2010–2019
Ke Ke Loto Fakatōkilalo
ʻEpeleli 2016


Ke Ke Loto Fakatōkilalo

ʻOku ʻai ʻe he loto fakatōkilaló ke tau hoko ko ha mātuʻa, fānau, husepāniti mo e uaifi, kaungāʻapi mo ha kaungāmeʻa lelei ange.

Kuo tapuakiʻi kitautolu ʻi he Siasí ke maʻu ha ngaahi himi ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke lotu ʻi he hiva. ʻI he ngaahi fakatahaʻanga hotau Siasí, “ʻoku fakaafea mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻe he ngaahi himí, mo fakatupu ʻa e loto ʻoku ʻapasia, pea fakatahaʻi kitautolu ko e kāingalotu, pea maʻu ai ha founga ke ʻoatu ai haʻatau fakafetaʻi ki he ʻEikí. [Ko e niʻihi ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga tahá ʻoku malangaʻi ia ʻi hono hivaʻi e ngaahi himí].”1

Hili ha ngaahi māhina siʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā maʻa hono uaifi ko ʻEmá. Ne fekau ʻe he ʻEikí kiate ia “ke fili ha ngaahi himi toputapu, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe fakahā kiate koé ʻa ia ʻoku fakafiemālie kiate aú, ke maʻu ia ʻi hoku siasí.”2

Naʻe fakatahatahaʻi ʻe ʻEma Sāmita ha ngaahi himi ʻa ia ne ʻuluaki ʻasi ʻi he tohi himi ko ʻeni ʻi Ketilaní ʻi he 1836.3 Koe hiva pē ʻe 90 ne fakakau ʻi he kiʻi tohi manifi ko ʻení. Ko e lahi taha ʻo kinautolú ko e ngaahi himi mei he ngaahi tui fakalotu Palotisani kehé. Ka ko e 26 ai ne faʻu ia ʻe Uiliami W. Felipisi, ʻa ia naʻá ne teuteuʻi kimui ange mo paaki ʻa e tohi himí. Ko e fakaleá pē ne hikí; naʻe ʻikai fakatuʻungafasi e ngaahi leá. Ne hoko e kiʻi himi ko ʻení ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ki he kāingalotu kimuʻa ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Peesi mei he tohi-himi ʻa ʻEma Sāmitá
ʻĪmisi
Peesi ʻi muʻá mei he tohi-himi ʻa ʻEma Sāmitá

Ne paaki e pulusinga fakamuimuitaha ʻo ʻetau himi faka-Pilitāniá ʻi he 1985. ʻOku kei fakakau pē ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi himi ne fili ʻe ʻEma he ngaahi taʻu lahi kimuʻá ʻi heʻetau tohi himí, hangē ko e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” mo e “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá.”4

Ko e taha ʻo e ngaahi hiva foʻou ʻi he himi ʻo e 1985 ko e “Ke ke Loto-maʻulaló.”5 Naʻe fatu ʻa e himi fakanongá ni ʻe Kalati Telipaki Lōlie, ʻa ia naʻá ne pekia he taʻu kuo ʻosí. Naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he 1950 ʻi Hauaiʻi, ʻa ia naʻá ne faiako aí. Naʻe ngāue ʻa Sisitā Lōlie ʻi he Kōmiti Hiva Lahí pea tokoni ke liliu e ngaahi himí ki ha ngaahi lea fakafonua lahi. Naʻe makatuʻunga ʻene fakalea ʻo e “Ke ke Lolo-maʻulaló” ʻi ha ongo veesi folofola ʻe ua: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 112:10 mo e ʻEta 12:27. ʻOku peheni e fakalea e veesi he Tohi ʻa ʻEtá: “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto fakatōkilalo;… he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

ʻOku akoʻi ʻe he “Ke ke Loto-maʻulaló” ha ngaahi moʻoni haohaoa mo mahinongofua ʻo hangē ko e ngaahi himi kotoa ʻa e Siasí. ʻOkú ne akoʻi kitautolu kapau te tau loto fakatōkilalo, ʻe tali ʻetau lotú; ʻikai hohaʻa hotau ʻatamaí, ngāue lelei ange ʻi hotau uiuiʻí; pea ka tau kei faivelenga ai pē, te tau foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau muimuí, kuo pau ke nau loto fakatōkilalo ʻo hangē ko e fānaú ka nau lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e langí.6 ʻI heʻetau ʻohake ʻetau fānaú, ʻoku fie maʻu ke tau tokoniʻi kinautolu ke loto fakatōkilalo ʻi heʻenau hoko ʻo fatu-tangatá. ʻOku ʻikai fai ʻeni ʻaki hono fakamamahiʻi honau lotó ʻi he taʻeangaʻofa pe ʻi he tautea fefeka. Lolotonga hono fakatupulaki ʻenau loto falalá mo e mahuʻingaʻia aí, ʻoku fie maʻu ke tau akoʻi kiate kinautolu e ʻulungaanga taʻesiokitá, angaʻofá, talangofuá, ʻikai hīkisiá, fakaʻapaʻapá pea ʻikai fakangalingali. ʻOku fie maʻu ke nau fiefia ʻi he lavameʻa honau tokouá, tuongaʻané mo e kaungāmeʻá. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ko “e meʻa ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí ko e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé.”7 Ka ʻikai, te nau tokanga pē ki heʻenau leleí mo e lelei ange he niʻihi kehé, meheka mo e lotokovi ʻi he ikuna ʻa honau toʻú. ʻOku ou fakamālō ko ha faʻē naʻá ne faʻa pehē mai ʻi heʻene sio ki heʻeku loto hīkisiá, “Tama, te ke lelei ange kapau te ke loto fakatōkilalo he taimí ni.”

Ka ʻoku ʻikai fakatatali pē ʻa e loto fakatōkilaló ke akoʻi ki he fanaú pē. Kuo pau ke tau feinga ke loto fakatōkilalo ange. ʻOku mahuʻinga e loto fakatōkilaló ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻai ʻe he loto fakatōkilaló ke tau loto mamahi ʻi heʻetau faiangahalá pe fehalākí pea lava ke tau fakatomala. ʻOku ʻai ʻe he loto fakatōkilaló ke tau hoko ko ha mātuʻa, fānau, husepāniti mo e uaifi, kaungāʻapi mo ha kaungāmeʻa lelei ange.

Ka ʻe hanga ʻe he loto hīkisiá ʻo maumauʻi e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí, veteki e nofomalí, pea fakaʻauha e vā fakakaungāmeʻá. ʻOku mahuʻinga fau ke manatuʻi e loto fakatōkilaló ʻi hoʻo ongoʻi e kamata e fakakikihí ʻi homou ʻapí. Fakakaukau ki he loto mamahi te ke lava ʻo taʻofi ʻo kapau te ke loto fakatōkilalo ʻo pehē, “ʻʻOku ou kole fakamolemole atu”; “Ne u taʻefieauna”; “Ko e hā ʻokú ke loto ke faí?”; “Ne ʻikai ke aʻu ki ai ʻeku fakakaukaú”; pe “ʻOku ou laukau ʻaki koe.” Kapau ne fakaʻaongaʻi e fanga kiʻi kupuʻi leá ni ʻi he loto fakatōkilalo, ʻe siʻi ange e fakakikihí pea lahi ange e fiemālié ʻi hotau ʻapí.

ʻE lava ke faʻa hoko ʻa e moʻuí ko ha aʻusia loto fakatōkilalo. ʻE lava ʻe he fakatuʻutāmakí mo e mahamahakí, mate ha ʻofaʻanga, palopalema ʻi he vā fetuʻutakí pea mo e faingataʻaʻia fakapaʻangá, ʻo fakalotomāʻulaloʻi kitautolu ke tau tūʻulutui hifo ʻo lotu. Neongo pe ko e fou mai e ngaahi faingataʻá ni ko e ʻikai ko hotau foʻui pe ko e ngaahi fili kovi mo e fakaʻutoʻuta kovi, ʻoku fakatupu loto fakatōkilalo e ngaahi faingataʻá ni. Kapau te tau fili ke maʻu ha ongo fakalaumālie pea loto fakatōkilalo mo akoʻingofua, ʻe fakamātoato ange ʻetau lotú pea tupulaki ʻa ʻetau tuí mo e fakamoʻoní ʻi heʻetau ikunaʻi e ʻahiʻahí mo e moʻui fakamatelié. ʻOku tau ʻamanaki kotoa atu ki he hākeakiʻí, ka kimuʻa pea lava ke hoko ʻení, kuo pau ke tau kātakiʻi ʻa e meʻa kuo ui ko e “teleʻa ʻo e loto fakatōkilaló.”8

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne lavea lahi e ʻulu homa foha taʻu 15 ko ʻĒlikí. Naʻá ma loto mamahi ʻi heʻema mamata ki heʻene tokoto ʻi ha uike ʻe taha nai ʻo ʻikai toe ʻilo ha meʻa. Ne talamai ʻe he toketaá ne nau taʻepauʻia ʻi he meʻa ʻe hokó. Ko e moʻoni naʻá ma fiefia ʻi he kamata ke ne ake maí. Naʻá ma pehē ʻe sai e meʻa kotoa, ka naʻe hala ʻema maʻú.

ʻI heʻene ʻā haké, ne ʻikai lava ʻo lue pe talanoa pe kai ʻiate ia pē. Ko e kovi tahá he naʻá ne ʻatamai ngalongalo. Naʻá ne lava pē ʻo manatuʻi e meimei meʻa kotoa kimuʻa e fakatuʻutāmakí, ka kuo ʻikai ke ne toe lava ʻo manatuʻi ha meʻa hili e meʻa ne hokó, naʻa mo e ngaahi meʻa ne toki hoko ʻi he ngaahi miniti siʻi pē kimuʻá.

Naʻá ma kiʻi hohaʻa naʻa ʻatamai taʻu 15 ai pē homa fohá. Ne faingofua e meʻa kotoa ki homa fohá kimuʻa he fakatuʻutāmakí. Naʻá ne sipoti, manakoa, pea sai ʻaupito ʻene akó. Naʻe ʻi ai e ʻamanaki lelei ki hono kahaʻú; ka ko ʻeni naʻá ma hohaʻa telia naʻa ʻikai ha kahaʻu ke ne lava ʻo manatu ki ai. ʻOkú ne fāinga ʻeni ke toe ako e fanga kiʻi meʻa faingofua tahá. Ko ha taimi loto fakatōkilalo ʻeni kiate ia. Ko ha taimi loto fakatōkilao foki ia ki heʻene mātuʻá.

Ko hono moʻoní, naʻá ma fakakaukau pe ko e hā ne hoko ai ha meʻa pehē. Naʻá ma feinga maʻu pē ke fai e ngaahi meʻa ʻoku totonú. Ne hoko e moʻui ʻaki e ongoongoleleí ko ha meʻa mahuʻinga ki homau fāmilí. Ne ʻikai mahino pe ko e hā ne hoko ai ha meʻa fakamamahi pehē kiate kimauá. Naʻá ma lotu lahi ʻi he mahino ʻe lau māhina pea mahalo naʻa lau taʻu ʻa ʻene fakaakeaké. Ko e meʻa faingataʻa angé ko e fakaʻau ke mahino he ʻikai toe tatau ia mo e kuohilí.

Ne lahi e loʻimata ne tō he vahaʻataimi ko ʻení pea toe ongo mo fakamātoato ange ʻemau lotú. Ne māmālie ʻa e kamata ke mau sio ki he ngaahi mana ne aʻusia ʻe homa fohá lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení. Ne fakaʻau ke toe sai ange. Ne lelei ʻene tōʻonga fakakaukaú mo e anga ʻene vakaí.

Kuo mali ʻeni ʻa ʻĒliki ki ha hoa lelei pea ʻi ai ʻena fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko nima. ʻOkú ne hoko ko ha faiako faivelenga pea tokoni ʻi hono koló pea ʻi he Siasí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻene hokohoko atu ke moʻui ʻi he laumālie tatau ʻo e loto fakatōkilaló ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he kuohilí.

Ka ʻe fēfē kapau te tau lava ʻo foua e “teleʻa ʻo e loto fakatōkilalo” ko iá? Naʻe ʻakoʻi ʻe ʻAlamā:

“ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu taʻe fakamālohiʻi ke nau loto fakatōkilaló.”

“ʻIo ʻo [nau] monūʻia ange ʻiate kinautolu kuo fakamālohiʻi ke loto fakatōkilalo.”9

ʻOku ou fakamālō ko ha kau palōfita kuo nau akoʻi mai e mahuʻinga ʻo e ʻulungaanga maʻongoʻongá ni. Naʻe pehē ʻe Sipenisā W. Kimipolo, ko e Palesiteni hono 12 ʻo e Siasí: “ʻE loto fakatōkilalo fēfē ha taha? Kuo pau ke fakamanatu maʻu pē ki ha taha ʻa ʻene fakafalala ki ha tahá. ʻO fakafalala kia hai? Ki he ʻEikí. ʻE fēfē hano fakamanatu ia kiate kita? ʻAki e lotu moʻoni, maʻu pē, ʻi he moihū mo e loto houngaʻia.”10

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hoko ʻa e “ʻOku ou Fie maʻu Koé”11 ko e himi manako ʻa Palesiteni Kimipoló. Naʻe lipooti ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ko e hiva ʻeni ne lahi taha hono hivaʻi ko e himi kamata ʻe he Kau Taki Māʻolungá ʻi he temipalé lolotonga hono ngaahi taʻu ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē, “Fakakaukauloto ki he ola fakalaumālie ʻo hono hivaʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻa e hiva ko iá kimuʻa pea lotua ʻa ʻEne tatakí ʻi hono fakahoko honau fatongia kāfakafá.”12

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e loto fakatōkilaló ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakamālō ko ha niʻihi hangē ko Sisitā Kalati Lōlié kuo nau fatu ha ngaahi lea mo e fasi fakalaumālie ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ako e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku kau ai e loto fakatōkilaló. ʻOku ou houngaʻia ʻoku tau maʻu ha tukufakaholo ʻo e ngaahi himí, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau lotu ʻi he hiva, pea ʻoku ou houngaʻia ko e loto fakatōkilaló. ʻOku ou lotua te tau feinga ke loto fakatōkilalo kae lava ke tau hoko ko ha mātuʻa, ngaahi foha mo e ʻōfefine mo e kau muimui lelei ange ʻo e Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Talamuʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Ngaahi Himi ʻo e Saisi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (1985), vii.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 25:11.

  3. ʻOku fakaʻaho e ʻuluaki pulusinga ʻo e himi ʻa e Siasí ki he 1835, ka naʻe toki fakaʻosi pea lava ke maʻu ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1836.

  4. ʻOku hā ʻi heʻetau tohi himi lolotongá ha himi ʻe uofulu mā ono ne ʻi he himi ʻo e 1835 (vakai ki he Kathleen Lubeck, “The New Hymnbook: The Saints Are Singing!” Ensign, Sept. 1985, 7).

  5. Vakai, “Ke ke Loto-māʻulalo,” Ngaahi Himí, fika 65.

  6. Vakai Mātiu 18:1–4.

  7. Howard W. Hunter, “The Pharisee and the Publican,” Ensign, May 1984, 66.

  8. Anthon H. Lund, ʻi he Conference Report, Apr. 1901, 22.

  9. ʻAlamā 32:16, 15.

  10. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 233.

  11. “ʻOku Ou Fie Maʻu Koe,” Ngaahi Himí, fika. 48; vakai foki ki he Brent H. Nielson, “I Need Thee Every Hour,” Ensign, Apr. 2011, 16.

  12. Dallin H. Oaks, “Worship through Music,” Ensign, Nov. 1994, 10.