2010–2019
Pea He ʻIkai Kei ʻi ai Ha Mate
ʻEpeleli 2016


Pea He ʻIkai Kei ʻi ai Ha Mate

He ko ia kotoa pē kuó ne tuku hifo ha taha ʻoku ʻofa ai ki ha faʻitoka, ʻoku hoko e Toetuʻú ko ha maʻuʻanga ʻamanaki lelei maʻongoʻonga ia.

ʻI he uike kuohilí ko e Toetuʻú ia, naʻe toe tukutaha ai ʻetau fakakaukaú ki he feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakakaukau mo fifili ʻi he taʻu kuo maliu atú ki he Toetuʻú ʻo lahi ange ʻi he angamahení.

Naʻe siʻi mālōlō homa ʻofefine ko ʻAlisá ʻi he meimei taʻu ʻe taha kuohilí. Naʻá ne fefaʻuhi mo e kanisaá ʻi ha meimei taʻu ʻe valu, lahi mo e ngaahi tafa, ngaahi faitoʻo kehekehe, ngaahi mana fakafiefia, pea mo e loto mamahi lahi. Naʻá ma mamata ki he hōloa siʻono sinó pea aʻu ki he ngataʻanga siʻene moʻui fakamatelié. Naʻe mātuʻaki fakamamahi ke mamata ki he meʻa ne hoko ki heʻema kiʻi taʻahiné—ʻa e kiʻi pēpē longomoʻui kuo tupu ʻo hoko ko ha fefine, uaifi, mo e faʻē talēnitiʻia, mo fakaʻofoʻofá. Naʻá ku pehē ʻe lomekina au ʻe he loto mamahí.

ʻĪmisi
Alisa Johnson Linton

Naʻe tohi ʻe ʻAlisa ʻi he Toetuʻu ʻo e taʻu kuo ʻosí, laka siʻi pē he māhina ʻe taha peá ne mālōloó ʻo pehē: “Ko e Toetuʻú ko ha fakamanatu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou fakaʻamu ki aí. Ke ʻi ai ha ʻaho ʻe fakamoʻui ai au pea ke ʻi ai ha ʻaho te u sai ai. Ke ʻi ai ha ʻaho he ʻikai toe ʻi ai ha konga ukamea pe pelesitiki ʻi hoku sinó. Ke ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻataʻatā ai hoku lotó mei he ilifiá pea tauʻatāina ʻeku fakakaukaú mei he loto hohaʻá. ʻOku ʻikai ke u lotua ke vave ʻene hokó, ka ʻoku ou fiefia ʻoku ou tui moʻoni ki ha moʻui fakafiefia ʻi he hili ʻa e maté.”1

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa tofu pē ko ia ne ʻamanaki ki ai ʻa ʻAlisá pea fakatō-kakano ʻiate kitautolu kotoa ha “ʻuhinga [ki he] ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú].”2 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e Toetuʻú ko e “meʻa maʻongoʻonga taha ia kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.”3

Naʻe fakahoko ʻa e Toetuʻú koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻoku mahuʻinga ia ki he palani lahi ʻo e fakamoʻuí.4 Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa ha ongomātuʻa fakalangi.5 ʻOku fakatahaʻi hotau laumālié mo hotau sinó ʻi heʻetau haʻu ki he māmaní. ʻOku tau aʻusia ʻa e ngaahi fiefia mo e ngaahi palopalema kotoa ʻoku fekauʻaki mo e moʻui fakamatelié. Ko e taimi ʻoku mate ai ha taha, ʻoku mavahe ʻa e laumālié mei hono sinó. ʻOku ʻai ʻe he Toetuʻú ke lava ʻa e sino mo e laumālie ʻo ha taha ʻo toe fakatahaʻí, ka ʻi he taimi ko ʻení ʻe taʻe-faʻa-mate ʻa e sinó pea mo haohaoa—ʻo ʻikai moʻulaloa ki he mamahí, mahakí, pe ki ha ngaahi palopalema kehe.6

He ʻikai toe fakamāvaeʻi ʻa e laumālie mei he sinó, ʻi he hili ʻa e toetuʻú, he kuo ikuna kānokato e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maté. ʻOku fie maʻu ke tau maʻu e laumālie taʻe-faʻa-maté ni—ko ha laumālie mo ha sino—kuo fakatahaʻi ʻo taʻengata, ka tau lava ʻo aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá. ʻE lava ke tau maʻu “hono kakato ʻo e fiefiá,”7 koeʻuhí ko e fehokotaki ʻa e laumālié mo e sino taʻe-faʻa-maté ʻo ʻikai lava ke mavahevahé. Ko hono moʻoní, ka ʻikai e Toetuʻú, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia kakató kae mamahi ʻo taʻe ngata.8 ʻOku lau ʻe he kau faivelengá mo e angatonú ʻa e mavahe ʻa honau sinó mei honau laumālié ko e nofo pōpula. ʻOku tukuange kitautolu mei he nofo pōpula ko ʻení ʻi he Toetuʻú, ʻa ia ko e huhuʻi mei he ngaahi haʻi pe sēini ʻo e maté.9 ʻOku ʻikai ha fakamoʻui taʻe kau ai hotau laumālié mo hotau sinó fakatouʻosi.

ʻOku tau takitaha tōnounou fakaesino, fakaʻatamai, fakaeloto pea ʻi ai hotau ngaahi vaivai. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi he ngaahi palopalemá ni ʻoku ngali faingataʻa ke solova he taimí ni, ka ʻe faifai pē pea lava. He ʻikai uesia ʻe ha taha ʻo kitautolu ʻe he ngaahi palopalemá ni hili ʻetau toetuʻú. Ne fekumi ʻa ʻAlisa ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku moʻui ne puke he faʻahinga kanisā naʻá ne maʻú, pea naʻe fakalotosiʻi e fika naʻá ne maʻú. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ka ʻoku ʻi ai ha faitoʻo, pea ʻoku ʻikai ke u ilifia. Kuo ʻosi fakamoʻui ʻe Sīsū hotau kanisaá. … Te u sai pē au. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻení.”10

ʻE lava ke tau fakafetongi e foʻi lea kanisaá ʻaki ha toe mahaki fakaesino, fakaʻatamai pe fakaeloto kehe te tau fehangahangai mo ia. Kuo ʻosi fakamoʻui pē kitautolu ia koeʻuhí ko e Toetuʻú. Ko e mana ʻo e toetuʻú, ʻa e faitoʻo taupotu tahá, ʻoku mahulu hake ia he mālohi ʻo e faitoʻo fakaonopōní, ka ʻoku ʻikai mahulu hake ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau ʻilo ʻe lava ke fakahoko ia he kuo toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea te Ne fakahoko ʻa e Toetuʻu maʻatautolu kotoa foki.11

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea ʻoku moʻoni e meʻa naʻá Ne akoʻí. “He kuo toe tuʻu, ʻo hangē ko ʻene leá.”12 ʻOku ʻikai ha toe fakamoʻoni ʻe mālohi ange Hono fakalangí ka ko ʻEne toe tuʻu mei he faʻitoká ʻaki ha sino taʻe-faʻa-mate.

ʻOku tau ʻilo ha kau fakamoʻoni ki he Toetuʻú ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. Makehe mei he kau fafine mo e tangata ʻoku tau lau ki ai ʻi he Ngaahi Kosipelí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Fuakava Foʻoú ko e moʻoni ne mamata ha toko laui ngeau ki he ʻEiki kuo toetuʻú.13 Pea ʻoku toe fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki ha toe toko laui ngeau lahi ange: “Naʻe ʻalu atu ʻa e fuʻu kakaí, ʻo nau ʻai honau nimá ki hono vakavaká, … pea [mamata] ʻaki honau matá mo ala ʻaki honau nimá, pea nau ʻiloʻi pau mo fakamoʻoniʻi, ko ia ia ʻa ia kuo tohi ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele maí.”14

ʻOku tānaki atu ki he kau fakamoʻoni ko ia ʻo e kuonga muʻá e kau fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko hono moʻoní, ne mamata ʻa Siosefa Sāmita ʻi he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú pea mo e Tamaí.15 Kuo fakamoʻoni e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ki hono moʻoni ʻo e Kalaisi kuo toetuʻu mo moʻuí.16 Ko ia ʻe lava ke tau pehē, “[ʻOku] kāpui ʻa kitautolu ʻe he ʻao ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi,”17 pea te tau lava kotoa ʻo hoko ko ha konga ʻo e kau fakamoʻoni ko ia ʻoku nau ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tau fakamanatu e Toetuʻú he naʻe hoko moʻoni ia—pea oku moʻoni ʻa e Toetuʻú.

ʻOku lomekina ʻe he moʻoni ʻo e Toetuʻú ʻa ʻetau loto mamahí pea ʻamanaki lelei he ʻoku omi fakataha ia mo e fakapapau ʻoku moʻoni foki mo e ngaahi talaʻofa kehe ʻo e ongoongoleleí—ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku fakaofo ʻo hangē ko e Toetuʻú. ʻOkú Ne maʻu e mā;ohi ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá kotoa. ʻOku tau ʻiloʻi kuó Ne toʻo kiate Ia ʻa e kotoa ʻo hotau ngaahi vaivaí, mamahí, mo e ngaahi fakamaau taʻe totonu kuo tau fouá.18 ʻOku tau ʻilo kuó Ne “toe tuʻu mei he pekiá mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.”19 ʻOku tau ʻilo te Ne lava ke fakamoʻui kitautolu neongo pe ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolú. ʻOku tau ʻilo te Ne “holoholoʻi …ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá, pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ha mamahi.”20 ʻOku tau ʻiloʻi ʻe lava ke “fakahaohaoaʻi ʻia Sīsū …, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení,”21 ʻo kapau pē te tau maʻu ʻa e tuí pea muimui kiate Ia.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e fatu taʻanga ongo fakalaumālie ko e Mīsaiá, ne hanga ʻe Haniteli ʻo fakatuʻungafasi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻa ia ʻokú ne fakafiefiaʻi e Toetuʻú.

“Vakai, ʻoku ou fakahā ha meʻa fufū kiate kimoutolu; ʻE ʻikai te tau mohe kotoa pē, ka te tau liliu kotoa pē,

“ʻI he fakafokifā, ʻi he kemo ʻo e matá, ʻi he pā ʻo e meʻaleá: … ʻe pā mai ia, pea ʻe fokotuʻu hake ai ʻa e maté, ʻo taʻe faʻaʻauʻauha, pea ʻe liliu ai ʻa kitautolu.

“He kuo pau ke ʻai ʻe he ʻauʻauhá ni ʻa e taʻefaʻaʻauʻauha, pea ke ʻai ʻe he maté ni ʻa e taʻefaʻamate.

“… ʻE toki fakamoʻoni ʻa e lea kuo tohí, Kuo folo hifo ʻa e maté ʻe he mālohí.

“ʻE mate, kofaʻā hao huhu? ʻE faʻitoka, kofaʻā hoʻo mālohi? …

“Kae fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki ke tau mālohi ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”22

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu tuʻunga ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. He ko ia kotoa pē kuó ne tuku hifo ha valevale ki ha faʻitoka pe tangi ʻi he veʻe puha mate ʻo ha hoa pe mamahi ʻi ha mate ʻa ha mātuʻa pe taha ʻoku ʻofa ai, ʻoku hoko e Toetuʻú ko ha maʻuʻanga ʻamanaki lelei maʻongoʻonga. Ko ha aʻusia kāfakafa moʻoni ke te toe mamata kiate kinautolu—ʻo ʻikai ko e ngaahi laumālie pē ka mo e ngaahi sino toetuʻu.

ʻOku ou fakaʻānaua ke toe mamata ki heʻeku faʻeé mo ongoʻi hono nima ʻofá pea mo vakai ki hono fofonga ʻofá. ʻOku ou fie mamata ki he malimali ʻeku tamaí mo ongoʻi ʻene katá pea mo vakai kiate ia ko ha taha kuo toetuʻu mo haohaoa. ʻOku ou sioloto ʻi he tui kia ʻAlisa kuo hao kakato mei he ngaahi faingataʻa fakamāmaní pe huhu ʻo e maté—ko ha ʻAlisa kuo toetuʻu haohaoa kuo ikuna mo fiefia kakato.

Naʻá ne tohi ʻi ha ngaahi Toetuʻu kimuʻa atu: “Moʻui tuʻunga ʻi Hono huafá. Lahi fau e ʻamanakí. Maʻu ai pē. ʻI he meʻa kotoa pē. ʻOku ou saiʻia ke fakamanatu mai ʻe he Toetuʻú.”23

ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Toetuʻú. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea tuʻunga ʻiate Ia, haʻatau toe moʻui kotoa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.