2010–2019
Ko ha Sīpinga ʻo e Melinó
ʻEpeleli 2016


Ko ha Sīpinga ʻo e Melinó

ʻOku fie maʻu ʻe he melino ʻoku tau fekumi kotoa ki aí, ke tau ngāue—ʻo ako kia Sīsū Kalaisi, ʻo fakafanongo ki Heʻene folofolá pea ʻaʻeva fakataha mo Ia.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe kole mai ki homa ʻofefiné mo e foha ʻi he fonó ke na akoʻi ha kalasi Palaimeli ko e fānau tangata longomoʻui taʻu fā ʻe toko nima. Ko homa ʻofefiné naʻe vahe ke faiakó, kae tokoni ki ai homa foha ʻi he fonó, peá na fai hona lelei tahá ke paotoloaki ha loto nonga neongo e faʻa longoaʻá, kae lava ke akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he fānaú.

ʻI ha taha ʻo e ngaahi kalasí, hili ha ngaahi fakatokanga ne fai ki ha kiʻi tamasiʻi longomoʻui, naʻe taki leva ʻe homa foha ʻi he fonó e kiʻi tamasiʻi taʻu faá ki tuʻa mei he lokiakó. ʻI heʻena aʻu pē ki tuʻá pea ʻamanaki ke ne talanoa ki he kiʻi tamasiʻí ʻo fekauʻaki mo hono ʻulungāangá mo e fie maʻu ke kumi mai ʻene mātuʻá, naʻe hanga ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻo taʻofi homa foha ʻi he fonó ʻoku teʻeki ai ke ne leá ʻaki ʻene hiki hono nimá ki ʻolunga peá ne pehē ange leʻolahi, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa faingataʻa pē ia ke u fakakaukau kia Sīsū!”

ʻI heʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié, neongo e nāunauʻia e feituʻu ʻoku tau fononga ki aí pea fakafiefia mo e fonongá, ka te tau moʻulaloa kotoa pē ki he ngaahi faingataʻa mo e mamahí ʻi he hala fonongá. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini: “ʻOku vilo takai e veʻeteka ʻo e mamahí ʻiate kitautolu kotoa. Kuo pau ke ʻi ai pē taimi ʻe aʻusia ai ʻe he taha kotoa ʻa e mamahí. “ʻOku ʻikai hao ha taha mei ai”1 “ʻOku ʻikai hanga ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene fakapotopotó, ʻo taʻofi ha taha mei he loto mamahí mo e mamahí.”2 Ka neongo ia, ko ʻetau malava ko ia ke tau fonongaʻia e halá ni ʻi he nonga pe ʻikaí, ʻe makatuʻunga ia ʻi hono faingataʻa ke tau manatuʻi ʻa Sīsuú.

ʻOku ʻikai makatuʻunga e nonga ʻo e ʻatamaí, nonga ʻo e konisēnisí pe nonga ʻo e lotó mei heʻetau malava ko ia ke fakaʻehiʻehi mei he faingataʻá, mamahí mo e loto mamahí. Neongo ʻetau ngaahi kōlenga loto fakamātoató, ka he ʻikai maliu e huʻunga ia ʻo e faingataʻa kotoa pea ʻikai fakamoʻui e mahaki kotoa, pea he ʻikai lava ke mahino kakato e tokāteline, tefitoʻi moʻoni pe founga ngāue ne akoʻi ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá. Kaekehe, kuo talaʻofa mai ʻa e melinó—mo hano makatuʻunga.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Kosipeli ʻa Sioné, neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ka ʻe lava ke tau fiefia, ʻamanaki lelei pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia he kuó Ne fakahā,Ke mou maʻu ʻa e [melinó] ʻiate au.”3 ʻE hoko maʻu ai pē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ko e fakavaʻe ke langa ai ʻetau ʻamanaki lelei ki ha “melino ʻi māmani mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí.”4

ʻI heʻetau kumia e melinó ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí, kuo ʻomi ai ha sīpinga faingofua kiate kitautolu ke fakamaʻunga ʻaki ʻetau fakakaukaú ʻi he Fakamoʻuí, ʻa ē naʻe folofola: “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au. Ko Sīsū Kalaisi au.”5

Ako, fakafanongo pea fou—ʻi ha sitepu ʻe tolu mo ha talaʻofa.

Sitepu ʻUluakí: “Ako ʻIate Au”

ʻOku tau lau he tohi ʻa ʻĪsaiá ʻo pehē, “Pea ʻe ʻalu ʻa e kakai tokolahi mo nau pehē, Mou haʻu ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí], ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sēkopé; pea te ne akonakiʻi kitautolu ʻi hono ngaahi halá.”6

ʻOku tau ako kia Sīsū Kalaisi mo hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamaí Heʻene Fakatupu e māmaní, ʻi he ngaahi temipale ʻoku fakaʻau ke nau kāpui e māmaní, he ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ko e tupuʻanga ʻetau melinó.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻE lava ke hoko e māmaní ko ha feituʻu mohu palopalema mo faingataʻa ke nofo ai. … ʻI heʻetau ō ki he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻetau manatua e ngaahi fuakava ʻoku tau fai aí, te tau lava ke matuʻuaki mo ikunaʻi lelei ange ai e ʻahiʻahi mo e fakatauvele kotoa pē. Te tau maʻu ha nonga ʻi he hūfangaʻanga toputapú ni.”7

ʻI ha konifelenisi fakasiteiki he ngaahi taʻu kuohilí ne vahe mai ke u lele atu ki ai heʻeku kei ngāue ʻi Saute ʻAmeliká, ne u feʻiloaki ai mo ha ongomātuʻa ne na kei mamahi pē he mālōlō kei pēpē hona fohá.

Ne u fuofua fetaulaki mo Misa Tumili ʻi ha ʻinitaviu he konifelenisí peá u ʻilo ai e mole ne hokó. ʻI heʻema talanoá, ne ʻikai ngata pē heʻene ongoʻi mamahi he pekia hono fohá ka naʻá ne toe faingataʻaʻia angé ko e pehē ko ia he ʻikai toe sio kiate ia ha ʻahó. Naʻá ne pehē ko ʻena toki kau foʻou mai ki he Siasí pea kuó na fakahū ha paʻanga feʻunga ke na ō fakaʻosi ai ki he temipalé kimuʻa pea toki fāʻeleʻi hona fohá, pea kuó na sila ai pea sila foki mo hona ongo ʻofefiné kiate kinaua. Naʻá ne fakamatalaʻi e founga ne nau fakahū ʻaki ha paʻanga ke nau ʻalu mo foki ai mei he temipalé ka naʻe ʻikai lava ke ʻave hona fohá ke silaʻi foki mo ia.

ʻI heʻeku ʻiloʻi mahalo ko ha maʻuhalá, ne u fakamatalaʻi ange te ne toe sio moʻoni ki hono fohá kapau te ne faivelenga he kuo feʻunga pē ouau sila ne silaʻi ai ia ki hono uaifí mo e ongo ʻofefiné, ke fakamaʻu ʻaki foki hono fohá kiate ia he naʻe faʻeleʻi ia ʻi he fuakava.

Naʻá ne ofo peá ne fehuʻi mai pe ʻoku moʻoni ʻeni, pea ʻi heʻeku fakapapauʻi angé, naʻá ne kole mai pe te u lava ʻo talaange ki hono uaifí e meʻá ni, he ʻoku ʻikai pē ke ne siʻi maʻu ha fiemālie talu e ongo uike ʻe ua mei he mālōlō hono fohá.

ʻI he hoʻatā Sāpaté hili e konifelenisí, ne u feʻiloaki ai mo Sisitā Tumili peá u fakamatalaʻi ange e tokāteline nāunauʻiá ni kiate ia. Neongo naʻe kei mālohi ʻene ongoʻi faingataʻaʻia he mole ne hokó, ka kuó ne aʻusia ha ʻamanaki lelei ʻi heʻene fehuʻi tangi mai kiate au, “Te u toe lava moʻoni koā ʻo fuofua ʻeku kiʻi tamasiʻí? ʻOku ʻaʻaku koā ia ʻo taʻengata?” Ne u fakapapauʻi ange, kapau te ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá, ʻe kei ʻaonga pē ʻa e mālohi faisila ne fakahoko he temipalé koeʻuhí ko e mafai ʻo Sīsū Kalaisí, pea te ne malava ai ʻo toe sio ki hono fohá mo fuofua ia ha ʻaho.

Neongo naʻe loto mamahi ʻa Sisitā Tumili he mālōlō hono fohá, ka naʻe mavahe ʻi he loto houngaʻia mo e nonga koeʻuhí ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ne malava koeʻuhi ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau ō ai ki he temipalé—ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fanongo, fakahoko mo leaʻakí; ʻi he ouau kotoa ʻoku tau kau ki aí; mo e fuakava kotoa ʻoku tau faí—ʻoku fakatefito ia ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau ongoʻi nonga heʻetau fanongo ki Heʻene folofolá mo ʻEne sīpingá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Mou ō ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo ongoʻi ai Hono Laumālié pea fetuʻutaki ai mo Ia, pea te ke maʻu ai ha nonga ʻoku ʻikai toe maʻu ia ʻi ha feituʻu kehe.”8

Sitepu Hono Uá: “Fanongo ki Heʻeku Ngaahi Leá”

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”9 Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá ʻo tukuʻau mai ki hotau palōfita lolotongá, ʻa Tōmasi Sipenisā Monisoni, mo e folofola mai e ʻEikí ʻi Hono kau fakafofonga kuo fakamafaiʻí. Ko kinautolu ʻoku fili ke fanongo mo muimui ki he folofola ʻa e ʻEikí, hangē ko ia ʻoku fakafou mai Heʻene kau palōfitá, te nau malu mo maʻu ha nonga.

ʻOku tau maʻu he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e mahuʻinga e naʻinaʻi fakaepalōfita ko ʻení mo e muimui ki he palōfitá, kau ai ha lēsoni mei he meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ʻi he 1 Nīfai vahe 8. Kuo teʻeki ha taimi ʻe feʻefiʻefihi ange ai pe lahi ange ai e takihala, manuki mo e fakatupu puputuʻu e longoaʻa mei he ngaahi matapā sioʻata ʻo e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ka ko hotau kuongá. ʻOku tau lau he potu folofolá ni ki ha falukunga kakai ʻe ua mo ʻenau tali ki he kaikaila ne fai mei he falé.

ʻĪmisi
Lehi’s dream

ʻOku tau lau he veesi 26, ʻo pehē:

“Pea naʻá ku siosio holo foki mo au, ʻo u vakai atu, ʻoku ʻi he kauvai ʻe taha ʻo e vaitafé ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā; pea naʻe tuʻu ia ʻo hangē ʻoku ʻi he ʻataá, ʻo māʻolunga mei he kelekelé. …

“Pea naʻe fonu ʻi he kakaí, … pea naʻa nau tuʻu ʻi he founga ʻo e manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻi nimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo nau lolotonga kai ʻi he fuá.

“Pea hili ʻenau [ʻahiʻahiʻi] ʻa e fuá, naʻa nau mā, koeʻuhi ko kinautolu naʻe lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli.”10

ʻI he veesi 33 ʻoku tau lau ai ki ha niʻihi kehe naʻe kehe ʻenau tali ki he taukae mo e manuki ne fai mei he falé. Ne fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ko e kakai ko ia ne ʻi he falé “naʻa nau tuhu mai ʻi he manuki kiate au mo kinautolu foki naʻe lolotonga kai ʻi he fuá; ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu.”11

Ko e faikehekehe mahuʻinga ʻo e niʻihi ne nau mā, hē mo puli atú, pea mo kinautolu naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he manuki mei he falé ka nau tuʻu fakataha mo e palōfitá, ʻoku maʻu ia he ongo kupuʻi leá ni: ʻuluakí, “hili ʻenau [ʻahiʻahiʻí],” pea uá “ko kinautolu naʻe lolotonga kaí.

Ne aʻu e ʻuluaki kulupú ki he ʻakaú, ʻo nau kiʻi tuʻu hifo ai ha taimi mo e palōfitá ka naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻa e fuá. Naʻe hanga he ʻikai hokohoko atu ʻenau kaí, ʻo fakaʻatā ke uesia kinautolu ʻe he fakatuta ne fai atu mei he falé, pea tohoakiʻi ai kinautolu mei he palōfitá ki he ngaahi hala tapú, ʻo nau pulia ai.

Naʻe kehe e niʻihi ia ne ʻahiʻahiʻi pea heé mei he niʻihi ko ia ne hokohoko atu ʻenau kai ʻi he fuá. Naʻe tukunoaʻi ʻe he niʻihi ko ʻení e longoaʻa mei he falé, ka nau poupou ki he palōfitá mo fiefia ʻi he malu mo e nonga naʻe maʻu aí. He ʻikai lava ke tau mateakiʻi fakakonga pē ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí. Kapau ko ia, ta ʻoku tau tuʻu laveangofua ai kiate kinautolu ʻoku feinga ke fakaʻauha ʻetau melinó. ʻI heʻetau fakafanongo ki he ʻEikí ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, ʻoku tau tuʻu taʻeueʻia ai he ngaahi potu māʻoniʻoní.

ʻOku ʻomi ʻe he filí ha founga loi ʻe hangē ko e ngaahi talí ia ka te tau toe mamaʻo ange ai mei he melino ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku hangē ia ha meʻa ʻoku ʻasi ngali moʻoni mo malú, kae hangē ko e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻe holofa, peá ne fakaʻauha ʻa kinautolu kotoa ʻoku fekumi ange ki he nonga aí.

ʻOku moʻoni e foʻi hiva Palaimeli ko e: “Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá: Tauhi e ngaahi fekaú [ʻOku ʻi ai e malú mo e nongá].12

Sitepu Hono Tolú: “ʻAʻeva ʻi he Angamalū ʻo Hoku Laumālié”

Neongo pe ko e hā e ngali mamaʻo ʻetau hē mei he halá, ka ʻoku kei fakaafeʻi pē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau foki ange ʻo ʻaʻeva mo Ia. Ko e fakaafe ko ʻeni ke ʻaʻeva mo Sīsū Kalaisí, ko ha fakaafeʻi ia ke tau ō mo Ia ki Ketisemani, pea mei Ketisemani ki Kālevale pea mei Kālevale ki he Fonualoto ʻi he Ngoué. Ko ha fakaafe ia ke tau sio pea fakaʻaongaʻi ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá he ʻoku fakatāutaha mo taʻengata hono ʻaongá. Ko ha fakaafe ia ke fakatomala, ke maʻu ha ivi mei hono mālohi faifakamaʻá pea mo ala atu ki Hono toʻukupu ʻofa ʻoku mafao maí. Ko ha fakaafe ia ke tau fiemālie.

ʻĪmisi
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva mo Ia.

Kuo tau ongoʻi kotoa pē, ʻi ha taimi heʻetau moʻuí, ʻa e mamahi mo e loto mafasia ʻo e angahalá mo e maumaufonó he “kapau ʻoku tau pehē ʻoku ʻikai haʻatau angahala, ʻoku tau kākaaʻi ʻa kitautolu pea ʻoku ʻikai ʻiate kitautolu ʻa e moʻoní.”13 Ka neongo e “tatau [ʻetau] angahalá mo e kulaʻahoʻaho,” ko ʻetau fakaʻaongaʻi pē Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻaʻeva fakataha mo Ia ʻo fakafou ʻi he fakatomala moʻoní, “ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hina ekiaki.”14 Neongo ʻetau mafasia he ongoʻi halaiá, ka te tau lava pē ʻo maʻu ha fiemālie.

ʻĪmisi
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke tau fakatomala.

Naʻe pau ke ongoʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ʻene ngaahi angahalá he taimi naʻe ʻaʻahi ai kiate ia ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene aʻusiá ʻi he ngaahi leá ni:

“Naʻe aʻusia ʻe hoku laumālié ʻa e mamahi taupotu tahá peá u mamahi ʻi heʻeku ngaahi angahala kotoa pē.

“… ʻIo, naʻe mahino kiate au kuó u angatuʻu ki hoku ʻOtuá, pea kuo ʻikai te u tauhi ʻene ngaahi fekau māʻoniʻoní.”15

Neongo e mamafa ʻene ngaahi angahalá pea lolotonga e meʻa fakamamahí ni, naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Naʻá ku manatuʻi foki ʻeku fanongo ki ha kikite ʻa ʻeku tamaí ki he kakaí ʻo kau ki he hāʻele mai ha tokotaha ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ha ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne fai ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní.

“… Naʻá ku tangi ʻi hoku lotó: ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au.”16

“Pea naʻe … ʻikai ai, te u maʻu ha fakamolemole ki heʻeku ngaahi angahalá, kae ʻoua kuó u tangi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke ne ʻaloʻofa mai. Kae vakai, naʻá ku tangi kiate ia pea naʻá ku maʻu ha fiemālie ki hoku laumālié.17

Hangē ko ʻAlamaá, te tau maʻu foki ha fiemālie ki hotau laumālié ʻi heʻetau ʻaʻeva mo Sīsū Kalaisi, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea fakaʻaongaʻi Hono mālohi faifakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e fiemālie pe nonga ʻoku tau fekumi kotoa ki aí, ʻoku mahulu hake ia ʻi he fakaʻamú pē. ʻOku fie maʻu ia ke tau ngāue—ʻo ako ʻiate Ia, ʻo fakafanongo ki Heʻene folofolá pea ʻaʻeva fakataha mo Ia. Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi hotau ʻātakaí, ka te tau lava ʻo puleʻi e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e sīpinga ʻo e melino ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí—ko ha sīpinga ʻoku faingofua ai ʻetau fakakaukau kia Sīsuú.

ʻĪmisi
Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e halá mo e moʻoní mo e moʻuí”18 pea ʻoku fakafou ʻiate Ia pē, ʻa e malava ke tau maʻu e fiemālie moʻoní ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.