2010–2019
O Se Mamanu mo le Filemu
Aperila 2016


O Se Mamanu mo le Filemu

O le filemu tatou te sailia uma e manaomia ai i tatou ina ia faatino—e ala i le aoao e uiga ia Iesu Keriso, e ala i le faalogo i Ana afioga, ma e ala i le savavali faatasi ma Ia.

I nai tausaga talu ai, sa talosaga ai lo ma afafine ma le atalii faaletulafono e aoao faatasi ia se vasega o le Peraimeri o ni alii laiti mataalia e tai fa tausaga le matutua. O lo ma afafine sa i ai le tiute e aoao atu ma o lo ma atalii faaletulafono e faamautinoa o loo amio lelei le fanau, ma faia lo la vaega silisili e faatumau ai se lagona o le filemu, i taimi o le le mautonu, ina ia aoao ia mataupu faavae o le talalelei i le fanau.

I se tasi o vasega faigata, i le maea ai o le tele o ni lapataiga i se alii laitiiti tiotio, sa ave e le ma atalii faaletulafono le tamaitiiti fa tausaga i fafo o le potuaoga. Ina ua i fafo o le potu, ma o le a talanoa atu i le tama laitiiti e uiga i lana amio ma le manaomia ona saili ona matua, sa taofi e le tama laitiiti le ma atalii faaletulafono ao lei mafai ona ia fai atu se upu, ma lona lima i luga o le ea ma le lagona malosi, sa vave ona fai atu, “O nisi taimi—o nisi taimi—e faigata lava mo au ona mafaufau e uiga ia Iesu!”

I o tatou olaga, atonu e mafai ona mamalu e pei o lo tatou nofoaga faamoemoeina ma faafiafiaina e pei ona faamaonia e le malaga, o le a tatou aafia uma i tofotofoga ma faanoanoaga i lo tatou olaga faaletino. Sa aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin: “Ae o le nila o le uili o le faavauvau e iu lava ina faasaga mai ia i tatou taitoatasi. Soo se taimi lava, e oo ai i tagata uma le faanoanoa. E leai se tasi e sao ai.”1 “E le punitia e le Alii i Lona atamai soo se tasi mai le faavauvau po o le faanoanoa.”2 Ae peitai, o lo tatou gafatia e ola ai i lenei olaga faitino i le filemu, i le tele o vaega, e faalagolago pe tatou te maua foi pe leai se taimi faigata e mafaufau ai e uiga ia Iesu.

O le filemu o le mafaufau, ma le filemu o le loto e le iloiloina e ala i o tatou gafatia e aloese mai i tofotofoga, faanoanoaga, po o lototiga. E ui i o tatou olega faamaoni, e le o afa uma o le a suia le ala, e le o gasegase uma o le a faamaloloina, ma e mafai ona tatou lē malamalama atoa i aoaoga faavae uma, o mataupu faavae, po o mataupu faavae na aoaoina e perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga. E ui i lea, ua folafola mai ia i tatou le filemu—ma se aiaiga ua i ai faatasi.

I le Talalelei a Ioane, sa aoao mai le Faaola e ui lava i puapuaga o le olaga, e mafai ona tatou loto tetele; e mafai ona tatou avea ma faamoemoega lelei, ma e le manaomia ona tatou fefefe, aua ua tautino mai, “Ina ia outou maua le manuia ia te au.”3 O le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola o le, ma o le a faavavau ai, o le mataupu faavae muamua o le talalelei ma le faavae lea o lo tatou faamoemoe mo le “filemu i le lalolagi lenei ma le ola faavavau i le lalolagi a sau” e fausia ai.4

I la tatou sailiga mo le filemu a o feagai ai ma luitau o le olaga i aso uma, ua tuuina mai ia i tatou se mamanu faigofie e tausia ai le taulai o o tatou manatu i le Faaola, o Lē na fetalai: “Aoao mai ia te a’u, ma faalogo mai i a’u upu; savali i le agamalu o lo’u Agaga, ma o le a e maua ai le filemu ia te a’u. O A’u o Iesu Keriso.”5

Aoao, faalogo ma savali—o ni laasaga e tolu faatasi ai ma se folafolaga.

Laasaga Muamua; “Aoao mai ia te A’u”

I le Isaia tatou te faitau ai, “E o mai lava nuu e tele, ma latou faapea ane, O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e a’oa’o mai foi o ia ia te i tatou ona ala.”6

I le faateleina pea o numera o malumalu o loo fausia i le lalolagi, tatou te aoao e uiga ia Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le fuafuaga a le Tama o Lē Foafoa o lenei lalolagi, o lo tatou Faaola ma le Togiola, ma o se puna o lo tatou filemu.

Sa aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “E mafai ona avea le lalolagi ma nofoaga luitau ma faigata e ola ai. … A tatou o i maota paia o le Atua, a tatou manatua feagaiga tatou te osia i totonu, o le a sili atu ona tatou mafaia ona onosaia tofotofoga uma ma faatoilaloina faaosoosoga taitasi. O totonu o lenei maota paia, o le a tatou maua ai le filemu.”7

I le vaitaimi o se tofiga o le konafesi faalesiteki i nai tausaga ua tuanai a o auauna atu i Amerika i Saute, sa ou feiloai ai i se ulugalii sa faavauvau i le maliu talu ai o le la atalii pepe.

Sa o se faatalanoaga i le taimi o le faagasologa o le konafesi sa ou muai feiloai ai ia Uso Tumiri ma iloa ai le maliu o lona atalii. A o ma talanoa, sa ia faasoa mai e le gata sa loloto lona faanoanoa i le maliu a lona atalii ae sa lofituina foi o ia i le manatu e lē toe vaai lava ia te ia. Sa ia faamatala, i le avea ai ma ni tagata fou o le Ekalesia, sa latou sefeina le lava o le tupe e auai atu ai i le malumalu i se tasi o taimi, ae lei fanau le la atalii laitiiti, lea sa faamauina ai i laua o se ulugalii ma sa faamauina o la afafine e toalua ia i laua. Ona ia faamatala lea o le auala na latou sefeina ai le tupe mo se malaga e toe foi ai i le malumalu ae sa le mafai ona ave le la atalii laitiiti ina ia faamauina foi ia te ia.

I le iloaina o se le malamalama sa i ai, sa ou faamalamalama atu o le a ia toe vaai moni i lona atalii, pe afai e na te tumau ma le faamaoni, aua o le sauniga faamauga sa noatia ai o ia i lona toalua ma ona afafine sa lava foi e noatia ai o ia i lona atalii, o lē sa fanau i totonu o le feagaiga.

Ma le maofa, sa ia fesili pe sa moni lenei mea, ma ina ua ou faamautinoa atu e moni, sa ia fai mai pe ou te manao e talanoa i lona toalua, o lē sa faigata ona faamafanafana i le aluga o le lua vaiaso talu le maliu a lona atalii.

I le aoauli o le aso Sa, i le maea ai o le konafesi, sa ou feiloai ai ia Tuafafine Tumiri ma faamalamalama foi lenei aoaoga faavae matagofie ia te ia. Ma le tiga o loo malosi pea ona o le maliu, ae ma se faamoemoe ua faatupulaia i le taimi nei, sa ia fesili mai ma loimata, “Pe o le a mafai moni ona ou toe siiina lou atalii laitiiti i ou lima? O ia moni lava mo au, e faavavau?” Sa ou faamautinoa ia te ia a o ia tausia ana feagaiga, o le mana o le faamauga o loo maua i le malumalu, e moni ona o le pule a Iesu Keriso, e faataga moni o ia e toe faatasi ma lona atalii ma sii o ia i ona lima.

O Tuafafine Tumiri, e ui ina faanoanoa i le maliu a lona atalii, sa tuua la matou feiloaiga ma loimata o le loto faafetai ma sa tumu i le filemu ona o sauniga paia o le malumalu, sa mafai ona o le Faaola ma le Togiola.

O taimi taitasi tatou te auai ai i le malumalu—i mea uma tatou te faalogo, faia, ma tautatala ai; i sauniga uma tatou te auai ai; ma i feagaiga uma tatou te osia—o loo taitai atu i tatou ia Iesu Keriso. Tatou te lagona le filemu a o tatou faalogo i Ana afioga ma aoao mai i Ana faataitaiga. Sa aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley, “Alu i le fale o le Alii ma o iina o le a e lagonaina ai Lona Agaga ma talanoa ai ma Ia, ona e iloa ai lea o se filemu e te le mafai ona e maua i se isi lava mea.”8

Laasaga Lona Lua; “Faalogo mai i A’u Upu”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou faitau ai, “Pe i lo’u lava leo po o i le leo o a’u auauna, ua tutusa lava.”9 Mai i aso o Atamu ma le talafaasolopito atoa seia oo mai i lo tatou perofeta o i ai nei, o Thomas Spencer Monson, ua fetalai mai le Alii e ala i Ona sui ua faamaonia. O i latou o e filifili e faalogo ma mulimuli i afioga o le Alii, e pei ona fofogaina e Ana perofeta, o le a maua le saogalemu ma le filemu.

I le Tusi a Mamona tatou te maua ai le tele o faataitaiga o le taua o le mulimuli i fautuaga faaperofeta ma lagolagoina le perofeta, e aofia ai se lesona na aoaoina mai le faaaliga a Liae o le laau o le ola, o loo maua i le 1 Nifae mataupu e 8. E leai lava se taimi ua sili atu ai ona faatumulia le fale tele ma le ateatea po o le sili atu ona faaseseina i le pisapisao e sau mai i ona faamalama matala, taufaifai, ma le fenumiai nai lo o tatou aso. I lenei fuaitau tatou te faitau ai i ni vaega se lua o tagata ma o latou tali i alalaga mai le fale.

Ata
Miti a Liae

Amata i le fuaiupu 26, tatou te faitau:

“Ma sa fetepaa’i solo foi o’u mata, ma ou vaaia ai, i le isi itu o le vaitafe, se fale tele ma le ateatea. …

“Ma sa tumu i tagata, … ma sa latou peiseai o faatauemu ma tusitusi mai o latou tamatamailima i e na o mai … ma aai i le fua.

“Ma ina ua uma ona latou totofo i le fua sa latou mama, ona o i latou o e sa faatauemu mai ia te i latou; ma sa latou pauu ese atu ai i ala faasaina ma ua leiloloa.”10

I le fuaiupu 33 tatou te faitau ai i isi o e na ese se tali atu i tauemuga ma le taufaifai na sau mai le fale. Ua faamalamalama mai e le perofeta o Liae e faapea, o i latou i totonu o le fale “sa latou tusitusi mai le tamatamailima o le faatauemu ia te a’u ma i latou foi o e na aai i le fua o le laau; peitai sa matou lē amanaiaina i latou.”11

O se eseesega taua i le va o i latou na mamā, pauu ese, ma leiloloa ai ma i latou sa lē amanaiaina le taufaifai mai le fale ma mulimuli i perofeta o loo maua i ni fuaitau e lua: muamua, “ina ua uma ona latou totofo,” ma le lona lua, “o i latou na aai ai.”

Sa taunuu le vaega muamua i le laau, na tutu ai mo se taimi ma le perofeta, ae sa na o le totofo i le fua. E ala i le lē faaauau pea o le aai ai, sa latou faatagaina le taufaifai mai le fale e aafia ai i latou, ma mafua ai ona latou tuua le perofera ma o atu i ala faasaina, lea sa leiloloa ai.

E faatusatusa atu ia i latou na totofo ma o ese atu, o i latou ia na maua atu o loo faaauau pea le aai i le fua. O nei tagata na lē amanaiaina le vavaō mai le fale, tutu i autafa o le perofeta, ma olioli i le saogalemu ma le filemu na i ai faatasi. O lo tatou tautinoga i le Alii ma Ana auauna e le mafai ona avea ma se tautinoga mo na o sina taimi. Afai o lea, tatou te tuua i tatou lava e vaivai ia i latou o e saili e faaumatia lo tatou filemu. A o tatou faalogologo i le Alii e ala i Ana auauna faatagaina, tatou te tutu i nofoaga paia ma o le a lē masii ese.

E ofo mai e le fili ni fofo taufaasese e ono foliga mai e i ai ni tali ae e sili atu ai ona mamao i tatou mai le filemu tatou te sailia. Na te ofoina mai se manatu sese e i ai se foliga e sao ma saogalemu ae i le taimi mulimuli, e pei o le fale tele ma le ateatea, o le a solofa, ma faaumatia uma i latou o e saili le filemu i ona puipui.

O le upumoni o loo maua i le manino o se pese Peraimeri: “Upu a le perofeta: Tausi poloaiga. E malutia ma filemu.12

Laasaga Lona Tolu; “Savali i le Agamalu o Lou Agaga”

Pe o le a lava le mamao tatou te o ese ai mai le ala, ua valaaulia i tatou e le Faaola e toe foi mai ma savavali faatasi ma Ia. O lenei valaaulia e savali faatasi ma Iesu Keriso o se valaaulia e faatasi ma Ia i Ketesemane ma mai Ketesemane i Kalevaria ma mai Kalevaria i le Tuugamau Togalaau. O se valaaulia e matau ma faaaoga Lana taulaga togiola maoae, e ona le aapa atu e tutasi e pei ona lē iu. O se valaaulia ia salamo, ma maua Lona mana faamamaina, ma ia uumau i Ona aao agaalofa ua faaloaloa mai. O se valaaulia ia maua le filemu.

Ata
Ua valaaulia i tatou e savavali faatasi ma Ia.

Ua tatou lagona uma, i nisi taimi i o tatou olaga, le tiga ma le lototiga e fesootai ma le agasala ma le solitulafono, aua “afai tatou te faapea e leai sa tatou agasala, ua sese ai i tatou ia i tatou, e le o i totonu ia te i tatou le upu moni.”13 Ae peitai, “e ui lava ina pei o ofu mūmū [a tatou] agasala,” a o tatou faaaoga le Togiola a Iesu Keriso ma savavali faatasi ma Ia e ala i le salamo faamaoni, “e sisina ia e pei o le kiona.”14 E ui o le a mamafatu i tatou i le tausalaina, o le a tatou maua le filemu.

Ata
Ua valaaulia i tatou ia salamo.

Sa uunaia Alema le Itiiti e fetaiai ma ana agasala ina ua asia e se agelu a le Alii. Sa ia faamatalaina lona aafiaga i upu nei:

“Ona sa laga atuatuvale lo’u agaga i le tulaga silisili atu ona tele, ma falo tigaina i au agasala uma.

“… Ioe, sa ou vaai ua ou fouvale faasaga i lo’u Atua, ma sa ou le tausia ana poloaiga paia.”15

I le mamafa sa i ai ana agasala, ma i le taimi o lenei puapuaga, sa ia faaauau:

“Sa ou manatuaina foi lo’u faalogo i lo’u tama o vavalo atu i tagata e uiga i le afio mai o se tasi o Iesu Keriso, o se Atalii o le Atua, e togiola mo agasala a le lalolagi.

“… Sa ou tagi ifo i totonu o lo’u loto: E, Iesu e, oe le Alo o le Atua, ia e alofa mutimutivale mai ia te au.”16

“Ma sa ou le maua lava, seia oo ina ou tagi atu i le Alii o Iesu Keriso mo le alofa mutimutivale, se faamagaloga o au agasala. Ae faauta, sa ou tagi atu lava ia te ia ma ou maua ai le filemu i lo’u agaga.17

E pei o Alema, tatou te maua foi le filemu i o tatou agaga a o tatou savavali faatasi ma Iesu Keriso, salamo i a tatou agasala, ma faaaoga Lona mana faamalolo i o tatou olaga.

O le filemu tatou te sailia e tele atu mea e manaomia nai lo o se manao. Na te manaomia i tatou e galulue—e ala i le aoao e uiga ia te Ia, e ala i le faalogo i Ana afioga, ma e ala i le savavali faatasi ma Ia. Atonu tatou te maua le tomai e pulea ai mea uma e tutupu i o tatou autafa, ae e mafai ona tatou pulea pe faapefea ona tatou faaaoga le mamanu mo le filemu ua saunia e le Alii—o se mamanu e faigofie ai ona mafaufau pea e uiga ia Iesu.

Ata
E mafai ona tatou faaaogaina le mamanu a le Faaola.

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le “ala, le upumoni, ma le ola”18 ma e na o Ia e mafai ai ona tatou maua le filemu moni i lenei olaga ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.