumafaiga a se alii talavou pe a valaauina o ia e avea ma se ositaulaga. O le papatisoga muamua na ia faatinoina, atonu o se talavou na te le iloa. Atonu e popole pe o le a sa’o lona ta’uga o upu ma sa’o le faatinoga o le sauniga.

Ae o le Alii lea e auauna i ai o ia, o le a faalauteleina lana taulaga. O le tagata na te papatisoina na filifili e agai atu i le ala i le ola e faavavau. O le a faia e le Alii Lana vaega e sili atu. Na Ia faia mo au i se tasi taimi, ina ua musumusu mai i lo’u taliga le tamaitiiti na ou papatisoina, ma loimata na tafe ifo i ona alafau, “Ua ou mama. Ua ou mama.”

A o e agai atu mai le tasi auaunaga faaleperisitua i le isi, o le a e vaaia ai le i ai o le Alii faatasi ma oe i le galuega. Sa ou aoaoina lenei mea mai le ma feiloaiga ma se peresitene o le korama a toeaina i se konafesi faalesiteki i tausaga ua mavae. I le konafesi, sa silia ma le 40 igoa na tuuina mai o alii mo le mauaina o le Perisitua Mekisateko.

Sa faalagolago mai le peresitene o le siteki ma musmusu mai ia te au, “O alii uma la sa lei toaaga mai a ua tatau ona avea ma toeaina.” I lo’u ofo tele, sa ou fesili i le peresitene po o le a lana polokalama sa laveai mai ai nei tagata.

Sa ia tusi atu i se alii talavou sa i le pito i tua o le falesa. Sa ia fai mai, “O ia le la. O le toatele o nei alii na toe aumaia ona o le peresitene le la o le au toeaina.” Sa nofo o ia i le pito i tua, sa fai ona ofu e masani ai, sa faaloloa ona vae ma ona seevae ua masaesae i ona luma.

Sa talosaga i le peresitene o le siteki e faafeiloai atu au i ai pe a uma le sauniga. Ina ua ma feiloai, sa ou ta’u atu i le taulealea ua ou maofa lava i le mea sa ia faia ma sa ou fesili atu i ai pe na faapefea ona ia faia. Sa faamimigi ona tauau. Sa iloagofie na ia manatu e le onomea se viiga mo ia.

Ona ia fai mai lemu lea, “Ou te iloaina le aualii uma o le nuu lenei ua le toe toaaga mai. O le toatele lava o i latou e i ai a latou taavale pikiapu. E i ai foi la’u loli. Ou te fufuluina la’u pikiapu i le mea e fufulu ai a latou taavale. Na oo ina avea i latou uma ma a’u uo.

“Ona ou faatalitali lea i se taimi e sese ai se mea i o latou olaga. E tupu pea lava. Latou te faamatala maia ia te au. Ou te faalogologo ma ou te le vaavaai masei lava. A oo la ina latou fai mai, “E i ai se mea o sese i lo’u olaga. E tatau lava ona i ai se mea e sili atu i lo lenei.’ Ou te ta’u atu i ai le mea o loo misi ma le mea e mafai ona latou maua ai. O nisi taimi latou te talitonu ia te au, ma a oo ina talitonu, ona ou alu lea ma ave matou te o.”

Ua outou silafia la le mafuaaga na tauagafau ai o ia. Aua sa ia iloa sa ia faia si ana vaega itiiti ma sa faia e le Alii mea na totoe. O le Alii na pa’i atu i loto o na alii i o latou faafitauli. O le Alii na tuu atu ia i latou le lagona e tatau lava ona i ai se mea e sili atu ma se faamoemoe o le a mafai ona latou maua.

O le taulealea—pei o outou—o se auauna a le Alii, sa na ona talitonu afai na te faia lana vaega itiiti, o le a fesoasoani le Alii i na alii i luga o le ala agai i le aiga, ma le fiafia lea e na o Ia e mafai ona tuuina atu ia i latou. Sa iloa foi e lenei taulealea, na tofia o ia e le Alii e avea ma peresitene o le korama a toeaina aua o le a ia faia lana vaega.

O le a i ai taimi i lau auaunaga o le a e le maua ai le vaaiga ma le ofoofogia o le faamanuiaina e pei o lena peresitene o le korama a toeaina. O le taimi lena o le a e manaomia ai le talitonu mautinoa, o le Alii, ua silafia o le a e faia lau vaega i le galuega, na Ia tofia oe e ala i Ana auauna ua faamaonia. O le faatuatua i le valaauga mai le auauna a le Alii sa taua i le galuega faafaifeautalai a le tama o lo’u tamamatua o Henry Eyring.

Na papatiso o ia i le aso 11 , o Mati, 1855, i St. Louis, Misuri. E lei pine ae faauuina o ia e Erastus Snow i le tofi o se ositaulaga. O le peresitene o le Siteki a St. Louis, o John H. Hart, sa tofia o ia e faamisiona i Cherokee Nation i le aso 6 o Oketopa.1 Sa faauuina o ia o se toeaina i le aso 11 o Oketopa. Na tietie atu o ia i se solofanua mo le Misiona a Cherokee i le aso 24 o Oketopa. Sa 20 ona tausaga ma na o le fitu masina talu ona liliu mai i le taimi lea.

Afai e i ai se tasi ua umia le perisitua e i ai se mafuaaga e lagona ai le le agavaa po o le lei saunia, o Henry Eyring. Na pau le mafuaaga sa ia maua ai le lototoa e alu ai, sa ia iloa i lona loto na valaauina o ia e le Atua e ala i Ana auauna faatagaina. O le punavai lea o lona lototele. Atonu o le punavai lea o lo tatou lototele onosai ai, po o le a lava o tatou valaauga i le perisitua.

Ina ua uma ona auauna atu Elder Eyring mo ni tausaga faigata se tolu faapea ai ma le maliu o le peresitene o le misiona, sa filifilia ia Henry ma lagolagoina e avea ma peresitene o le misiona i se sauniga sa faia i le aso 6 o Oketopa, 1858. Sa faate’ia o ia ma sa pei o le faate’ia o se tiakono fou. Na ia tusia, “Sa fai lava si o’u faateia ina ua tofia i lena tofi peitai ona o le finagalo o le usoga, sa ou talia fiafia ai, ma le lagona i lena lava taimi o lo’u vaivai tele ma le leai o se poto masani.”2

Ua femalagaai nei Peresitene Eyring i Nuu o Cherokee, Creek, ma Choctaw i le 1859. Na auala mai i ana taumafaiga, na faaopoopo ai e le Alii e pei ona tusia e Henry, “se aofaiga i le ekalesia.” Sa ia faatulagaina ni paranesi se lua ae sa matauina “e toaitiiti lava sa tulimataia ma lagolagoina le galuega.”3

I le tausaga mulimuli ane, sa feagai Henry ma se faigata moni lava lea sa faasaina ai e taitai faalemalo o tagata na ia auauna i ai ia faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona toe faia a latou galuega. A o ia mafaufau loloto po o le a se mea e tatau ona ia faia, sa ia manatua le faatonuga mai lana peresitene o le misiona na i ai muamua, lea na faailoa atu i ai o le a faaumiumi atu lana misiona seia oo i le 1859.4

Ia Oketopa o lena tausaga, sa tusi atu Henry ia Peresitene Polika Iaga mo se taitaiga, ae na te lei maua se tali i lana fesili. Sa tusia e Henry, “O le le mafai ona maua o se tala mai le Au Peresitene o le Ekalesia, sa ou valaau atu ai i le Alii i le tatalo, ma ole atu ia te ia e faailoa mai ia te au lona mafaufau ma lona finagalo e tusa ai ma lo’u toe nofo ai pea po o le malaga atu i Siona.”

Sa ia faaauau: “O le miti lea na tuuina mai ia te au e tali a’i la’u tatalo. Sa ou miti na ou taunuu i le Aai o [Sate Leki] ma ou alu loa lava i le ofisa o [Peresitene Polika] Iaga, lea na ou maua atu i ai o ia. Sa ou fai atu ia te ia: ‘[Peresitene] Iaga, ua ou tuua la’u misiona, ua ou sau i lo’u lava loto, ae afai e i ai lava se mea ua sese ai lena mea, ua ou fiafia e toe foi e faauma la’u misiona.’ [I le miti sa tali mai ai le perofeta]: ‘Ua lava le umi na e nofo ai, e le afaina.’

Sa tusia e Henry i lana apitalaaga, “O le i ai o miti muamua ia na faataunuuina moni lava, sa ia te au le faatuatua e talitonu ai, o le mea lea o le a i’u i ai ma amata ai loa lava ona sauniuni ou te malaga.”

Na taunuu o ia i le Aai o Sate Leki i le aso 29 o Aokuso, 1860, ma sa tele ina savali i le malaga atoa. O le aso na sosoo ai, sa ia savali atu ai i le ofisa o Peresitene Polika Iaga.5

O upu nei na faamatala ai e Henry le mea na tupu: “Sa [ou] talanoa atu ia [Peresitene] Iaga, o le sa taliaina [a’u] ma le agalelei tele. Sa ou fai atu ia te ia, ‘[Peresitene] Iaga ua ou sau e aunoa ma ma se upu faapea ou te sau, ae afai ua ou sese, ua ou fiafia e toe foi ma faauma la’u misiona.’ Sa tali mai [Polika Iaga]: ‘Ua lelei, o loo matou faatalitali atu i lou foi mai.”

Sa faamatala e Henry lona olioli, ma faapea mai, “O lea la na taunuu moni ai lava la’u miti.”6

Na maua lona olioli i se faamautuuga faapea na la galulue faatasi ma le Alii ma vaavaaia o Ia. Sa ia aoaoina le mea e moni mo i tatou uma—faapea e musuia auauna a le Alii ia iloa le finagalo o le Alii. Ma sa faamautuina e Henry Eyring, le mea foi ua ou iloaina, faapea o le perofeta, i le avea ai ma peresitene o le perisitua, e musuia e le Atua e vaavaai ma tausia auauna a le Alii.

Po o le a lava lou valaauga i le perisitua, atonu e i ai taimi e te manatu ai e le o silafia oe e le Tama Faalelagi. E mafai ona e tatalo ia e iloa Lona finagalo, ma faatasi ai ma se manaoga faamaoni e faia soo se mea Na te poloaiina oe e fai, o le a e maua lava se tali.

O le a faatagaina oe e le Tama Faalelagi e te lagonaina o loo Ia silafia oe, Na te talisapaia lau auaunaga, ma ua oo ina e agavaa mo le faafeiloaiga mai le Alii lea e te matua manao e faalogo i ai: “Le auauna lelei e ma le faamaoni; ua e faamaoni i nai mea iti, ou te tofia oe e pule i mea e tele: ulufale maia i le fiafia o lou Alii.”7

Ou te tatalo mo i latou uma o e umia le perisitua ia aapa atu ma le faatuatua e laveai mai agaga uma ua tuu atu ai ia te ia le tiutetauave. O le a faaopoopo atu e le Atua Lona mana i taumafaiga a Ana auauna. O le a ootia loto o tagata e faia filifiliga o le a aumaia i latou i le ala o le talalelei e agai atu i le fiafia ma aveesea ai [latou] mai le faanoanoa.

Ou te tatalo foi ia lagona e i latou uma e umia le perisitua le alofa ma le tausiga mata’itu a le Tama Faalelagi, a le Faaola, ma le perofeta a le Atua i lona valaauga.

Ou te tuuina atu ia te outou la’u molimau faapitoa o loo tatou i ai uma i le galuega a le Alii toetu o Iesu Keriso. Ou te molimau atu ua Ia valaauina oe ma au i Lana galuega ma le iloaina lelei o le fesoasoaniga o le a tatou manaomia. O le a Ia faamanuiaina a tatou taumafaiga i talaatu o o tatou faamoemoega faamama’i, pe a tatou tuu atu o tatou tagata uma i Lana galuega. Ou te molimau atu o le perofeta a le Atua, o le peresitene o le au perisitua uma i le lalolagi, e musuia e le Atua.

E tumu au i le faafetai mo faataitaiga a le au perisitua faamaoni i soo se mea. Ua tumu foi le Tama Faalelagi ma le Faaola i le faafetai i lou faia o lau vaega. La te silafia outou ma e alolofa ia te outou. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “Minutes of the Conference,” St. Louis Luminary, Oct. 13, 1855, 187.

  2. Henry Eyring letter to Brigham Young, Oct. 7, 1858, Brigham Young Office Files, Church History Library, Salt Lake City.

  3. Henry Eyring report to Church Historian’s Office, Aug. 1860, Missionary Reports, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Tagai Henry Eyring letter to Brigham Young, Oct. 9, 1859, Faila o le Ofisa a Polika Iaga, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  5. Tagai President’s Office Journals, Aug. 31, 1860, vol. D, 137, Brigham Young Office Files, Church History Library, Salt Lake City.

  6. Henry Eyring reminiscences, 1896, typescript, 27–28, Church History Library, Salt Lake City.

  7. Mataio 25:23.