2010–2019
Ma e Leai Foi Se Toe Oti
Aperila 2016


Ma e Leai Foi Se Toe Oti

Mo i latou uma sa faavauvau ona o le maliu o se tasi e pele ia i latou, o le Toetu o se puna o le faamoemoega mamana.

O le vaiaso talu ai sa avea o le Eseta, ma sa tatou toe taulai atu i le taulaga togiola ma le Toetu o le Alii Faaola o Iesu Keriso. O le tausaga ua tea sa sili atu ona ou manatunatu ma mafaufau loloto ai e uiga i le Toetu nai lo le mea e masani ai.

Toeitiiti tasi tausaga talu ai, sa maliu ai la ma tama teine o Alisa. Sa ia tauivi ma le kanesa mo le toeitiiti lava valu tausaga, ma ni nai taotoga, ma le tele o togafitiga, vavega faafiafiaina, ma le loloto o lē fiafia. Sa ma vaaia le faateteleina o lona tulaga faaletino a o ia oo mai i le taimi mulimuli o lona olaga faaletino. Sa matuā tiga mo i maua le vaaia o lena mea ua tupu i lo ma afafine faapelepele—lo ma pepe laitiiti tiotio o lē sa tuputupu ae e avea ma se tina, se toalua, se tamaitai matagofie talenia. Sa ou faapea o le a tumau ai lou faanoanoa.

Ata
Alisa Johnson Linton

I le tausaga ua tea i le taimi o le Eseta, e silia laitiiti ma le masina a o lei maliu o ia, sa tusia e Alisa: “O le Eseta o se faamanatu mo tagata uma ou te faamoemoe i ai mo au lava. E i ai se aso o le a faamaloloina ai au e i ai se aso o le a ou atoatoa ai. E i ai se aso ou te le maua ai se uamea po o se palasitika i totonu ia te au. E i ai se aso o le a ou saoloto ai mai le fefe ma le popole. Ou te tatalo ina ia vave tupu lenei mea, ae ou te fiafia ua ou talitonu moni i se isi olaga matagofie.”1

Ua faamautinoa e le Toetu o Iesu Keriso mea lava ia na faamoemoe i ai Alisa ma atinae i totonu o i tatou taitoatasi “le uiga [mo le] faamoemoe o loo ia te [i tatou].”2 Sa taua e Peresitene Gordon B. Hinckley, o le Toetu o “le mea pito maoae o mea uma lava i le tala faasolopito o le tagata.”3

Ua oo mai le toetu e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma e taua i le fuafuaga sili o le faaolataga. 4 O i tatou o fanau agaga a matua faalelagi.5 A tatou o mai i lenei olaga faalelalolagi, e tuufaatasia o tatou agaga ma o tatou tino. Tatou te oo uma i olioli ma faigata e fesootai ma le olaga faaletino. Pe a maliu se tagata, e tuueseese o latou agaga mai o latou tino. O le toetu ua mafai ai ona toe tuufaatasia le agaga ma le tino a se tagata, sei vagana o lena tino o le a ola pea ma atoatoa6—e le oo i ai le tiga, mai, po o isi faafitauli.6

A maea le toetu, o le a lē toe tuueseese lava le agaga mai le tino ona ua aumaia e le Toetu a le Faaola le manumalo i le oti. Ina ia faataunuuina lo tatou taunuuga e faavavau, tatou te manaomia le mauaina o lenei agaga e ola pea—o se agaga ma le tino—ua tuufaatasia e faavavau. Ma le agaga ma le tino ola pea ua lemavavaeesea, e mafai ona tatou “maua se atoatoaga o le olioli.”7 O le mea moni, a aunoa ma le Toetu e le mafai lava ona tatou maua se atoatoaga o le olioli ae o le a faanoanoa e faavavau.8 E oo lava i tagata faamaoni, ma faatuatua e mafaufau i le tuueseeseina o o latou tino mai o latou agaga o se saisaitia. Tatou te saoloto mai lenei saisaitia e ala i le Toetutu, o le togiolaina lea mai i noataga po o filifili o le oti.9 E leai se faaolataga e aunoa uma ma o tatou agaga ma o tatou tino.

O i tatou taitoatasi e i ai ni tapulaa ma ni vaivaiga faaletino, faalemafaufau, ma faalelagona. O nei luitau, o nisi e foliga e le mafai ona faatoilaloina i le taimi nei, o le a mulimuli ane foiaina. E leai se tasi o nei faafitauli o le a mafatia ai i tatou pe a mavae le toetutu. Sa suesueina e Alisa le aofaiga o tagata e faasaoina mai se gasegase faapitoa mo tagata o i ai le ituaiga o kanesa sa ia te ia, ma o fuainumera sa le faafiafiaina. Sa ia tusia: “Ae o loo i ai se fofo, o lea ou te le fefe ai. Ua uma ona faamalolo e Iesu lau kanesa ma lau kanesa. … O le a ou manuia. Ou te fiafia ua ou iloa lenei mea.”10

E mafai ona tatou suia le upu kanesa ma soo se isi gasegase faaletino, faalemafaufau pe faalelagona e ono feagai ma tatou. Ona o le Toetu ua uma foi ona faamaloloina na gasegase. O le vavega o le toetutu, le faamalologa tupito, e le mafai ona ausia e metotia faafomai faaonaponei. Ae e lē sili atu i le mana o le Atua. Tatou te iloa e mafai ona faia aua sa toetu le Faaola ma o le a aumaia foi le Toetutu mo i tatou taitoatasi.11

Ua faamaonia e le Toetu o le Faaola o Ia lava o le Alo o le Atua ma o mea na Ia aoaoina e moni. “Ua toetu mai o Ia, pei ona fetalai atu ai o ia.”12 E leai se isi faamautinoaga malosi o Lona paia nai lo o Ia ua alu a’e mai le tuugamau ma se tino ola pea.

Tatou te iloa e uiga i molimau i le Toetu i taimi o le Feagaiga Fou. E faaopoopo atu i tamaitai ma alii tatou te faitau i ai e uiga i Talalelei, ua faamautinoa mai i tatou e le Feagaiga Fou sa vaai moni lava le faitau selau i le Alii Toetu.13 Ma ua faamatala e le Tusi a Mamona le toatele o isi faitau selau o tagata: “Sa oo ina o atu le motu o tagata i luma, ma tuu atu o latou lima i lona itu , … ma sa [latou] vaai i o latou mata ma tago atu i ai o latou lima, ma latou iloa mautinoa ai ma molimau ai, o ia lava lea, o le na tusi i ai perofeta o el a afio mai.”14

I na molimau o anamua o ni molimau faaopoopo i aso e gata ai. O le mea moni, i le vaaiga amata o lenei tisipenisione, sa vaai Iosefa Samita i le Faaola ma le Tama.15 Ua molimau mai perofeta ma aposetolo soifua i le moni o le Keriso soifua na toetu mai.16 E mafai la ona tatou faapea, “O i tatou foi, o loo ua vagavagaia e le faapotopotoga o e matamata mai e faapea ona toatele.”17 Ma o i tatou taitoatasi e mafai ona avea ma vaega o se faapotopotoga o e matamata mai o e ua iloa e ala i le mana o le Agaga Paia e faapea o mea tatou te faamanatu i le Eseta sa tupu moni lava—e moni le Toetu.

O le moni o le Toetu o le Faaola e faatoilalo ma suia lo tatou faanoanoa i le faamoemoe, aua e o mai faatasi ma le faamautinoaga e moni foi isi folafolaga o le talalelei—o folafolaga e tutusa le faavavega e pei o le toetutu. Tatou te iloa e ia te Ia le mana e faamama ai i tatou mai ia tatou agasala. Tatou te iloa na Ia ave i Ona luga o tatou vaivai, tiga, le faamasinotonu ua tatou pagatia ai.18 Ua tatou iloa ua Ia “toet[u] mai e ua oti, ma le faamalologa i ona apaau.”19 Tatou te iloa e mafai ona Ia faia i tatou ia atoatoa e tusa lava pe ua faatamaia i tatou. Tatou te iloa e Na te “soloiesea loimata uma i o [tatou] mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga.”20 Tatou te iloa e mafai ona tatou “faaatoatoaina e ala ia Iesu …, na faia lenei togiola ua atoatoa,”21 pe a tau lava o lo tatou faatuatua ma mulimuli ia te Ia.

E tulalata i le faaiuga o le faatufugaga faamusika o le Messiah, sa fatuina e Handel le pese matagofie o upu a le Aposetolo o Paulo na viia ai le Toetu.

“Faauta mai, ou te [ta’u atu] ia te outou le mea lilo; e le momoe i tatou uma, a e liua i tatou uma,

“E faafuasei lava, o le emo o le mata, pe a ilia le pu faauma: … aua e ilia lava, e toe tutu mai ai e ua oti ma le ola pea, e liua foi i tatou.

“Aua e tatau ona ofu o lenei tino iu vale i le tino ola pea, ia ofu foi lenei tino oti i le tino le oti lava.

“… Ona taunuu ai lea o le upu ua tusia, Ua faaumatia le oti i le manumalo.

“Le oti e, o fea o i ai lou tui? Le tuugamau e, o fea o i ai lou manumalo? …

“A e faafetai i le Atua, o le na te foaiina mai le manumalo ia te i tatou talu lo tatou Alii o Iesu Keriso.”22

Ou te faafetai mo faamanuiaga ua tatou maua ona o le Togiola ma le Toetu o le Alii o Iesu Keriso. Mo i latou uma sa maliu se tamaitiiti pe tagi i autafa o le pusa maliu o se toalua pe faavauvau ona o le maliu o se matua po o se tasi e pele ia i latou, o le Toetu o se puna o le faamoemoega mamana. O le a avea ma se aafiaga mamana pe a tatou toe vaai ia i latou—e le gata o ni agaga ae o loo i ai ni tino toetutu.

Ou te moomoo e toe vaai i lou tina ma lagona lona pai lemu mai ma vaai i ona fofoga alofa. Ou te fia manao e vaai i le ataata a lou tama ma faalogo i lana ‘ata ma vaai ia te ia o se tagata atoatoa ua toetu. Mai se vaaiga na musuia e le faatuatua, ou te vaai faalemafaufau atoa ia Alisa ua le oo i ai soo se faigata faalelalolagi po o soo se tui o le oti—o se Alisa, ua toetu, atoatoa ua manumalo ma se atoatoaga o le olioli.

I ni nai Eseta talu ai, sa ia tusia ma le faigofie: “O le olaga e ala i Lona suafa. Tele o le faamoemoe. Taimi uma. E ala i mea uma. Ou te fiafia i le Eseta e faamanatu mai ia te au.”23

Ou te molimau atu i le moni a’ia’i o le Toetu. O loo soifua Iesu Keriso, ma ona o Ia, o le a tatou toe ola uma ai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.