2010–2019
OA’uo se Atalii o le Atua
Aperila 2016


O A’u o se Atalii o le Atua

O le malamalamaaga sa’o i lo tatou tupuaga faalelagi e taua lea i le faaeaga.

O la tatou aoaoga faavae autu sili e aofia ai le iloa o i tatou o ni fanau a le Atua soifua. O le ala lea ua avea ai le Tama ma se tasi o Ona suafa sili ona paia—Tama Faalelagi. O lenei aoaoga faavae na manino le aoaoina e perofeta i le talafaasolopito:

  1. Ina ua faaosoosoina e Satani, sa teena o ia e Mose, ma faapea atu: “O ai oe? Aua faauta, o a’u o se atalii o le Atua.1

  2. Ia Isaraelu, na folafola atu ai le fai Salamo, “O fanau foi outou uma a le Silisili Ese.2

  3. Na aoao atu Paulo i Atenai faapea o i latou o “fanau a le Atua.”3

  4. Na maua e Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faaaliga lea na la vaai ai i le Tama ma le Alo, na tautino mai e se leo faalelagi faapea o tagata o le lalolagi “o atalii ma afafine fanauina mo le Atua.4

  5. I le 1995, na faamautu mai ai e ni aposetolo soifua e 15: “O tagata uma … ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitasi o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi.5

  6. Na molimau mai Peresitene Thomas S. Monson: “O i tatou o ni atalii ma afafine o se Atua soifua. … E le mafai ona tatou talitonu faamaoni i lenei mea e aunoa ma le aafia i se lagona fou loloto o le malosiaga ma le mana.”6

E taua tele lenei aoaoga faavae, e ta’ua soo, ma e faigofie lava ona foliga mai o se mea masani, ae o le mea moni o se malamalamaaga sili ona maoae tatou te mauaina. O le malamalamaaga sa’o i le tupuaga faalelagi e taua lea i le faaeaga. O le autu lea i le iloaina o le ata faamamaluina o le faaolataga ma i le faafaileleina o le faatuatua i le Ulumatua a le Tama, o Iesu Keriso, ma Lana Togiola alofa.7 Ma le isi, e tuuina mai ai le uunaiga faaauau pea mo i tatou ia osia ma tausia a tatou feagaiga taua e faavavau.

Ma ni nai tuusaunoaga, e mafai e tagata uma o auai i le taimi nei i lenei sauniga, e aunoa ma ni upu po o le fati, ona usuina, “O Au o se Atalii o le Atua.”8 O lenei viiga faapelepele o se viiga e masani ona usuina i lenei Ekalesia. Ae o le fesili taua o tatou iloaina moni ea? Ua tatou iloaina i o tatou mafaufau, loto ma i o tatou agaga? O tatou mātua faalelagi o tatou faasinomaga muamua lea ma sili ona maoae?

I lenei lalolagi, ua tatou faailoaina i tatou i le tele o ala eseese, e aofia ai nuu na tatou fananau ai, tagatanuu, ma la tatou gagana. O nisi e faailogaina i latou ia latou galuega po o mea latou te fiafia i ai. E le sese nei faailoga faalelalolagi sei vagana ai ua latou suia pe faalavelave i lo tatou siosiomaga e faavavau—o le avea o se atalii po o se afafine o le Atua.

Ina ua ono tausaga o le ma uii ma ua i ai i le vasega muamua i le aoga, sa avatu e lana faiaoga i tamaiti se galuega tusitusi mo le vasega. O Oketopa lea, o le masina o le Halouini, o se aso malolo e faamanatu i nisi vaega o le lalolagi. E ui e le o se aso malolo ou te fiafia i ai, masalo o i ai ni vaega mama ma togiolaina a le Halouini.

Sa tufa e le faiaoga se fasi pepa i tamaiti laiti. I le pito i luga sa i ai se ata na tusiina o se faataulaitu mai tusiata (na ou fai atu e le o se ata ou fe fiafia i ai) o tu i luga ae o se ulo o pupuna. Sa i ai se fesili i le itulau, e uunaia ai mafaufau o tamaiti ma suesue o latou uluai tomai faatusitusi, faapea “Faatoa uma ona e inuina se ipu o le vai faataulaitu. O le a le mea na tupu ia oe?” Faamolemole ia silafia e le o faasoaina atu lenei tala o se fautuaga i faiaoga.

“Faatoa uma ona e inuina se ipu o le vai faataulaitu. O le a le mea na tupu ia oe?” I lana tusitusi tau amata, sa tusi le ma tama, “O le a ou oti ma ou alu i le lagi. O le a ou fiafia iina. O le a ou fiafia ai aua o le nofoaga sili lea ia i ai aua o le a e i ai ma lou Tama Faalelagi.” Na faateia lana faiaoga i lenei tali; ae, ina ua aumai e le ma tama lana galuega i le fale, sa ma iloaina sa ia maua se fetu, o se togi maualuga.

I le olaga moni, tatou te fetaiai ai ma faigata moni, ae le o ni mea faafoliga. E i ai le tiga—faaletino, faalelagona, ma le faaleagaga. E i ai le lotonutimomoia pe a ese le tulaga mai le mea na tatou mafaufauina. E i ai le le faamasinotonu pe a foliga mai tatou te le agavaa mo o tatou tulaga. E i ai faanoanoaga pe a faatoilalo i tatou e se tasi tatou te faatuatuaina. E i ai faafitauli o le soifua maloloina ma tupe e ono le mautonu ai. Atonu e i ai taimi tatou te masalosalo ai pe a le oo lo tatou malamalama i se aoaoga faavae po o se talaaga.

A oo mai faigata i o tatou olaga, o le a se tatou tali vave atu? O le le mautonu ea, masalosalo po o le aluese mai ai faaleagaga? O se mea faateia i lo tatou faatuatua? O tatou tuuaia ea le Atua po o isi mo o tatou tulaga? Pe o le tatou muai tali atu ia manatua po o ai i tatou—o i tatou o fanau o se Atua alofa? O tuufaatasia lena mea ma se talitonuga maumaututu Na te faatagaina tiga faalelalolagi aua ua Ia silafia o le a faamanuia ai i tatou, e pei o le afi a le tunu auro, ia avea faapei o Ia ma maua lo tatou tofi e faavavau?9

Talu ai nei sa ou i ai i se fonotaga ma Elder Jeffrey R. Holland. I le aoao atu o le mataupu faavae faapea o le olaga faaletino e mafai ona tiga ae o o tatou faigata ua i ai le faamoemoega e faavavau—tusa lava pe tatou le malamalama i ai i lena taimi—fai mai Elder Holland, “E mafai ona maua le mea o e manao ai, pe e mafai ona e maua se mea e sili atu.”

I le lima masina ua tea, sa ma o ai ma lou toalua, o Diane i Aferika faatasi ma Elder ma Sister David A. Bednar. O le atunuu lona ono ma le mulimuli sa matou asia o Liberia. O Liberia o se atunuu maoae o i ai ni tagata lelei ma se talaaga mauoa, ae na lei faigofie mea iina. O vaitausaga o le le mautu o faiga faaupufai ma taua i totonu o le atunuu na faateleina ai le mala o le mativa. E faaopoopo i lena mea, ua toeitiiti atoa le 5,000 tagata ua feoti i le faamai matautia o le Ebola talu ona pepesi. O matou le uluai vaega o taitai o le Ekalesia mai fafo o le eria ua asia Monrovia, o le taulaga, talu ona faailoa mai e le World Health Organization le saogalemu ina ua uma le pepesi o le Ebola.

I se taeao vevela o le Aso Sa, sa matou malaga ai i se fale fono na lisiina i le ogatotonu o le aai. Na setiina nofoa uma na avanoa, e 3,500 le aofai. O le faitauga mulimuli o e na auai e 4,100. Toeitiiti lava o tagata uma na o mai na savavali mai po o nisi tulaga o le le maua o ni taavale laupasese; sa lei faigofie mo le Au Paia le potopoto faatasi. Ae sa latou o mai. O le toatele na taunuu mai i nai itula ao lei amataina le taimi o le sauniga. Ao matou ulufale atu i le faletele, sa mataina le siosiomaga faaleagaga! Na saunia le Au Paia ia aoaoina.

Ina ua sii mai e le failauga se mau, sa tau leotele mai e tagata le mau. E lei afaina—mau pupuu pe uumi, na tali faatasi mai le faapotopotoga atoa. Matou lei manaomia le fautuaina atu o lenei mea, ae sa matua faagaeetia le latou mafaia ona fai. Ma o le aufaipese—sa maoae i latou. Faatasi ai ma se taitai pese naunautai ma se alii talavou e 14 tausaga i le okeni, sa pepese ma le malosi tagata.

Ona saunoa lea o Elder Bednar. O le faatutumuga faamoemoeina lea o le faatasiga—ia faalogo i se Aposetolo o aoao ma molimau mai. O le manino ma i se taitaiga faaleagaga, i le ogatotonu o lana saunoaga, na taofi Elder Bednar ma faapea mai, “Tou te iloa ‘Le Faavae Malosi’?”

Na foliga e 4,100 leo na tali leotele mai, “IOE!”

Ona ia fesili lea, “Tou te iloa le fuaiupu e 7?”

Na toe tali mai le vaega atoa, “IOE!”

I le faatulagaga o le viiga maoae o le “Le Faavae Malosi” lea na lagiina ai e le Aufaipese a le Tapeneko mo le 10 tausaga ua mavae sa aofia ai le fuaiupu e 7, lea na seasea usuina talu ai. Na faapea mai Elder Bednar, “Tatou usuina ia fuaiupu 1, 2, 3, ma le 7.”

E aunoa ma le toe faatali, na tu i luga le taitaipese ma le Perisitua Arona–o loo taina le okeni ma amata ona taina ma le malosi ia nota amata. Faatasi ai ma se tulaga o le tuuto ou te lei lagonaina muamua i se viiga o le faapotopotoga, sa matou usuina fuaiupu 1, 2, ma le 3. Ona siitia lea o le leo ma le malosi faaleagaga ina ua usuina e leo e 4,100 le fuaiupu e fitu ma tautino atu:

O le ua faamoemoe o ia ia te a’u

Ou te le tuulafoaia o ia i le fili;

Po o le a lava o lona malosi,

Po o le a lava o lona malosi,

E le lafoaia, e a’u o ia!10

O se tasi o mea na tupu na sili ona mataina i lo’u olaga, sa aoaoina au i se lesona maoae i lena aso. Ua tatou ola i se lalolagi e mafai ona faagalo ia i tatou po o ai moni i tatou. O le tele o faalavefau o siomiaina i tatou, o le faigofie lea o le taulimaina faasamasamanoa, ma le ano i ai, ma faagalo lo tatou sootaga ma le Atua. Sa itiiti meatotino na i ai i le Au Paia i Liberia, ae na pei ua latou maua mea uma faaleagaga. Sa matou molimauina i lena aso i Monrovia se vaega o atalii ma afafine o le Atua—o e sa iloaina!

I le lalolagi i lenei vaitaimi, po o fea lava o tatou nonofo ai ma po o a o tatou tulaga o i ai, e tatau ona faatauaina lo tatou siosiomaga ia avea o se atalii o le Atua. O le iloaina o lena mea o le a tuputupu ae ai lo tatou faatuatua, uunaia ai lo tatou salamo faifai pea, ma o le a maua ai le malosi ina ia “tutumau ma lē masiiese” i le aluga o la tatou malaga faaletino.11 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mose 1:13; faaopoopo le faamamafa.

  2. Salamo 82:6; faaopoopo le faamamafa.

  3. Galuega 17:29; faaopoopo le faamamafa.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24; faaopoopo le faamamafa.

  5. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129; faaopoopo le faamamafa.

  6. Thomas S. Monson, “Manulele e Togi Faaefuefu o Latou Apaau,” Liahona, Iuni 2010, 4; faaopoopo le faamamafa.

  7. Tagai Kolose 1:13–15.

  8. “O A’u o se Atalii o le Atua,” Viiga, nu. 2.

  9. Tagai Malaki 3:2.

  10. “Le Faavae Malosi,” Viiga, nu. 45.

  11. Mosaea 5:15.