2010–2019
ʻOku ʻIkai ke Mou Tuēnoa ʻi he Ngāué
ʻOkatopa 2015


ʻOku ʻIkai ke Mou Tuēnoa ʻi he Ngāué

ʻI hoʻomou hoko atu mei he tokoni ʻe taha ki ha tokoni ʻe taha he lakanga fakataulaʻeikí, te mou mamata ai ki hoʻomou kau fakataha mo e ʻEiki ʻi he ngāué.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau fakafetaʻi ko hono ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Ronald A. Rasband, ʻEletā Gary E. Stevenson, pea mo ʻEletā Dale G. Relund ko e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau poupouʻi kinautolu ʻi hotau lotó, ʻe heʻetau ngaahi lotú mo ʻetau tuí.

ʻOku tau ʻiloʻi e meʻa lahi te nau lavá. Ka te nau fie maʻu ha fakalotolahi ʻi honau uiuiʻí, pea ʻoku tau pehē kotoa pē, ke nau ʻiloʻi ʻoku kau e ʻEikí mo kinautolu ʻi Heʻene ngāué. ʻOku fie maʻu ʻe he tīkoni foʻou tahá ha fakalotolahi, ʻo tatau pē mo e taulaʻeiki lahi ʻokú ne maʻu ha uiuiʻi foʻoú.

ʻOku tupulaki e loto falala ko iá ʻi hoʻo ʻiloʻi kuó Ne ui koe ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku ou fakalotolahi atu ke mou ʻiloʻi ko e taimi ʻokú ke fai ai hoʻo tafaʻakí, ʻe tānaki atu ʻe he ʻEikí Hono mālohi ki hoʻo ngāué.

ʻIlonga ha uiuiʻi ʻoku tau maʻu he puleʻanga ʻo e ʻEikí, ʻoku fie maʻu ki ai ha meʻa ia ʻoku mahulu hake ʻi heʻetau fakaʻutoʻuta fakatangatá mo hotau mālohi fakatāutahá. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi uiuiʻi ko iá ha tokoni mei he ʻEikí, pea ʻe hoko mai ia. ʻOku aʻu ki he tīkoni foʻou tahá te ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni, pea te ne ako he ngaahi taʻu ka hokó.

ʻOku ʻi heni ha taha hoku makapuna tangatá ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ni. Naʻe fakanofo ia ko ha tīkoni he ʻaho ʻe ono kuohilí. Mahalo ʻokú ne ʻamanaki ko hono fuofua fatongia fakataulaʻeikí ko hono tufa ʻo e sākalamēnití he Sāpate kahaʻú. ʻOku ou lotua te ne fakamahuʻingaʻi e momeniti ko iá heʻene hoko maí.

Mahalo te ne fakakaukau ko e ngāue maʻá e ʻEikí ko hono tufaki pē ʻo e laulau sākalamēnití ki he kakai ʻi he houalotu sākalamēnití. Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa e ʻEikí ke maʻu pē ʻe he ʻEikí e maá mo e vaí. Ka ke nau tauhi e fuakava te ne ʻai ke nau fakalakalaka ai ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Pea ke hoko e meʻa ko iá, kuo pau ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha aʻusia fakalaumālie ki he tokotaha ʻoku ʻoatu ki ai ʻe he tīkoní e laulaú.

Kuó u mātā ʻene hoko ʻi ha senitā tokoni, he taimi naʻe punou atu ai ha tīkoni ke ʻoatu e laulaú ki ha fefine ʻulu hinā. Naʻá ne siofi e maá ʻo hangē ha meʻa pelepelengesí. Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au ʻene malimali heʻene ala hake ʻo toʻó peá ne ala hake ʻo amoamohi e ʻulu ʻo e tīkoní peá ne pehē ange leʻolahi, “Mālō muʻa!”

Naʻe fai pē ʻe he tīkoní ia hono fatongia fakataulaʻeikí. Ka naʻe liunga lahi ʻe he ʻEiki e ngāue ʻa e tīkoní. Naʻe mahino naʻe manatu e fefiné ki he Fakamoʻui ʻi heʻene fakahaaʻi ha loto houngaʻia he ngāue naʻe fai ʻe he tīkoní. Naʻá ne maʻu ha ongoʻi fakapapau ʻi hono ʻoatu kiate ia e sākalamēnití, te ne maʻu e Laumālié. Naʻe ʻikai ke ne toko taha pē ʻi he senitaá. Pea naʻe ʻikai ko e tīkoní pē naʻá ne fai tokotaha e ngāue taau ko ʻení.

Mahalo he ʻikai ongoʻi ʻe ha akonaki ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻene ʻaʻahi atu ki ha fāmili, ʻokú ne kau fakataha mo e ʻEikí ʻi Heʻene ngāué. ʻOku ou kei manatuʻi ha kiʻi fakamoʻoni faingofua ʻa ha hoa faiako fakaʻapi naʻe haʻu ki homau ʻapí. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié kiate au mo hoku fāmilí ʻene leá. Mahalo ʻoku ʻikai ke ne manatuʻi e ʻaho ko iá, ka ʻoku ou manatuʻi ia.

ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakatupulaki e faifeinga ʻa e talavoú he taimi ʻe ui ai ia ko ha taulaʻeikí. Mahalo ko ʻene ʻuluaki papitaisó ko ha taha kei talavou ʻoku ʻikai ke na maheni. Mahalo te ne hohaʻa pe te ne leaʻaki koā e ngaahi lea totonú mo fakahoko totonu e ouaú.

Ka ʻe hanga ʻe he ʻEikí, he ko ʻene tamaioʻeiki, ʻo fakatupulaki hono uiuiʻí, he ko ʻEne tamaioʻeiki ia. Kuo fili e tokotaha te ne papitaisó ke ne fakalakalaka atu he hala ki he moʻui taʻengatá. ʻE fai ʻe he ʻEikí ia ʻEne tafaʻaki ʻoku lahi angé. Naʻá ne fai ia maʻaku he taimi naʻe lelenoa pē loʻimata ʻo e kiʻi tamasiʻi naʻá ku papitaisó peá ne fanafana mai, “ʻOku ou maʻa. ʻOku ou maʻa.”

ʻI hoʻomou hoko atu mei he tokoni he lakanga fakataulaʻeikí ki ha tokoni ʻe tahá, te mou mamata ai ki he tokoni atu e ʻEiki ʻi he ngāué. Ne u ako e meʻa ni mei ha fakataha ʻa e kōlomu kaumātuʻá ʻi he konifelenisi faksiteiki he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻe ʻi ai ha hingoa ʻe 40 tupu naʻe fokotuʻu he konifelenisi, ko ha kau tangata ke nau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Naʻe punou mai e palesiteni fakasiteikí ʻo ne fanafana mai, “Ko e kau tangata kotoa ko ʻena ko ha kau teuteu kaumātuʻa māmālohi.” Ne u ofo heʻeku fehuʻi ange ki he palesitení pe ko e hā ʻene polokalama ke fakahaofi ai e kau tangatá ni.

Naʻá ne tuhu ki ha talavou ʻi he konga kimui ʻo e falelotú. Naʻá ne pehē mai, “Sio atu ko ʻena. Naʻe fakafoki mai ha konga lahi ʻo e kau tangatá ni ko e palesiteni ko ʻena ʻo e kōlomu kaumātuʻá.” Naʻe tangutu pē ia he sea muimui tahá, teunga angamaheni pē, fakaloloa hono vaʻe mo hono putí ʻi muʻa ʻiate ia.

Ne u kole ki he palesiteni siteikí ke ne fakafeʻiloaki au kiate ia he tuku e fakatahá. ʻI heʻema feʻiloakí, ne u talaange ki he talavoú ʻoku ou ʻohovale he meʻa kuó ne faí peá u fehuʻi ange pe naʻá ne fakahoko fēfē ia. Naʻe fakamāhiki mai pē hono ongo umá. Mahalo naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia.

Peá ne pehē mai, “ʻOku ou ʻiloʻi e tangata māmālohi kotoa pē ʻi he koló ni. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau loli. ʻOku ʻi ai foki mo ʻeku loli. ʻOku ou fufulu ʻeku lolí he feituʻu tatau pē ʻoku fufulu ai ʻenau lolí. Faifai pea nau maheni ʻo kaungāmeʻa.

“Peá u tatali kae ʻoua ʻe hoko ha fehalaaki heʻenau moʻuí. ʻOku hoko maʻu pē ia. ʻOku nau talanoa mai ia. ʻOku ou fakafanongo pea ʻikai ke u loto fakamaau. Ka ko ʻenau pehē mai ko ē, ‘ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe fehalaaki heʻeku moʻuí. Pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei ange heni,’ ʻoku ou talaange leva e meʻa ʻoku puliá mo e feituʻu ke maʻu aí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku nau tui mai, pea ʻi heʻenau tui maí, ʻoku mau ō leva mo au.”

Mou vakai ange ki he ʻuhinga naʻe loto fakatōkilalo aí. Koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi kuó ne fai e konga siʻi ʻo ʻene tafaʻakí kae fakaʻosi ʻe he ʻEikí e toengá. Ko e ʻEikí naʻe ala atu ki he loto ʻo e kau tangatá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá. Ko e ʻEikí naʻá Ne ʻoange ʻa e ongo ko ia pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei angé pea mo ha ʻamanaki lelei te nau maʻu ia.

Hangē ko kimoutolú, ko e talavoú ni—ko ha tamaioʻeiki ia ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne tui pē kapau te ne fai ʻene kiʻi tafaʻaki faingofuá, ʻe tokoni ʻa e ʻEikí ki he kau tangatá ʻi honau hala ki ʻapí mo e fiefia ko Ia pē te Ne lava ʻo foakí. Naʻe ʻiloʻi foki ʻe he tangatá ni kuo ui ia ʻe he ʻEikí ko e palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá he te ne fai hono fatongiá.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi he ʻikai maʻu ha ola fakaofo pe te ke sio ʻoku ola hoʻo ngāué ʻo hangē ko e palesiteni ko ia ʻo e kaumātuʻá. Ko e taimi ia ʻe fie maʻu ai ke ke falala ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí te ke fai hoʻo tafaʻakí ʻi he ngāué, pea naʻá Ne ui koe ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. Naʻe mahuʻinga fau e falala ki he ui mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he taimi naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻeku kui uá ko Henelī B. Eyring.

Naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 11 ʻo Māʻasi, 1855 ʻi Seni Luisi, Mīsuli. Naʻe fakanofo ia ʻe ʻIlasitasi Sinou ko ha taulaʻeiki hili ha taimi nounou mei ai. Naʻe ui ia ʻe he palesiteni ʻo e Siteiki Seni Luisí ko Sione H. Haati, ke ngāue fakafaifekau ki he Cherokee Nation he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá. Naʻe fakanofo kaumātuʻa ia he ʻaho 11 ʻo ʻOkatopá. Naʻá ne heka hoosi ki he Misiona Cherokee he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopá. Naʻe taʻu 20 he taimi ko iá pea māhina fitu pē ʻene papi uluí.

Kapau naʻe ʻi ai ha maʻu lakanga fakataulaʻeiki naʻe ʻi ai haʻane ʻuhinga ke ongoʻi taʻefeʻunga pe taʻemateuteu ai, ko Henelī B. ʻAealingi ia. Ko e ʻuhinga pē ʻe taha naʻá ne ala maʻu ai ha lototoʻa ke ʻalú ko ʻene ʻiloʻi ʻi hono lotó kuo ui ia ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. Ko e tupuʻanga ia ʻene lototoʻá. Kuo pau ke hoko ia ko e tupuʻanga ʻetau lototoʻa ke vilitakí, neongo pe ko e hā hotau uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

Hili ha ngāue ʻa ʻEletā ʻAealingi ʻi ha taʻu faingataʻa ʻe tolú naʻe pekia e palesiteni fakamisioná, pea fili mo fokotuʻu leva ʻa Henelī ko e palesiteni ʻo e misioná ʻi ha fakataha naʻe fai he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1858.1 Naʻá ne ʻohovale ʻaupito ʻo hangē pē ko e ʻohovale ʻa ha tīkoni foʻoú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe taʻeʻamanekina moʻoni ke ui au ki he fatongia ko iá ka koeʻuhí ko e loto ia ʻo e kau takí, ne u tali loto fiefia ai, peá u ongoʻi he taimi tatau pē hoku vaivaí ko e ʻikai haʻaku taukeí.”2

Naʻe fononga atu leva ʻa Palesiteni Eyring ki Cherokee, Creek, mo e Choctaw Nations ʻi he 1859. Naʻe fakafou ʻi he ngāue ʻa Henelií, ʻa hono “tānaki mai,” ʻe he ʻEikí ha mataʻifika ki he siasí.” Naʻá ne fokotuʻu ha kolo ʻe ua ka naʻá ne tohiʻi “ko e toko siʻi pē ne longomoʻui ʻi he ngāué.”3

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fehangahangai ʻa Henelī mo e faingataʻa ko ia kuo ʻikai toe fakangofua ʻe he kau taki fakapolitikale ʻi hono feituʻú ke toe fai ʻe he kau faifekau Siasí ʻenau ngāué. ʻI heʻene fakakaukauloto ki he meʻa naʻe totonu ke ne faí, naʻa ne manatu ki ha fakahinohino ʻa ʻene palesiteni fakamisiona kuo mālōloó, ke fakalōloa ʻene ngāue fakafaifekau ki he 1859.4

ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu ko iá, naʻe faitohi ai ʻa Henelī kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke ʻomi ha fakahinohino, ka naʻe ʻikai ʻomi ha tali ki heʻene fehuʻí. Naʻe tohi ʻe Henelī ʻo pehē, “ʻI he ʻikai ko ia ke u ongona ha tala mei he Kau Palesitenisī ʻo e Siasi, ne u ui ai ki he ʻEikí ʻi he lotu, ʻo kole ange ke ne fakahā kiate au ʻa hono finangalo fekauʻaki mo hano fakalōloa ʻeku nofó pe ʻalu ki Saione.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Naʻe hoko mai e misi ko ʻení kiate au ko ha tali ki heʻeku lotú. Naʻá ku misi kuó u tūʻuta ʻi Sōleki Siti peá u ʻalu leva ki he ʻōfisi ʻo Pilikihami ʻIongí, ʻo u maʻu atu ki ai. Ne u pehē ange ki ai: ‘[Palesiteni ] ʻIongi, kuó u tuku hoku misiona kau haʻu ki heni ʻiate au pē, ka ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe fehalaaki heni, ʻoku ou loto fiemālie ke u toe foki pē ʻo fakaʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú.’ Naʻe tali ange ʻe he palōfitá [ʻi he misí ʻo pehē]: ‘ʻOku sai pē ia, he kuo feʻunga hoʻo nofó.’”

Naʻe tohi ʻe Henelī heʻene tohinoá ʻo pehē, “Koeʻuhí ne ʻosi ʻi ai haʻaku ʻū misi kimuʻa naʻe hoko, ko ia ne u tui ai kuo pau ke fai leva ʻeni he vave tahá ke teuteu ke kamata.”

Naʻá ne aʻu ki Sōleki Siti ʻi he ʻaho 29 ʻo ʻAokosi 1860, ʻo ne lue lalo he konga lahi ʻo ʻene fonongá Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻá ne hū atu ai ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Pilikihami ʻIongí.5

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Henelī e meʻa ne hokó ʻo peheni: “[Ne u] ʻalu atu kia [Palesiteni] ʻIongi pea naʻá ne talitali lelei ʻaupito au. Ne u pehēange ki ai, ‘E [Palesiteni] ʻIongi, kuó u haʻu neongo naʻe ʻikai fekau ange ke u haʻu, pea kapau kuo hala ʻeku ngāué, ʻoku ou loto fiemālie ke u foki ʻo fakaʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú.’ Naʻe tali ange ʻe [Pilikihami ʻIongi]: ‘ʻOku sai pē ia, he kuo fuoloa ʻemau kumi koe.’”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Henelī ʻene fiefiá ʻo ne pehē, “Naʻe hoko moʻoni ʻa ʻeku misí.”6

Naʻe maʻu ʻene fiefiá ʻi hono fakapapauʻi ange naʻe ngāue mo tokangaekina ia ʻe he ʻEikí. Naʻá ne ako e meʻa ne moʻoni kiate kitautolú kotoa—ʻoku ueʻi fakalaumālie e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí. Pea kuo fakapapauʻi mai ʻe Henelī ʻAealingi ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi leleí: ʻoku ueʻi ʻe he ʻOtuá e palōfitá, ko e palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke ne tokangaʻi mo tauhi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pea ui kinautolu.

Neongo pe ko e hā ho uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, mahalo te ke ongoʻi ha taimi ʻoku ʻikai tokanga atu e Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo lotu ke ʻilo Hono finangaló ʻi he loto holi moʻoni ke fai ha faʻahinga meʻa pē te Ne kole atu ke ke fai, pea te ke maʻu ha tali.

ʻE tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke ke ongoʻi ʻokú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne fakahoungaʻi hoʻo tokoní pea ʻokú ke taau mo e fakafeʻiloaki ʻokú ke fie ongona mei he ʻEikí: “Mālō ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu; kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻí, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi; hū koe ki he fiefiaʻanga hoʻo ʻeikí.”7

ʻOku ou lotua ʻe ala atu e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi he loto tui ke fakahaofi e foʻi laumālie kotoa pē ʻokú ne fatongia ʻakí. ʻE tānaki atu ʻe he ʻOtuá Hono mālohí ki he ngaahi feinga ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻE ongo ki he loto ʻo ha tokolahi ke nau fai ʻa e ngaahi fili ʻe ʻomi ai kinautolu ki he hala ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakatau ki he fiefiá pea mamaʻo mei he mamahí.

ʻOku ou lotua ʻe ongoʻi ʻe he taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻa e ʻofa mo e tokanga e Tamai Hēvaní, ʻa e Fakamoʻuí pea mo e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hono uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou fakamoʻoni makehe atu ʻoku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki toetuʻu ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni kuó Ne ui kitaua ki Heʻene ngāué, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa te ta lavá pea mo e tokoni te ta fie maʻú. Te ne tāpuekina ʻetau ngaahi feingá ʻo mahulu hake he meʻa ne tau ʻamanaki ki aí, ʻi heʻetau foaki hotau lelei tahá ki heʻene ngāué. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tataki fakalaumālie e palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kotoa ʻi he māmaní.

ʻOku ou fakafetaʻi ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga he feituʻu kotoa pē. ʻOku houngaʻia e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo fua ho fatongiá. ʻOkú Na ʻafioʻi, tokangaekina mo ʻofeina koe. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Minutes of the Conference,” St. Louis Luminary, Oct. 13, 1855, 187.

  2. Tohi ʻa Henry Eyring kia Brigham Young, Oct. 7, 1858, Brigham Young Office Files, Church History Library, Salt Lake City.

  3. Lipooti ʻa Henry Eyring ki he ʻŌfisi Faihisitōlia ʻo e Siasí, Aug. 1860, Missionary Reports, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Tohi ʻa Henry Eyring kia Brigham Young, Oct. 9, 1859, Brigham Young Office Files, Church History Library, Salt Lake City.

  5. Vakai, President’s Office Journals, Aug. 31, 1860, vol. D, 137, Brigham Young Office Files, Church History Library, Salt Lake City.

  6. Manatu melie ʻa Henry Eyring, 1896, typescript, 27–28, Church History Library, Salt Lake City.

  7. Mātiu 25:23.