2010–2019
ʻOku ou Tui Nai?
ʻEpeleli 2016


ʻOku ou Tui Nai?

Kapau ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni, ta ʻoku tau maʻu e pōpoaki maʻongoʻonga taha ʻo e ʻamanaki leleí mo e tokoni kuo ʻilo ʻe he māmaní.

ʻI he ʻaho 30 ʻo Māʻasí, ʻi he taʻu ʻe taha kuohilí, ne ʻave e kiʻi tamasiʻi taʻu ua ko ʻĒtane Kaniseka mei ʻAmelikani Fooki, ʻIutaá ki he falemahakí ko e niumōnia pea fonu vai hono maʻamaʻá. Hili ha ʻaho ʻe ua ne fakaʻau ke toe kovi ange e tuʻunga ne ʻi aí pea pau ai ke fakapuna helikopeta ki he Falemahaki maʻá e Fānaú ʻi Sōleki Sití. Naʻe fakaʻatā siʻene faʻē loto hohaʻa ko Mīselí ke heka he sea muʻá ke ʻave ʻene tamá. Ne ʻoange ki ai ha hetiseti (headset) ke ne lava ʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehe he helikopetá. Naʻe lava ke ne fanongo ki he ngāue ʻa e kau tokoni fakafaitoʻó ki heʻene kiʻi tamasiʻí pea mahino kia Mīseli, he ko ha neesi foki ia ki he fānaú, naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻĒtane.

ʻĪmisi
Ethan Carnesecca while ill

Ne fakatokangaʻi ʻe Mīseli he taimi faingataʻá ni ʻoku nau lolotonga puna ʻi ʻolunga he Temipale Tuleipa ʻIutaá. Naʻá ne vakai hifo ki he teleʻá pea lava ke ne sio ki he Temipale Soatani Livá, Temipale Moʻunga ʻOukilií, pea pehē ki he Temipale Sōlekí ʻi he mamaʻó. Naʻá ne fakakaukau: “ʻOkú ke tui ki ai pe ʻikai?”

Naʻá ne fakamatala ki he meʻá ni ʻo pehē:

“Ne u ʻilo ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea [ko e] ‘fāmilí ʻoku taʻengata’ ʻi he Palaimelí mo e Kau Finemuí. Ne u vahevahe e pōpoaki ʻo e fāmilí ki he kakai lelei ʻo Mekisikoú heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne silaʻi au ki hoku hoa taʻengatá ki taimi mo e taʻengatá ʻi he temipalé. Ne u akoʻi e ngaahi lēsoni kau ki he fāmilí ʻi heʻeku hoko ko ha taki he Kau Finemuí, peá u vahevahe ha ngaahi talanoa kau ki he taʻengata ʻa e fāmilí ki heʻeku fānaú he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ne u ʻILOʻI ia, ka NAʻÁ KU TUI nai ki ai? Ne oma pē ʻeku maʻu e talí ʻo hangē ko ʻeku fakakaukau ki he fehuʻí: Ne fakapapauʻi ʻe he Laumālié ki hoku lotó mo e ʻatamaí ʻa e tali ne u ʻosi ʻiloʻí—NAʻÁ KU tui ki ai!

“Ne u lotu he taimi ko iá ʻo fakahaaʻi hoku lotó ki heʻeku Tamai Hēvaní, ʻo fakamālō kiate Ia ko e ʻilo mo e tui naʻá ku maʻu ʻoku taʻengata ʻa e fāmilí. Naʻá ku fakamālō kiate Ia koeʻuhí ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa ia ne malava ai e meʻa kotoa. Naʻá ku fakamālō kiate Ia koeʻuhí ko ʻeku tamá pea fakahaaʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní kapau ʻokú Ne fie maʻu ke foki ange ʻa ʻĒtane ki Hono ʻapi fakalangí, ʻoku SAI pē ia. Naʻá ku falala kakato ki heʻeku Tamai Hēvaní peá u ʻiloʻi te u toe fakataha mo ʻĒtane. Ne u fakamālō ne u maʻu e ʻilo MO tui ʻoku moʻoni e ongoongoleleí ʻi he taimi faingataʻa ko ia. Ne u fiemālie.”1

Ne nofo falemahaki ʻa ʻĒtane ʻi ha ngaahi uike lahi ʻo maʻu ha tokanga fakafaitoʻo ha mataotao. Naʻá ne ʻatā mei falemahaki ʻo fakataha mo hono fāmilí tuʻunga ʻi he lotu, ʻaukai mo e tui ʻa e niʻihi ne ʻofa aí, fakataha mo e tokanga ko iá. ʻOkú ne sai mo moʻui lelei pē he ʻahó ni.

ʻĪmisi
Carnesecca family
ʻĪmisi
Ethan Carnesecca recovered

Ne hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakapapauʻi kia Mīseli ne ʻikai ko ha lea ʻataʻatā ʻa e meʻa ne akoʻi kiate ia ʻi he kotoa ʻene moʻuí; ʻoku moʻoni ia.

ʻOku tau fuʻu maheni pē nai mo e ngaahi tāpuakí ʻo e hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻikai ke mahino kakato ai kiate kitautolu ʻa e mana mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e tuʻunga fakaākonga ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí? ʻOku tau halaia nai ʻi hono fakatukutukuʻi e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau maʻú? Ne akoʻi tonu mai ʻe he Fakamoʻuí, “Kapau te ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá, te ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”2

ʻOku tau tui ʻoku mahulu atu e Siasí ni ʻi haʻane hoko pē ko ha feituʻu lelei ke ō ki ai he Sāpaté ʻo ako ke hoko ko ha tokotaha leleí. ʻOku mahulu atu ia ʻi ha feohiʻanga fakasōsiale faka-Kalisitiane pē ʻoku tau feohi ai mo ha kakai leleí. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau lelei pē ia ʻe lava ke akoʻi ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻi ʻapi ke nau hoko ko ha kakai talangofua mo lelei. ʻOku mahulu atu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa.

Fakakaukau angé ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tau taukaveʻi he Siasí ni. ʻOku tau tui kuo fakafoki mai ʻa e siasi tatau ko ia ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene ʻi he māmaní ʻi ha palōfita ne ui ʻe he ʻOtuá ʻi hotau kuongá pea ʻoku maʻu ʻe hotau kau takí ʻa e mālohi mo e mafai tatau ne maʻu ʻe he kau ʻAposetolo he kuonga muʻá ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ui ia ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau talaki ʻoku lava ke tau maʻu he taimi kotoa pē ʻi he mafai ko ʻeni kuo fakafoki maí, ʻa e ngaahi ouau fakahaofí ʻo hangē ko e papitaisó, mo e fiefia ʻi he meʻafoaki fakahaohaoa mo fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻetau kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ke tataki e Siasí ni ʻaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea tui ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he kau palōfita ko ʻení.

ʻOku tau tui foki koeʻuhí ko e mālohi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau lava ai ke fai ha ngaahi fuakava pea maʻu mo e ngaahi ouau ʻi he temipale māʻoniʻoní ʻa ia te tau lava ai ha ʻaho ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea nofo mo Ia ʻo taʻengata. ʻOku tau talaki foki ʻe lava ke haʻi fakataha e ngaahi fāmilí ki he taʻengata ʻi he mālohi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha ongomeʻa ʻa e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí ʻi he ngaahi fale toputapu ʻoku tau tui moʻoni ko e fale ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tui ʻe lava ke tau maʻu e ngaahi ouau faifakamoʻui ko ʻení ʻo ʻikai maʻatautolu pē kae maʻa ʻetau ngaahi kui ne moʻui he māmaní ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke kau ʻi he ngaahi ouau faifakamoʻui mahuʻinga ko ʻení. ʻOku tau tui ʻe lava ke tau fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení maʻa ʻetau ngaahi kuí ʻi he ngaahi ouau fakafofonga he ngaahi temipale māʻoniʻoni tatau.

ʻOku tau tui kuo tau maʻu ha toe ngaahi tohi folofola ʻo fakafou mai ʻi ha palōfita mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo tānaki mai ha toe fakamoʻoni ki he Tohi Tapú ʻi hono talaki ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku tau talaki ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ko e Siasi moʻoni pē ia ʻe taha he māmaní. ʻOku ui ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he ko Ia ʻokú Ne tatakí; ko Hono Siasí ia, pea ʻoku malava e ngaahi meʻá ni kotoa koeʻuhi ko ʻEne feilaulau fakaleleí.

ʻOku tau tui ʻoku ʻikai toe maʻu e ngaahi meʻa makehé ni ʻi ha toe feituʻu pe kautaha ʻi he māmaní. Neongo e lelei mo e fakamātoato ʻa e ngaahi tui fakalotu mo e ngaahi siasi kehé, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e mafai ke fakahoko e ngaahi ouau faifakamoʻui ʻoku maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku tau ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni, ka ʻoku tau tui nai ki ai? Kapau ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni, ta ʻoku tau maʻu e pōpoaki maʻongoʻonga taha ʻo e ʻamanaki leleí mo e tokoni kuo ʻilo ʻe he māmaní. ʻOku mahuʻinga taʻengata kiate kitautolu mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻa e tui ki he ngaahi meʻá ni.

Ke tuí, ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻa tau ʻiloʻi pē ʻa e ongoongoleleí ka ke ongoʻi ia! ʻE lava pē ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí he ko e meʻa ia ʻoku ʻamanaki mai ki aí, pe ko e meʻa ia ne tau tupu hake aí pe ko ha ʻulungaanga pē ia. Mahalo ʻoku teʻeki aʻusia ʻe ha niʻihi e meʻa ne ongoʻi ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní hili ʻene malanga ongo naʻá ne faí. “Pea naʻa nau kaila kotoa pē ʻi he leʻo pē ʻe taha, ʻo pehē: ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono pau mo hono moʻoní, koeʻuhí ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai ke mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”3

ʻOku fie maʻu ke tau feinga kotoa ke liliu hotau lotó mo e natulá ke ʻoua naʻa tau toe holi ke muimui ki he founga ʻa e māmaní ka ke fakahōifua pē ki he ʻOtuá. Ko e liliu moʻoní ko ha founga ia ʻoku fakahoko ʻi ha vahaʻataimi pea kau ai mo ha loto fiemālie ke tui. ʻOku hoko mai ia ʻi heʻetau fekumi ʻi he folofolá kae ʻikai ko e ʻInitanetí. ʻOku hoko mai ia ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko mai ʻa e uluí ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku hoko mai ia ʻi he lotu fakamātoató, ʻalu maʻu pē ki he temipalé, mo hono fakahoko faivelenga hotau ngaahi fatongia mei he ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ke ngāueʻi maʻu pē mo fakaʻaho.

ʻOku faʻa fehuʻi mai,“Ko e hā ʻa e pole faingataʻa taha ʻoku fehangahangai mo hoʻomou toʻu tupú?” ʻOku ou tali ange ʻoku ou tui ko e ivi takiekina mālohi ko ia ʻenau moʻuí ʻe he “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá.”4 Kapau ne tohi fakapatonu mai e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá, ta he ʻikai puli ʻene ʻaonga kiate kitautolu kotoa e ngaahi pōpoaki ʻi he misi ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻui pea mo e ola ʻo e fanga kiʻi louhiʻinima ne tuhú kae pehē ki he manuki mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá.

Ko e meʻa fakamamahi taha kiate aú ko e fakamatala kau kiate kinautolu ne nau feinga atu he ʻao fakapoʻulí ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻo pikitai ki he vaʻa ukameá, pea aʻusia ʻenau taumuʻá pea kamata ke nau ʻahiʻahiʻi e fua haohaoa mo melie ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí. ʻOku pehē leva ʻe he folofolá ko kinautolu ne kofu fakaʻofoʻofa ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá “naʻa nau tuʻu ʻi he founga manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻi nimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo nau lolotonga kai ʻi he fuá.

“Pea hili ʻenau kai ʻi he fuá naʻa nau mā, koeʻuhí ko kinautolu naʻe lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli ai pē.”5

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa kitautolu kuo tau maʻu e ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí. Tatau ai pē pe naʻe fanauʻi kitautolu ai, pe ne tau fekuki mo e faingataʻá ke maʻu ia, ka kuo tau ʻahiʻahiʻi e fuá ni, ʻa ia ko e “fungani lelei hake ʻi he ngaahi fua kehe kotoa pē”6 pea te ne lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻoku “mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻafoaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá.” ʻOku fie maʻu pē ke hokohoko atu ʻetau kaí pea ʻoua naʻa tau muimui kiate kinautolu ʻoku nau fakakata ʻaki ʻetau ngaahi tuí pe ko kinautolu ʻoku fiefia hono ʻai ke tau ongoʻi veiveiuá pe niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi e kau taki ʻo e Siasí mo e tokāteliné. Ko ha fili ia ʻoku tau fai fakaʻaho—ke fili ʻa e tuí kae ʻikai ko e veiveiuá. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ke tau “nofomaʻu ʻi he vaká, fakaʻaongaʻi ho sāketi fakahaofi moʻuí, pea piki nima ua.”7

Kuo tau ʻosi ʻi vaka ʻi heʻetau kau ki he siasi moʻoni ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau fekumi ʻi he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo e māmaní ki he moʻoni te ne ʻomi ʻa e fakafiemālié, tokoní mo e fakahinohino te tau hao malu ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí—kuo tau ʻosi maʻu ia! Hangē ko e lava ʻe he faʻē ʻa ʻĒtané ʻo vakavakaiʻi e tui kuó ne maʻú pea fakahaaʻi ʻi he loto falala “ʻOku ou tui ki aí,” ʻe lava ke pehē pē mo kitautolu!

ʻOku ou fakamoʻoni ko ha meʻaʻofa mahuʻinga fau ʻa ʻetau kau ki he puleʻanga ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki mo e nonga ʻoku ʻikai lava ke makupusi ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá ka kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻoku talangofua mo faivelengá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.