2010–2019
Ko ha Falala Toputapu
ʻEpeleli 2016


Ko ha Falala Toputapu

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi fatongia molumalú ka ko ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga foki maʻatautolu pea mo e niʻihi kehé.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua e Laumālié ke Ne tataki au ʻi heʻeku lea he efiafí ní. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau tatau ai. Kuo fakafalala mai kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá mo ngāue ʻi Hono huafá. ʻOku tau maʻu e falala toputapu ko iá. ʻOku fakafalala mai ha meʻa lahi kiate kitautolu.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, vahe 121, veesi 36, “Ko e ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamaʻu taʻe lava ke veteki ki he ngaahi mālohi ʻo e langí.” He toki meʻaʻofa fakaʻofoʻofa moʻoni kuo foaki mai kiate kitautolú. ʻOku ʻatautolu e fatongia ke leʻohi mo maluʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá pea moʻui taau ki he ngaahi tāpuaki nāunauʻia kotoa kuo tokonaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú—pea moʻoe niʻihi kehé ʻo fakafou ʻiate kitautolu.

Ko e fē pē ha feituʻu te ke ʻalu ki ai, ʻokú ke ʻalu pē mo ho lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú ke tuʻu nai ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní? Kimuʻa peá ke ʻai koe mo ho lakanga fakataulaʻeikí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻaki hao ʻalu ki ha feituʻu pe kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku ʻikai ke ke taau mo ia pe mo e lakanga fakataulaʻeikí, kiʻi tuʻu ʻo fakakaukauʻi e ngaahi nunuʻá. Manatuʻi koe mo e tuʻunga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ke aʻusiá. Ko ha fānau koe ʻo e talaʻofá. Ko ha tangata koe ʻo e mafi. Ko ha foha koe ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e mālohi e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi fatongia molumalú ka ko ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga foki maʻatautolu pea mo e niʻihi kehé. ʻOfa te tau moʻui taau maʻu pē, ʻi ha potu pē te tau ʻi ai, ke kolea hono mālohí, he ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻetau fie maʻú mo hotau faingamālie ke fai iá.

Naʻe ngāue hoku kaungāmeʻa ʻi he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani hono II, ʻi he Pasifiki Tongá feʻunga mo hano fanaʻi hifo e vakapuna naʻá ne ʻi aí ki loto tahi. Naʻá ne puna fakamalu lelei hifo mo e kau mēmipa ʻo e timí mei he vakapuna velá, pamu honau vakaletá, pea piki ki ai ʻi ha ʻaho ʻe tolu.

Naʻa nau fakatokangaʻi ʻi he ʻaho hono tolú ha meʻa naʻa nau ʻiloʻi ko ha vaka fakahaofi moʻui. Naʻe fakalaka hake ia ʻiate kinautolu. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe toe fakalaka hake ʻiate kinautolu. Naʻe kamata ke siva ʻenau ʻamanakí ʻi heʻenau ʻiloʻi ko e ʻaho fakaʻosi ʻeni ʻe ʻi he feituʻu ai ko ʻení ʻa e vaka fakahaofí moʻuí.

Pea toki folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku kaungāmeʻá: “ʻOkú ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Fekau ʻa e kau fakahaofi moʻuí ke nau fakaheka kimoutolu.”

Naʻá ne fai ʻo hangē ko hono ueʻí: “ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tafoki mai ʻo fakaheka kimautolu.”

Naʻe lau momeniti pē kuo ʻi honau tafaʻakí e vaká, ʻo fakaheka kinautolu. Ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga mo moʻui taau, kuó ne fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá, ʻo tāpuakiʻi ʻene moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Tau fakapapauʻi muʻa, ʻi heni he taimí ni, ke tau mateuteu maʻu pē ki he taimi ʻoku fie maʻu ai kitautolú, ʻetau taimi tokoní, mo hotau taimi tāpuekiná.

ʻI heʻetau fakaʻosi ko ʻeni e fakataha lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou pehē ko kimoutolú ko e “kakai kuo fili, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki” (1 Pita 2:9). ʻOfa te tau moʻui taau maʻu pē mo e ngaahi ngeia fakalangí ni, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.