2010–2019
Ko Hoʻo Sitepu Hono Hokó
ʻOkatopa 2015


Ko Hoʻo Sitepu Hono Hokó

ʻOku fakaafeʻi koe ʻe Hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke ke manga atu ʻi he sitepu hoko kiate Kinauá. ʻOua ʻe toe tatali. Fai leva ia he taimí ni.

Ne tō hifo hoku lotó ʻi ha fakataha ne toki fai mo e Kāingalotú. Naʻe fai e fehuʻi ko ʻení, “Ko hai ʻoku loto ke toe nofo mo e Tamai Hēvaní?” Ne hikinima e taha kotoa. Naʻe hoko mai e fehuʻi hokó “Ko hai ʻoku tui heni te ke fai e meʻa ko iá?” Ko e meʻa fakamamahí mo e fakaʻohovale, naʻe tokolahi ange e kau taʻe hikinimá ia.

ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he vāmamaʻo ʻo e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní mo e tuʻunga ʻoku tau loto ke aʻusiá, ʻoku ʻahiʻahiʻi ha tokolahi ʻo kitautolu ke nau fili ke mōlia ʻenau tuí mo e ʻamanaki leleí.1

Koeʻuhí he ʻikai ha “meʻa ʻoku taʻemaʻa ʻe nofo mo e ʻOtuá,”2 pea koeʻuhí ke tau toe nofo mo Ia, ʻe fie maʻu ke fakamaʻa3 mo fakamāʻoniʻoniʻi4 kitautolu mei heʻetau angahalá. Kapau naʻe pau ke tau fakahoko tokotaha ʻeni, he ʻikai ha taha ia ʻiate kitautolu ʻe ikuna. Ka ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa.

ʻOku tau maʻu ha tokoni fakalangi tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.5 Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Kapau te mou tui kiate au te mou maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke fai ʻiate aú.”6 ʻOku tupulaki ʻa e tuí ʻi hono fakaʻaongaʻí.

Tau fakakaukau angé ki ha tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻe tokoni ki heʻetau fononga ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Hoko ʻo hangē ko ha kiʻi Tamasiʻi

Naʻe fakatātaaʻi mai ʻe homa mokopuna tangata siʻisiʻi tahá ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoní. Hili ʻene ako ke poto he totoló pea mo tuʻú, naʻá ne mateuteu leva ke ʻahiʻahi lue. ʻI heʻene ngaahi fuofua feingá, naʻá ne tō peá ne sio mai ʻo hangē ʻokú ne pehē loto mai pē, “He ʻikai pē ke u toe feinga au!” Ko au pē ke u tauhi hoʻo totoló.”

ʻI heʻene tō-mo-humú, naʻe ʻikai ongoʻi ʻe heʻene ongomātuʻá ʻaʻana kuo mole ʻamanakí pe ongoʻi he ʻikai ke ne toe lava ia ʻo ʻalu. Ka ne na ui mo kakapa atu kiate ia, ko ia naʻá ne sio fakamamaʻu kiate kinaua peá ne toe feinga ke lue atu ki hona nima ʻofá.

ʻOku mateuteu maʻu pē ʻa e ngaahi mātuʻa ʻofá pea mafao mai hona ongo nimá ke talitali lelei kitautolu, ʻo aʻu ki heʻetau fanga kiʻi manga iiki he hala totonú. ʻOku nau ʻiloʻi ʻe iku ʻetau loto ke toutou feingá, ke tau fakalakalaka mo lavameʻa ai.

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻí.7 Ko ia ʻi hono ʻai fakalaumālié, ko e tefitoʻi moʻoni ʻuluakí, ʻoku fie maʻu ke tau fai e meʻa ne tau fai heʻetau kei īkí.8

Hangē ko e fānaú ʻo loto fakatōkilalo mo fiemālie ke tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí, ʻoku tau laka atu kiate Kinaua, pea ʻoua ʻaupito naʻa siva ʻetau ʻamanakí, neongo kapau te tau tō. ʻOku fiefia ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻi he foʻi laka faivelenga kotoa pē ʻoku tau faí, pea kapau te tau humu, ʻokú Ne fiefia he meʻa kotoa pē ke tuʻu hake ʻo toe feinga peé.

Ngāue ʻi he Tui

ʻOku fakatātaaʻi mai e tefitoʻi moʻoni hono uá ʻe ha ongo mēmipa faivelenga, ne na kumi faivelenga ke maʻu hona hoa taʻengatá. Ne na fakatou laka atu ʻi he loto tui mo e faʻa lotu.

Ko ʻIlí ko ha mēmipa Lūsia ia naʻá ne feilaulau ke fononga lōloa ki he temipalé. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e fefine hoihoifua mo ha fofonga ʻoku ngingilá ʻi he lēlué, pea naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne vahevahe e ongoongoleleí mo ia. Ne ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ke faí ko ia naʻá ne kamata lau mei heʻene Tohi ʻa Molomoná ʻo fakaʻamu te ne fakatokangaʻi ange.

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe ʻIli ia ko e taʻahine ko Maliá, ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. ʻI he ʻikai ʻiloʻi ko ia ʻe Malia naʻe siasi ʻa ʻIlí, naʻá ne muimui foki ki ha ueʻi ke vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí peá ne kamata lau ʻene Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakaʻamu te ne fakatokangaʻi ange.

Ko ia ai, ʻi he fakatou sio hake ʻa ʻIli mo Malia ki ʻolungá, ne na fakatou ʻohovale he sio ne na takitaha pukepuke e Tohi ʻa Molomoná—pea ko ia, hili ʻena feʻofaʻakí, ne na fakatou sila leva he temipalé. ʻI he ʻaho ní, ʻoku tokoni lahi ʻa ʻIli mo Malia Kutepovi ʻo Volonesi ʻi Lūsiá, ʻa ia ko ha ongo hoa taʻengatá, ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Lūsiá.

ʻOku ʻikai fai heni e fakamamafá ki he loto fiemālie ʻa e ongo meʻá ni ke ngāueʻi ʻena tuí. ʻOku fekauʻaki ia mo ha tefitoʻi moʻoni hono ua—ʻoku mahulu hake meʻa ia ʻoku fakahoa ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau loto fiemālie pē ke ngāue ʻi he tuí. Ko ʻetau loto fiemālie ko ia ke laka atú, ʻoku mahulu hake ai e ngaahi tāpuaki ia kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.

ʻOku loto vēkeveke ʻa e Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ke faitāpuekina kitautolu. Hili ko iá, ko ʻEna kole mai pē ʻe kinaua ia ha vahehongofulu ʻe taha ʻo e meʻa ʻokú Na tāpuekina ʻaki kitautolú peá Na talaʻofa ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí!9

Ko e fē pē taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke ngāueʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo laka atu kimuʻá, tautautefito ki ha sitepu ʻoku fie maʻu ai ʻa e liliú mo e fakatomalá, ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻaki ha ivi.10

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo aʻu—ki heʻetau sitepu hokó. ʻE mahulu hake meʻa te Ne fai ʻi hono tuku mai pē Hono mālohí ki heʻetau ngāué, ʻo kapau te tau loto fiemālie ke toutou feinga, fakatomala, mo laka atu ʻi he tui ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai ngata pē hono talaʻofa e meʻafoaki fakalaumālié kiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ka ʻoku pehē foki kiate kinautolu ʻoku “fekumi ke fai iá.”11 ʻOku foaki ʻa e iví kiate kinautolu ʻoku fekumi mo feinga faivelenga ki aí.

ʻOku ʻi ai ha ongo fakaʻilonga hala mahuʻinga ʻe ua ʻokú na fakaʻilongaʻi hotau hala-fononga ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e fuakava tuʻuloa ko ia ʻo e ouau sākalamēnití mo ʻetau tauhi ʻa e Sāpaté. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni he konifelenisi kuo ʻosí ko e Sāpaté ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻEikí kiate kitautolú. Ko ʻetau tauhi mateaki ko ia ʻa e Sāpaté, ko ʻetau fakaʻilonga ia ki he ʻEikí ʻo ʻetau ʻofa kiate Iá.12

ʻOku tau fakamoʻoni he Sāpate takitaha ʻoku tau “loto fiemālie—ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”13 ʻI heʻetau maʻu ko ia e loto fakatomalá pea tau moʻui mateakí, ʻe fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea malava ai ke “tau maʻu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”14 ʻOku toe lelei ange ai hono takiekina, fakamālohia, akonekina mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI heʻetau manatua Ia he Sāpate kotoa peé, ʻoku tau fakatafoki ai hotau lotó ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ongo fakaʻilonga hala mahuʻinga ko ʻení, pea toe fakatatauʻi mai leva ʻe he ʻEikí ʻaki ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku talaʻofa mai kapau te tau tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻe ʻatautolu e ngaahi melie ʻo e māmaní.15

Ko e hala foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku fou ia ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻe tāpuekina ai kitautolu ke maʻu e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻatautolu pea mo hotau kāinga ʻofa kuo pekiá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka “ʻoku hoko ʻa e ngaahi ouaú mo e fuakavá ko ʻetau tohi fakaʻatā ia ke tau hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.”16 ʻOku ou lotua te tau moʻui taau kotoa maʻu ai pē ke fakaʻaongaʻi ʻetau lekomeni temipalé ke tokoni maʻu pē ai.

Ikunaʻi ʻa e Tangata Fakakakanó

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni hono tolú: kuo pau ke tau fakafepakiʻi e hehema fakaetangata ke fakatoloi, fakatukutukuʻi pe foʻí.17

ʻI heʻetau laka tau he hala ʻo e fuakavá, kuo pau ke tau fai ha ngaahi fehalaaki, pea tuʻo lahi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku fefaʻuhi hotau tokolahi mo ha ngaahi tōʻonga moʻui pe maʻunimaá ʻoku tau faʻa ongoʻi vaivai ke ikunaʻí. Ka ko e tui ki he Tamai Hēvani mo Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni mo ha ivi ngāue ia.18 Kapau ʻoku tau loto fiemālie ke ngāue, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ha ivi ke tau fakatomala mo liliu.

ʻOku tau tōnounoú pē kapau he ʻikai ke tau toe manga atu kimuʻa ʻi he loto tui. He ʻikai pea he ʻikai ke tau tōnounou ʻo kapau kuo tau fuesia faivelenga e haʻamonga ʻa e Fakamoʻuí—ʻa Ia kuo teʻeki ai ke Ne tōnounou pe siʻaki kitautolú!

Ngaahi Tāpuaki kuo Talaʻofa Maí

ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakafetaulakiʻi ʻa e foʻi sitepu kotoa pē ʻoku fai ʻi he loto tuí, ʻe ha tokoni ʻe ʻomi mei he langí. ʻOku hoko mai e tatakí ʻi heʻetau lotu ki he Tamai Hēvaní, falala ki he fakamoʻuí pea muimui kiate Ia mo fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko mai e fakaiviá tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.19 ʻE hoko mai ʻa e fakamoʻuí mo e fakamolemolé tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.20 ʻE hoko mai ʻa e potó mo e kātakí ʻi he falala ki he taimi kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí maʻatautolú. ʻE hoko mai ʻa e maluʻí ʻi he muimui ki he palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

Naʻe fakatupu kimoutolú ke mou “maʻu ʻa e fiefiá,”21 ʻa e fiefia te ke ongoʻi he taimi te ke foki moʻui taau ai ki hoʻo Tamai Hēvaní mo ho Fakamoʻuí pea hū atu ki Hona ʻaó.

ʻOku ou moʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻOku moʻui hoʻomou Tamai Hēvani ʻofá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Na ʻiloʻi koe. ʻOkú Na ʻofeina koe. ʻOkú Na fakaafeʻi angaʻofa koe ke ke manga atu ki he sitepu hokó kiate Kinaua. ʻOua ʻe toe tatali. Fai leva ia he taimí ni. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”