2010–2019
Ngaahi Fāmili Taʻengatá
ʻEpeleli 2016


Ngaahi Fāmili Taʻengatá

Ko hotau fatongia he lakanga fakataulaʻeikí ke fakamuʻomuʻa ʻetau tokangá ki hotau ngaahi fāmilí mo e ngaahi fāmili ʻoku tau feohí.

ʻOku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he efiafí ni ʻi he fakataha lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha taimi maʻongoʻonga ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻI he taʻu ʻe teau valungofulu mā ua kuo hilí, ʻi he 1834, ʻi Ketilani ʻi ʻOhaiō, naʻe ui kotoa mai e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau fakataha ʻi ha fale ako ʻakau naʻe sikuea fute pē ʻe 14 (4.2-x-4.2-m). Naʻe līpooti ʻi he fakataha ko iá ne pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku ʻikai ke lahi ange hoʻomou ʻilo fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo e Siasí mo e puleʻangá ʻi ha kiʻi pēpē ʻoku kei huki ʻi he funga ʻo ʻene faʻeé. ʻOku ʻikai ke mahino ia kiate kimoutolu. … Ko ha kiʻi tokosiʻi pē ʻo e kau Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku mou vakai ki ai he pōní, ka ʻe fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga—te ne fakafonu ʻa e māmaní.”1

ʻOku ʻi ai ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe lauimiliona, ʻi ha fonua ʻe 110, ʻoku nau kau mai ki he fakatahá ni. Mahalo naʻe mamata mai ʻa e Palōfita ko Siosefá ki he taimí ni mo hono kahaʻu nāunauʻiá.

Ko ʻeku pōpoaki he pōní ko ha feinga ke fakamatalaʻi e kahaʻu ko iá mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke kau ai he palani ʻo e fiefiá naʻe teuteu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú. Kimuʻa pea fanauʻi kitautolú, ne tau nofo ko ha fāmili mo ʻetau Tamai Hēvani taʻengata mo hākeakiʻí. Naʻá Ne faʻu ha palani ʻe malava ai ke tau fakalakalaka mo tupulaki ʻo hangē ko Iá. Naʻá Ne fai iá ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Ko e taumuʻa ʻo e palaní ke fakaʻatā ke tau maʻu e faingamālie ʻo e moʻui taʻengatá ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe ʻomi ʻe he palani ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí e moʻui fakamatelié ʻa ia ʻe siviʻi ai kitautolu. Makatuʻunga he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ne ʻomai mo ha talaʻofa, kapau te tau talangofua ki he fono mo e ngaahi ouau fakataulaʻeiki ʻo e ongoongoleleí, te tau maʻu e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko ʻEne meʻaʻofa fungani tahá ia.

Ko e moʻui taʻengatá ko e faʻahinga moʻui ia ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ko ʻEne taumuʻá “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e taumuʻa mahuʻinga ʻa e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi he ngāué ko hono tokoniʻi e kakaí ke nau maʻu e moʻui taʻengatá.

ʻOku fakataumuʻa e ngāue mo e ouau kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ke liliu e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke nau hoko ko ha kau mēmipa ʻo ha ngaahi ʻiuniti fakafāmili kakato. ʻOku mahino foki “ko e ngāue mahuʻinga ʻa e tangata kotoa pē ko e tui ki he ongoongoleleí, tauhi e ngaahi fekaú, pea fokotuʻu mo fakakakato ha ʻiuniti taʻengata ʻo e fāmilí,”2 pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai mo e meʻa tatau.

Koeʻuhi ʻoku moʻoni ia, ʻoku totonu ke nofotaha mo fakataumuʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí he mali fakasilesitialé. ʻOku ʻuhinga ia ki he pau ke tau feinga ke sila ki ha hoa taʻengata ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke tau poupouʻi mo e niʻihi kehé ke nau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi fakataha e husepānití mo e uaifí, mo honau fāmilí, ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

Ko e hā ʻoku totonu ke mahuʻinga ai e meʻá ni kiate kitautolu takitaha—talavou pe motuʻa, tīkoni pe taulaʻeiki lahi, foha pe tamai? Koeʻuhí he ko hotau fatongia he lakanga fakataulaʻeikí ke fakamuʻomuʻa ʻetau tokangá ki hotau ngaahi fāmilí mo e ngaahi fāmili ʻoku tau feohí. ʻOku totonu ke fakatefito e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻi he taumuʻa ke malava ha fāmili ʻo fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he meʻá ni.

Tuku ke u talaatu ʻa hono ʻuhingá ki ha tīkoni ʻoku fanongo mai he pooni ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo ha fāmili mo ha kōlomu.

Mahalo pē ʻoku fakahoko pe ʻikai ke fakahoko ʻi hono fāmilí ha lotu fakafāmili pe fai maʻu pē ha efiafi fakafāmili. Kapau ʻe mahino ki heʻene tamaí e ngaahi fatongiá ni, ʻo ne ui fakataha e fāmilí ke lotu pe lau e folofolá, ʻe lava ke vēkeveke fiefia e tīkoní ke kau fiefia atu ki ai. Te ne lava ke poupouʻi hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke kau ki ai peá ne fakahikihikiʻi kinautolu ʻi heʻenau fai iá. Te ne lava ke kole ki heʻene tamaí ke ne tuku ha tāpuaki he fokotuʻu ʻa e akó pe ʻi ha taimi ʻe fie maʻu ai.

Mahalo pē he ʻikai ke ne maʻu ha tamai faivelenga. Ka ʻe hanga ʻe he holi ʻa hono lotó ke aʻusia e ngaahi meʻa ko iá, ʻo ʻomi e mālohi ʻo e langí maʻanautolu ʻoku nau feohí koeʻuhi ko ʻene tuí. Te nau fekumi ki he moʻui fakafāmili ʻoku fie maʻu ʻe he tīkoni ko iá ʻaki hono lotó kotoa.

ʻE lava ke sio e akonaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi hono fatongia faiako fakaʻapí ko ha faingamālie ia ke tokoni ki he ʻEikí ke liliu e moʻui ʻa ha fāmili. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē:

“Ko e fatongia ʻo e akonakí, ke leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu;

“Pea tokanga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fai angahala ʻi he siasí, pe ko ha felotokoviʻaki ʻiate kinautolu, pe loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi” (T&F 20:53–54).

Pea ʻoku faitatau ia, mo e fatongia ko ʻeni ʻoku foaki ki he taulaʻeikí ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné:

“Ko e fatongia ʻo e taulaʻeikí ke malanga, akonaki, fakamatala, naʻinaʻi, mo fai papitaiso, pea ʻoatu ʻa e sākalamēnití,

“Pea ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotú taki taha, pea naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau lotu ʻaki ʻa e ʻelelo pea ʻi he lilo ʻo fai ʻa e ngaahi fatongia fakafāmili kotoa pē” (T&F 20:46–47).

Mahalo te ke fifili, ʻo tatau pē mo au ʻi he taimi ne u hoko ai ko ha akonaki mo ha taulaʻeiki kei talavoú, ki he founga hono fakahoko e ngaahi tukupā ko iá. Ne ʻikai pē ke u fakapapauʻi pe ʻe fēfē haʻaku naʻinaʻi ki ha fāmili ke nau ngāue ke maʻu e moʻui taʻengatá taʻe fakaʻitaʻi pe ngali fakaangaʻi ha taha. Ne u ʻilo ko e akonaki pē te ne liliu ha lotó, ʻa ē ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku faʻa hoko ia ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá [Ne] hoko pea ʻokú [Ne] hoko ko e mēmipa haohaoa ʻo e fāmilí. ʻI hono tukutaha ʻetau ʻofá kiate Iá, ʻe tupulaki e maʻumaʻulutá mo e nofo melinó ʻi he ngaahi ʻapi te tau ʻaʻahi ki aí. Te tau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau tokoni ki he ngaahi fāmilí.

ʻE lava ʻe he maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei talavoú, ʻi heʻene lotú, leá, mo e anga ʻene poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻo ʻomi e tākiekina mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki honau ʻatamaí mo e lotó.

Ne fakaʻaliʻali mai ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki poto ʻe taha naʻe mahino ia kiate ia. Naʻá ne kole ki hoku foha kei talavoú ke ne tataki ʻena faiako fakaʻapí. Naʻá ne pehē mahalo pē he ʻikai ke tali lelei ʻe he fāmilí ʻene akonakí, ka naʻá ne ʻilo ʻe ongo ange ki honau loto fefeká e akonaki faingofua mo e fakamoʻoni ʻa ha kiʻi tamasiʻi.

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha kaumātuʻa kei talavou ke tokoni ʻi hono faʻu ha ngaahi fāmili taʻengata? Mahalo pē kuo mei ʻalu atu ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú. Te ne lotu ʻaki hono lotó kotoa ke ne lava ʻo ʻilo, akoʻi, mo papitaiso ha ngaahi fāmili. ʻOku ou kei manatuʻi ha talavou fakaʻofoʻofa mo hono mali hoihoifua mo haʻana ongo tamaiki fefine fakaʻofoʻofa ne nau tangutu mo au mo hoku hoa faifekaú ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ne fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻá na maʻu ha tui feʻunga ʻo na kole mai ai ke ma tuku ange ha tāpuaki ki heʻena ongo tamaiki fefiné ʻo hangē ko e meʻa naʻá na sio ai ʻi ha taha ʻo ʻetau houalotu sākalamēnití. Naʻá na ʻosi maʻu e holi ke tāpuakiʻi ʻena fānaú, ka naʻe teʻeki ke mahino kiate kinaua ko e tāpuaki moʻoní ʻe toki maʻu pē ia ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá hili haʻana fai ha ngaahi fuakava.

ʻOku ou kei ongoʻi loto mamahi pē heʻeku fakakaukau atu ki he ongo mātuʻa ko iá mo e ongo tamaiki fefiné, kuo nau motuʻa he taimí ni, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu e talaʻofa ʻo e fāmili taʻengatá. Naʻe ʻosi ongoʻi ʻe heʻena ongo mātuʻá e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke nau maʻú. Ko ʻeku fakaʻamú ke nau maʻu ʻapē ha founga, pe ha feituʻu ke nau feʻunga ai ke hoko ko ha fāmili taʻengatá.

ʻOku ʻi ai ha kau faifekau kehe ʻoku nau maʻu e fiefia ne aʻusia ʻe hoku foha ko Mātiú he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ʻilo mo hono hoá ha uitou masiva mo haʻane fānau ʻe toko 11. Naʻá ne fie maʻu maʻanautolu e meʻa ʻokú ke fie maʻú—ke maʻu ha fāmili taʻengata. Ne ngali fuʻu faingataʻa ki hoku fohá pea hangē ka ʻikai malava he taimi ko iá.

Ne u ʻaʻahi ki he kiʻi kolo ko iá hili ha ngaahi taʻu mei hono papitaiso ʻe hoku fohá e uitoú, pea naʻe fakaafeʻi au ʻe he uitoú ke u feʻiloaki mo hono fāmilí he lotú. Ne u kiʻi tatali fuoloa koeʻuhí ne haʻu ʻene fānaú, mo e makapuna tokolahí, mei ha ngaahi falelotu kehekehe ʻi he ʻēlia ko iá. Ne ʻi ai ha foha ʻe taha ne ngāue faivelenga ʻi he kau pīsopelikí, pea tāpuekina ha konga lahi ʻene fānaú ʻi he ngaahi fuakava ʻo e temipalé pea kuó ne sila ki ha fāmili taʻengata. ʻI heʻeku mavahe mei he fefine lelei ko ʻení, naʻá ne fāʻofua (naʻá ne pukupuku ʻaupito, he naʻe feʻunga hake pē hono lōloá mo hoku kongalotó) mo ne pehē mai, “Kātaki, ʻo tala kia Mātiu ke foki mai ki Silei kimuʻa peá u maté.” Naʻá ne ʻamanaki fiefia atu ke maʻu e fiefia ʻo e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá, tuʻunga pē ʻi he ongo faifekau faivelenga ko iá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke fai ʻe he faifekaú ʻi heʻene foki mei he ngāue fakafaifekaú, ke tuʻumaʻu heʻene tukupā ke fekumi ki hano fāmili taʻengata maʻana mo e niʻihi te ne ʻofa aí. ʻOku ʻikai ha toe tukupā mahuʻinga ange ʻi taimi mo ʻitānití ka ko e malí. Kuó ke fanongo he faleʻi fakapotopoto ke fakamuʻomuʻa e malí ʻi he palani ko ia he ʻosi siʻi pē ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻE fakahoko fakapotopoto ia ʻe he tamaioʻeiki maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelengá.

ʻI heʻene fakakaukauʻi e malí, te ne ʻiloʻi ai ko ʻene fili ia e mātuʻa ʻo ʻene fānaú pea mo e tukufakaholo te nau maʻú. Te ne fai e filí ʻi he fekumi fakamātoato pea fakakaukauʻi ia ʻi he faʻa lotu. Te ne fakapapauʻi ko e tokotaha te na malí ʻokú na maʻu e mahino tatau ki he fāmilí mo ʻene ngaahi tui ki he taumuʻa ʻa e ʻEikí ki he malí, pea ko ha fefine ia te ne falala ʻe moʻui fiefia ai ʻene fānaú.

Naʻe fai ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena e faleʻi fakapotopoto ko ʻení: “Ko e mātuʻa ʻoku totonu ke ke fakaʻapaʻapaʻi ʻo lahi ange ʻi ha toe taha kehé, ʻa e mātuʻa ko ia hoʻo fānau ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e fānau ko iá ki he mātuʻa lelei taha te ke lava ke foaki maʻanautolú—ko ha mātuʻa ʻoku maʻa.”3 ʻE maluʻi koe mo hoʻo fānaú ʻe he angamaʻá. ʻOkú ke moʻua ke foaki kiate kinautolu e tāpuaki ko iá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi husepāniti mo ha ngaahi tamai ʻoku fanongo mai he pooni. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí? Ko ʻeku fakaʻamú ke tupulaki hoʻo holi ke fai e liliu ʻe fie maʻu kiate koe mo ho fāmilí ke mou lava ʻo nofo ai ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ʻi ha ʻaho. ʻI hoʻo hoko ko ha tamai ʻoku maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻi ho tafaʻakí ho uaifí, te ke lava ke tākiekina e loto ʻo e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí mo poupouʻi ke nau ʻamanaki lelei atu ki he ʻaho ko iá. Te ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití mo ho fāmilí, te ke fai ha fakataha fakafāmili ʻoku ʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lotu mo ho uaifí mo e fāmilí, peá ke teuteu ke ʻave ho fāmilí ki he temipalé. Te mou fononga fakataha pē he halá ki he ʻapi ʻo e fāmili taʻengatá.

Te ke fai ki ho uaifí mo e fānaú ʻa e founga ko ia kuo fai atu ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú. Te ke muimui he sīpinga mo e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ke tataki ho fāmilí ʻi Heʻene foungá.

“ʻOku ʻikai lava pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū, pea mo e ʻofa taʻemālualoi;

“ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe-ha-kākā—

“Pea valokiʻi ʻi hono taimi, ʻi he lea māsila, ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili ia ke toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke valokiʻí, telia naʻá ne lau koe ko hono fili” (T&F 121:41–43).

Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ki he ngaahi tamai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí e faʻahinga husepāniti te nau aʻu ki aí. ʻOkú Ne folofola ʻo pehē, “Ke ke ʻofa ʻi ho uaifí ʻaki ho lotó kotoa, pea pikitai kiate ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe” (T&F 42:22). ʻI he lea ʻa e ʻEikí ki he husepānití mo e uaifí, ʻokú Ne fekau, “ʻOua naʻá ke … tono, … pe fai ha faʻahinga meʻa pehē” (T&F 59:6).

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí e tuʻunga ʻulungaanga ki he toʻu tupú. “ʻA e fānau, fai talangofua ki hoʻomou mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē: he ʻoku lelei lahi ia ki he ʻEikí” (Kolose 3:20) pea “fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12).

ʻI he folofola ʻa e ʻEikí ki he taha kotoa ʻi he fāmilí, ko ʻEne faleʻí ke mou feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki.

ʻOkú Ne kole mai ke tau “feinga ke fefakakakatoʻaki e moʻui ʻa e mēmipa … takitaha” ʻo e fāmilí, ke “fakamālohia e vaivaí; toe fakafoki mai [e] [tokotaha] ʻofeina kuo heé, pea fiefia ʻi honau ivi fakalaumālie ne toe fakafoʻoú.”4

Naʻe toe kole mai e ʻEikí ke tau fai e meʻa kotoa te tau lavá ke tokoni ki hotau kāinga kuo pekiá ke tau toe fakataha ʻi hotau ʻapi taʻengatá.

ʻOku hanga ʻe ha kulupulita ʻo e taulaʻeiki lahí kuo ngāue faivelenga ʻo tokoni ke ʻilo ʻe he kakaí ʻenau ngaahi kuí pea ʻave e ngaahi hingoá ki he temipalé, ʻo fakahaofi ai ʻa kinautolu kuo pekiá. ʻE ʻi ai ha fakamālō ʻi he maama ka hokó ki he kau taulaʻeiki lahi ko iá, mo kinautolu ne fakahoko e ngaahi ouaú, koeʻuhí he naʻe ʻikai ngalo ʻiate kinautolu honau fāmili ʻoku tatali mai he maama ʻo e ngaahi laumālié.

Kuo pehē ʻe he kau palōfitá: “Ko e ngāue mahuʻinga taha ʻa e ʻEikí te ke lava ʻo faí, ko e ngāue ko ia ʻokú ke fai ʻi homou ʻapí. ʻOku mahuʻinga kotoa e faiako fakaʻapí, ngāue fakapīsopé, mo e ngaahi fatongia kehe ʻi he Siasí, ka ko e ngāue mahuʻinga tahá ʻa ia ʻoku fai ʻi homou ʻapí.”5

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe maʻu ʻi ho ʻapí, mo hoʻo ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻe maʻu ia mei he fanga kiʻi ngāue ʻokú ne tokoniʻi kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ke nau maʻu e moʻui taʻengatá. Mahalo ʻe ngali iiki e fanga kiʻi ngāue ko iá ʻi he moʻuí ni, ka te ne ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻoku taʻengatá ʻi ʻitāniti.

ʻI heʻetau faivelenga ʻi heʻetau ngāue ke tokoniʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke foki ki ʻapi kiate Iá, te tau feʻunga ai ke maʻu e fakafeʻiloaki ʻoku tau loto kotoa ke fanongo ki aí he taimi ʻe ʻosi ai ʻetau ngāue he māmaní. Ko e ngaahi leá eni: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí” (Mātiu 25:21).

ʻOku kau ʻi he “ngaahi meʻa lahi” ko iá ʻa e talaʻofa ki ha hako ʻe taʻengata. Ko ʻeku lotú ke tau feʻunga kotoa mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau feʻunga ke maʻu e tāpuaki fakalangi ko iá ʻi he ʻapi ʻo ʻetau Tamai mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 157.

  2. Bruce R. McConkie, in Conference Report, Apr. 1970, 26.

  3. N. Eldon Tanner, Church News, Apr. 19, 1969, 2.

  4. Bruce R. McConkie, in Conference Report, Apr. 1970, 27.

  5. Harold B. Lee, Decisions for Successful Living (1973), 248–49.