2010–2019
Ko e FānauAuʻa e ʻOtuá
ʻEpeleli 2016


Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá

ʻOku mahuʻinga ke maʻu e mahino totonu ki hotau tukufakahoko fakalangí ki he hakeakiʻí.

ʻOku kau ʻi heʻetau tokāteline tefitó ʻa e ʻilo ko e fānau kitautolu ʻa ha ʻOtua moʻui. Ko e ʻuhinga ia ʻoku toputapu taha ai e taha Hono ngaahi huafa toputapu, ko e Tamaí—Tamai Hēvaní. Kuo akoʻi mahino e tokāteline ko ʻení ʻe he kau palōfitá ʻi he ngaahi kuongá:

  • ʻI hono ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Mōsesé, naʻe fakafisingaʻi ia ʻe Mōsese ʻo ne pehē: “Ko hai koe? He vakai, ko e foha au ʻo e ʻOtuá.1

  • Naʻe lea ʻa e tokotaha faʻu Sāmé ki ʻIsileli ʻo pehē, “Ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá ʻa kimoutolu kotoa pē.2

  • Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa e kau ʻAtenisi ʻi he ʻAleopeikó ko e “hako [kinautolu] ʻo e ʻOtuá.” 3

  • Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ha meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá na mamata ai ki he Tamaí mo e ʻAló, pea ongo mai ha leʻo mei he langí ko kinautolu kotoa ne nofo he funga māmaní “ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine kuo fakatupu ki he ʻOtuá.4

  • ʻI he 1995, ne fakapapauʻi mai ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻui ʻe toko 15: “Ko e kakai kotoa pē … naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi.5

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine kitautolu ʻo ha ʻOtua moʻui. … He ʻikai ke tau lava ʻo maʻu moʻoni ʻa e fakamoʻoni ko ʻení kae ʻoua kuo tau aʻusia ha ivi mo ha mālohi foʻou.”6

ʻOku fuʻu mahinongofua pea faʻa lea ʻaki e tokāteline ko ʻení pea faingofua ʻo ngali angamaheni, ka ko hono moʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻilo makehe ʻe lava ke tau maʻú. ʻOku mahuʻinga ki he hakeakiʻí ke tau maʻu e mahino totonu ki hotau tukufakaholo fakalangí. Ko ha makatuʻunga ia ke mahino ʻa e palani nāunauʻia ʻo e fakamoʻuí pea ki hono fakatupulaki ʻo e tui ki he ʻuluaki fānau ʻa e Tamaí, ʻa Sīsū ko e Kalaisí, pea ʻi Heʻene Fakalelei ʻaloʻofá.7 ʻIkai ngata aí, ʻokú ne ʻomi maʻu pē ha ʻuhinga ke tau fakahoko pea tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava taʻengata mahuʻingá.

Makehe mei ha tokosiʻi, ʻe lava ʻe he taha kotoa he fakatahá ni ʻo hivaʻi maʻuloto ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá.”8 Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi himi ʻoku hivaʻi lahi taha he Siasí. Ka ko e fehuʻi mahuʻingá, ʻoku tau ʻiloʻi moʻoni nai ia? ʻOku tau ʻiloʻi nai ia ʻi hotau ʻatamaí, lotó mo hotau laumālié? ʻOku hoko nai hotau tupuʻanga fakalangí ko hotau fuofua ʻiloʻiʻanga mo fungani tahá ia?

ʻOku ʻiloʻi kitautolu ʻi he māmaní ʻi ha ngaahi founga kehekehe, kau ai e feituʻu ne fāʻeleʻi ai kitautolú, fonuá mo ʻetau lea fakafonuá. Ko e niʻihi, ʻoku ʻiloʻi kinautolu ʻaki ʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí pe meʻa ʻoku fakamānako kiate kinautolú. ʻOku ʻikai hala e ngaahi ʻiloʻiʻanga fakamāmani ko ʻení tukukehe ʻo ka nau fakataʻeʻaongaʻi pe fakafeʻātungiaʻi hotau tuʻunga taʻengatá—ʻa ʻetau hoko ko ha foha pe ʻōfefine ʻo e ʻOtuá.

ʻI he taʻu ono homa ʻōfefine siʻisiʻi tahá peá ne ʻi he kalasi taha he akó, naʻe ʻoange ʻe heʻene faiakó ki he fānaú ha ngāue fakaetohi ke nau fai ʻi he kalasí. Ne hoko ʻeni ʻi ʻOkatopa, ʻa e māhina ʻo e Halouiní (Halloween), ko ha ʻaho mālōlō ʻoku kātoangaʻi ʻi ha ngaahi feituʻu ʻo e māmaní. Neongo ʻoku ʻikai ko e ʻaho mālōlō ʻeni ʻoku ou saiʻia taha aí, ka ʻoku ou mahalo ʻoku ʻi ai pē ha konga ʻo e Halouiní ʻoku lelei.

Ne tufa ʻe he faiakó ha laʻipepa ki he fānau ako īkí. Ne tā fakatātaaʻi ʻi ʻolunga ha taula tēvolo fefine (ne u talaatu ʻoku ʻikai ko e ʻaho mālōlō ʻeni ʻoku ou saiʻia taha aí) ʻokú ne tuʻu ʻi ha veʻe kulo vai ʻoku lililili hake. Ke fakaʻaiʻai ke fakakaukauloto e fānaú pea ke siviʻi ʻenau taukei ʻi he tohí, ne fokotuʻu ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he pēsí, “Kuó ke toki inu ha ipu vai ʻa e taula tēvolo fefiné. Ko e hā naʻe hoko kiate koé?” Kātaki, ʻoku ʻikai ke u vahevahe e talanoá ni ko ha fokotuʻu ki he kau faiakó.

“Kuó ke inu ha ipu vai ʻa e taula tēvolo fefiné Ko e hā naʻe hoko kiate koé?” Ne hanga ʻe heʻema kiʻi taʻahiné ʻo tohi ʻi he lelei taha naʻá ne lava ʻi heʻene akoako tohí, “Te u mate pea te u ʻi hēvani. Te u saiʻia ai. Te u saiʻia ai he ko e feituʻu lelei taha ia ke ʻi aí, he ʻokú ke nofo ai mo hoʻo Tamai Hēvani.” Mahalo ne ʻohovale ʻa ʻene faiakó ʻi he talí ni; ka ʻi he haʻu homa ʻōfefiné mo ʻene ngāue kuo ʻosí ki ʻapí, naʻá ma fakatokangaʻi ne ʻoange kiate ia ʻa e maaka māʻolunga tahá, ko ha foʻi fetuʻu.

ʻOku tau fehangahangai ʻi he moʻuí mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku moʻoni kae ʻikai ko ha fakakaukau pē. ʻOku ʻi ai e mamahí—fakaesino, fakaeloto, pea mo fakalaumālie. ʻOku ʻi ai e loto mamahí ʻi he taimi ʻoku kehe ʻaupito ai e ngaahi tūkungá mei he meʻa ne tau ʻamanaki ki aí. ʻOku ʻi ai e fakamaau taʻetotonú he taimi ʻoku ʻikai tuha ai e tūkungá mo kitautolú. ʻOku siva e ʻamanakí he taimi ʻoku ʻikai fai ai ʻe ha taha ne tau falala ki ai [e meʻa ne tau ʻamanaki ki aí]. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui lelei mo fakapaʻanga ʻe lava ke fakatupu puputuʻu. Mahalo ʻe ʻi ai e taimi te tau fehuʻia ai ha meʻa fakatokāteline pe meʻa fakahisitōlia ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mākupusi he lolotongá ni.

Ko e hā e ʻuluaki meʻa ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí? Ko e puputuʻu, veiveiua pe holomui fakalaumālie? Ko ha meʻa fakaʻohovale nai ia ki heʻetau tuí? ʻOku tau tukuakiʻi nai e ʻOtuá pe niʻihi kehé koeʻuhí ko e tūkunga ʻoku tau ʻi aí? Pe ʻoku tau ʻuluaki manatuʻi ko hai kitautolu—ko e fānau kitautolu ʻa ha ʻOtua ʻofa? ʻOku ʻalu fakataha nai ia mo ha falala kakato ʻokú Ne fakaʻatā ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi te Ne tāpuakiʻi kitautolu, ʻo hangē ha afi fakamaʻá, ke hoko ʻo hangē ko Iá pea maʻu hotau tofiʻa taʻengatá?9

Ne u toki ʻi ha fakataha mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani. ʻI hono akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻe lava ke fakamamahi ʻa e moʻui fakamatelié, ka ʻoku ʻi ai ha taumuʻa fakalangi hotau ngaahi faingataʻaʻiá—neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu he taimi ko iá—ne pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “Te ke lava ʻo maʻu e meʻa ʻokú ke fie maʻú, pe ko hoʻo maʻu ha meʻa lelei ange.”

Naʻá ku ʻalu mo hoku uaifí, ʻa Taieni, ʻi he māhina ʻe nima kuohilí fakataha mo ʻEletā Tēvita A. Petinā mo Sisitā Petinā ki ʻAfilika. Ko e fonua hono ono mo fakamuimuitaha ke mau ʻaʻahi ki aí ko Laipīlia. Ko ha fonua lelei ʻa Laipīlia pea mo hono kakai fakaʻeiʻeikí, mo ha hisitōlia fakaʻofoʻofa, ka ʻoku ʻikai faingofua e moʻui aí. Kuo fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga masiva ʻangoʻangó koeʻuhí ko e ngaahi taʻu ʻo e ngāngāʻehu fakapolitikalé mo e tau fakalotofonuá. Makehe mei aí, ne mate ha toko 5,000 nai mei he mahaki ʻĪpolá ʻi heʻene tō fakamuimuitahá. Ko e fuofua kulupu kimautolu ʻo e kau taki ʻo e Siasí ne ʻaʻahi ki Monilouvia, ko e kolomuʻá hili hono fakahaaʻi ʻe he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní kuo malu hili e tō e toʻu mahaki ʻĪpolá.

Ne mau fononga atu ʻi ha pongipongi Sāpate vela mo ʻafu moʻoni ki ha fale ʻi he loto koló ne nō ke fakahoko ai e ngaahi fakatahaʻangá. Ne ʻosi fokotuʻutuʻu kotoa e ngaahi sea ʻe 3,500 ne maʻú. ʻI hono lau fakaʻosí, ne toko 4,100 e kau maʻu fakatahá. Ne ʻikai faingofua ke fakataha ʻa e Kāingalotú; ko e meimei kotoa e niʻihi ne omí, ne lue lalo pe heka ʻi ha meʻalele fefonongaʻaki ne ʻikai fuʻu lelei. Ka naʻa nau omi. Ne aʻu mai ha tokolahi ʻi ha ngaahi houa kimuʻa pea hokosia e taimi ke kamata ai e fakatahá. ʻI heʻemau hū atu ki he holó, ne fakafiefia e ʻātakai fakalaumālié! Ne mateuteu e Kāingalotú ke akoʻi kinautolu.

ʻI hono fakahā ʻe ha tokotaha lea ha potufolofola, ne lau leʻolahi ʻe he kāingalotú e vēsí. Ne tatau ai pē—pe ko ha veesi nounou pe lōloa, ne lau fakataha ia ʻe he haʻofangá. ʻOku ʻikai ke mau fokotuʻu atu ke fai ʻeni, ka naʻe fakaofo ʻa e lava ke nau fai iá. Naʻe ongo mālohi—ʻa e kuaeá. Naʻe hiva loto vēkeveke mo mālohi e kāingalotú ʻi hono tataki ʻe ha faihiva vēkeveke pea tā piano ha talavou taʻu 14.

Pea lea leva ʻa ʻEletā Petinā. Ko e konga mahuʻinga foki ʻeni ʻo e fakatahá—ke fanongo ki ha faiako mo ha fakamoʻoni ʻa ha ʻAposetolo. Lolotonga ʻene leá, ne mahino ko e tataki fakalaumālie ʻeni, naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ‘ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá’?”

Ne hangē ne ʻuʻulú ʻa e ngaahi leʻo ʻe 4,100 ʻi heʻenau tali, “ʻIO!”

Naʻá ne fehuʻi ange leva, “ʻOku mou ʻiloʻi e veesi 7?”

Ne nau toe tali kotoa,“IO!”

ʻI he taʻu ʻe 10 kuo ʻosí, ne fakakau e veesi 7 ʻi hono fokotuʻutuʻu ko ia e himi kaukaua ko e “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá” ke hivaʻi ʻe he Kuaea Tāpanekale Māmongá, ka ne ʻikai faʻa hivaʻi kimuʻa. Ne fakahinohino mai ʻe ʻEletā Petinā, “Tau hivaʻi e veesi 1, 2, 3, mo e 7.”

Tuaiekemo, ne tuʻu hake e faihivá pea mo e tokotaha tā piano maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné–ʻo kamata ke tā ʻa e ngaahi fuofua notá. Ne mau hivaʻi e veesi 1, 2 mo e 3 ʻaki e loto fakapapau ne teʻeki ke u ongoʻi kimuʻa ʻi hano hivaʻi ha himi. Ne toe leʻolahi ange pea ongo mālohi e laumālie ʻi hono hivaʻi ʻe he toko 4,100 e veesi fitú ʻoku pehē:

Te u mālōlō atu ʻia koe Sīsū pē

Taʻofi ʻa e filí pea mo e tauhelé;

Neongo ʻa e feinga ʻa helí he ʻikai pē,

He kuó u liʻaki, he kuó u liʻaki,

Pea ne ʻikai lavaʻi he kuó u liʻaki!10

Ne u ako ha lēsoni mahuʻinga he ʻaho ko iá ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie fakaofo kuó u aʻusiá. ʻOku tau ʻi ha māmani ʻe lava ke ngalo ai pe ko hai moʻoni kitautolu. Ko e lahi ange e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ko e faingofua ange ia ke tau toʻo maʻamaʻa, pea tukunoaʻi pea fakangaloʻi ʻetau fehokotaki mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai koloaʻia e Kāingalotu ʻi Laipīliá, ka ʻoku hangē ʻoku nau maʻu e meʻa fakalaumālié kotoa. Ne mau mamata he ʻaho ko iá ʻi Monilouvia ki ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine ʻo e ʻOtuá naʻa nau ʻiloʻi ia!

ʻI he ʻahó ni, neongo pe ʻoku tau ʻi fē pea mo e hā e tūkunga ʻoku tau ʻi aí, ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau ʻiloʻi iá, ʻe fakaʻatā ai ʻetau tuí ke tupulaki, te ne fakalotolahiʻi ke tau fakatomala maʻu pē, pea ʻomi ha mālohi ke “tuʻu maʻu mo taʻefaʻangaue” ʻi heʻetau fononga he matelié.11 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mōsese 1:13; toki tānaki atu e fakamamafá.

  2. Saame 82:6; toki tānaki atu e fakamamafá.

  3. Ngāue 17:29; toki tānaki atu hono fakamamafá.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:24; toki tānaki atu e fakamamafá.

  5. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo Ki he Māmaní,” Liahona, Nōvema 2010, 129; toki tānaki atu e fakamamafá.

  6. Thomas S. Monson, “Fanga Kiʻi Manupuna ʻOku Pulepule Honau Kapakaú,” Liahona, Sune 2010, 4; toki tānaki atu e fakamamafá.

  7. Vakai, Kolose 1:13–15.

  8. “Fānau Au ʻa e ʻOtua,” Ngaahi Himi, fika 193.

  9. Vakai, Malakai 3:2.

  10. “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Himi, fika 37.

  11. Moōsaia 5:15.