2010–2019
“Sa Fai A’u ma Tagata Ese”
Aperila 2016


“Sa Fai A’u ma Tagata Ese”

Fuafuaina ma le agaga tatalo mea e mafai ona e faia—e faatatau i lou lava taimi ma tulaga—e auauna atu ai i tagata sulufai o loo nonofo i o outou pitonuu ma nuu.

I le aso na faatulaga ai le Aualofa, sa tautino mai ai Ema Samita, “O le a tatou faia se mea tulaga ese. … Tatou te faamoemoeina ni mea tutupu tulaga ese ma ni valaau faanatinati.”1 O na valaau faanatinati ma mea tutupu tulaga ese na tutupu soo i na taimi—e pei foi ona tutupu i nei taimi.

Sa oo mai se tasi o na valaau i le taimi o le konafesi aoao ia Oketopa 1856 ina ua faasilasila atu e Peresitene Polika Iaga i le faapotopotoga o loo i ai ni paionia ma taavaletoso o loo saisaitia i le fia selau maila le mamao. Sa ia tautino atu: “O lo outou faatuatua, tapuaiga, ma tautinoga o tou tulaga faalelotu, o le a le laveaiina ai se agaga se tasi o outou i le malo selesitila a lo tatou Atua, sei vagana ua outou faatino tonu lava ia mataupu faavae e pei ona ou aoaoina ai nei outou. O atu ia ma aumai na tagata i le taimi nei o loo i fanua valevalenoa, ma faatino ma le faaeteete mea na ua tatou ta’ua o mea faaletino, … a leai o le a le aoga lo outou faatuatua.”2

Tatou te manatua ma le faamemelo ma le agaga faafetai ia alii o e, sa lamatia i latou lava, sa agai atu i le kiona e laveai mai le Au Paia puapuagatia. Ae o a mea na faia e tamaitai?

“Sa tusia e [Lusi Maserevi] Samita … ina ua maea le apoapoaiga a Peresitene Iaga, sa galulue loa i latou na i ai iina. Sa ‘[aveese] e tamaitai ia sakete [o sakete felefele sa fai ma vaega o sitali i na aso ma sa maua ai foi le mafanafana], o totini, ma mea uma na mafai ona latou faatagataga, iina tonu lava i le mea na i ai le Tapeneko [tuai], ma faaputu i totonu o taavale toso e ave i le Au Paia i atumauga.’”3

I nai vaiaso mulimuli ane, na toe faapotopoto e Peresitene Polika Iaga le Au Paia i le Tapeneko a o tulalata atu ē na ō e laveai mai, ma vaega o taavaletoso i le Aai o Sate Leki. Faatasi ai ma se faananati tele, sa ia aioi atu i le Au Paia—aemaise lava i tamaitai—ia tausi i e mafatia, ma fafaga i latou, ma talia i latou, e faapea: “O le a outou mauaina nisi ua aisā o latou vae e tau i o latou tapuvae; o nisi ua aisā e tau i o latou tulivae ma o nisi ua aisā o latou lima. … Matou te mananao ia outou taliaina i latou e pei o a outou lava fanau, ma ia i ai le lagona lava e tasi mo i latou.”4

Sa tusia foi e Lusi Maserevi Samita:

“Sa matou faia mea uma na matou mafaia, faatasi ai ma le fesoasoaniga a tuagane ma uso lelei, e faamafanafana i e mafatia. … Sa matua aisā leaga o latou lima ma vae. … Sa lei taofia a matou taumafaiga [seia] oo ina faamafanafanaina uma i latou. …

“Sa leai se isi mea na faamalieina ai a’u, ma ou te faapea atu, o se fiafiaga i soo se galuega na ou faatinoina i lo’u olaga, ona sa i ai se lagona malosi o le lotogatasi. …

“O a nisi mea e sosoo ai mo tagata naunautai e fai?”5

Ou uso pele, o lenei tala e mafai ona faatusatusa i o tatou aso ma i latou o loo mafatia o le lalolagi atoa. O loo i ai se isi “mea tulaga ese” e ootia ai o tatou loto.

Ata
Faleie i totonu o se tolauapiga a le au sulufai
Ata
Tamaiti i totonu o se tolauapiga a le au sulufai
Ata
Fafine i totonu o se tolauapiga a le au sulufai
Ata
Aiga i totonu o se tolauapiga a le au sulufai
Ata
Tagata faigaluega fesoasoani o loo siomia e tamaiti i totonu o se tolauapiga a le au sulufai
Ata
Faafeiloai atu se aiga sulufai
Ata
Tagata faigaluega fesoasoani o loo opomauina se tagata sulufai

O loo i ai le silia ma le 60 miliona tagata sulufai e aofia ai tagata i le lalolagi atoa ua aveesea faamalosi mai o latou aiga. O le afa o i latou o tamaiti.6 “O nei tagata o loo feagai ma faigata matuia ma o loo toe tau amata i … ni atunuu ma ni aganuu fou. E ui o loo i ai i [nisi taimi] ni faalapotopotoga e fesoasoani ia i latou i se nofoaga e nonofo ai atoa ai ma ni mea autu e manaomia, ae o le mea latou te manaomiaina o se uo ma se fesoasoani e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamasani i o latou aiga fou, se tagata e mafai ona fesoasoani ia i latou e aoao le gagana, ia malamalama ai i tu ma aga, ma lagonaina le fesootai ma isi.”7

Ata
Yvette Bugingo

Sa ma feiloai i le taumafanafana talu ai ma Uso Yvette Bugingo, o le na sola mai lea nofoaga i lea nofoaga i le 11 o tausaga i le mavae ai o le fasiotia o lona tama ma le leiloloa ai o ona tuagane e toatolu i se vaega o le lalolagi ua masofa i taua. O tagata na totoe o le aiga na mulimuli ane nonofo mo le ono tausaga ma le afa i totonu o se tolauapiga a tagata sulufai seia oo ina mafai ona nonofo i se fale tumau, lea sa lagolagoina i latou e se ulugalii agaalofa o e na fesoasoani i femalagaaiga, aoga, ma isi mea. Na ia faapea mai, “o ni tali moni i a matou tatalo.”8 O loo tatou faatasi ai i le po nei ma lona tina lalelei ma lona uso laitiiti aulelei, o loo pepese i le aufaipese. E tele taimi ou te tuufesili ai talu ona ou feiloai i nei tamaitai lalelei, “Ae faapefea pe ana ou oo i le mea na latou oo i ai?”

O i tatou o uso, ua faia le silia ma le afa o le faleteuoloa a le Alii e fesoasoani ai i fanau a le Tama Faalelagi. E le na o mea faitino o loo i ai i Lana faleteuoloa ae o taimi foi, taleni, tomai, ma lo tatou natura paia. Sa aoao mai Sister Rosemary M. Wixom, “O le natura paia i totonu o i tatou e faamumu ai lo tatou manao ia aapa atu i isi ma uunaia i tatou e galulue.9

Iloaina ai o lo tatou natura paia, sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson e faapea:

“Tatou te manaomia ni tamaitai o e iloa le ala e faia ai mea taua ia tutupu e ala i lo latou faatuatua, ma o e e puipuia ma le lotototoa le ola mama ma aiga i se lalolagi ua tumu i le agasala … ; o tamaitai e iloa pe faapefea ona valaau atu i mana o le lagi e puipui ma faamalosia fanau ma aiga. …

“… Pe faaipoipo pe nofofua, ua i ai ia te outou tuafafine ni gafatia iloga ma uunaiga faapitoa ua outou mauaina o ni meaalofa mai le Atua. E le mafai e i matou o le itupa o alii ona suitulaga i la outou faatosinaga tulaga ese.”10

Sa auina atu se tusi a le Au Peresitene Sili i le Ekalesia i le aso 27 Oketopa, 2015, e faailoa ai se popolega tele ma le agaalofa mo le faitau miliona o tagata ua sosola ese mai o latou aiga e saili se toomaga mai taua faalemalo ma isi faigata. Sa valaaulia e le Au Peresitene Sili tagata taitoatasi, aiga, ma iunite o le Ekalesia ia auai i auaunaga FaaKeriso i galuega faatino mo se toomaga mo tagata sulufai i le lotoifale, ma ia saofaga i tupe o fesoasoaniga alofa a le Ekalesia, i nofoaga e mafai ai.

Ua iloiloina e au peresitene aoao o le Aualofa, Tamatai Talavou, ma le Peraimeri se auala e tali atu ai i le valaaulia a le Au Peresitene Sili. Matou te iloa o loo outou o mai, uso pele o soo se matua, mai soo se tulaga o le olaga, ma ola i ni tulaga eseese. Ae o tamaitai taitasi o lenei usoga o le Au Paia i le lalolagi atoa na osifeagaiga i le papatisoga e “faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga.”11 Ae e tatau ona tatou manatua e leai se tasi o i tatou e tatau ona tamoe televave atu e sili ma lona malosi.12

Faatasi ai ma nei upumoni i le mafaufau, ua matou faatulagaina ai se taumafaiga mo le toomaga ua ta’ua “Sa Fai Au ma Tagata Ese.” O lo matou faamoemoe o le a e fuafuaina ma le agaga tatalo mea e mafai ona e faia—e faatatau i lou lava taimi ma tulaga—e auauna atu ai i tagata sulufai o loo nonofo i o outou pitonuu ma nuu. O se avanoa lenei e auauna atu ai i tagata taitoatasi, i aiga, ma e ala i faalapotopotoga e ofo atu le faauoga, fautuaga, ma isi auaunaga FaaKeriso ma o se tasi o le tele o auala e mafai ona auauna atu ai tamaitai.

I a tatou taumafaiga uma ma le agaga tatalo, e tatau ona outou faaaogaina le fautuaga atamai a le Tupu o Peniamina, na tuu atu i lona nuu ina ua uma ona ia apoapoai atu ia i latou ia tausi i e mafatia: “Vaai ia faia nei mea uma i le poto ma le faatulagaga lelei.”13

Uso e, matou te iloa e taua i le Alii le aapa atu i isi i le alofa. Mafaufau i apoapoaiga faatusitusiga paia nei:

“O le tagata ese o loo aumau ia te outou, ia tusa lava ia ia te outou ma le tama a le eleele, e te alofa atu ia te ia e pei o oe lava ia te oe.”14

“Aua le galo le alofa i tagata ese; aua o lea ua talia ai e isi o agelu ma le le iloa.”15

Ma sa fetalai mai le Faaola lava Ia:

“Aua na ou fia ai, ona outou avane ai lea ni mea ou te ‘ai ai, na ou fia inu, ona outou avane ai lea ni vai ou te inu ai; sa fai a’u ma tagata ese, ona outou talia lea o a’u:

“Na ou le lavalavā ona outou faaofuina lea o a’u; na ou ma’i, ona outou asiasia mai lea o a’u.”16

Ata
Tupe iti a le fafine ua oti lana tane

Sa faailoa ma le alofa e le Faaola le tina ua oti lana tane o lana saofaga sa na o le lua tupe iti ona sa ia faia le mea sa ia mafaia.17 Sa Ia faamatalaina foi le faataoto i le Samaria Agalelei—lea na Ia faaiuina i le faamatalaga “Ina alu ia, ma ia e faapea ona fai.”18 O nisi taimi o le aapa atu i isi e faigata. Ae a tatou galulue faatasi i le alofa ma le lotogatasi, e mafai ona tatou faamoemoeina le fesoasoaniga a le lagi.

I se sauniga o le falelauasiga o se afafine ofoofogia o le Atua, sa faasoa ai e se tasi e faapea o lenei uso, a o avea ma peresitene o le Aualofa a le siteki, sa galulue faatasi ma isi i lana siteki e foai atu ni ie soosoo e faamafanafana ai tagata mafatia i Kosovo i le vaitau o le 1990. Ma e pei foi o le Samaria agalelei, sa ia faia ni taumafaiga silisili e faia ai nisi mea a o la ave atua ma lana tama teine se loli e tumu i na ie soosoo mai Lonetona i Kosovo. I lana malaga toefoi i le fale, sa ia mauaina se uunaiga faaleagaga lemafaaseseina lea na goto ifo i lona loto. O le uunaiga lenei: “O le mea ua e faia o se mea lelei tele. Alu loa i le fale, savali atu i le alatele, ma auauna atu i ou tuaoi!”19

Sa faatumulia le falelauasiga i isi tala musuia o auala na iloa ai e lenei tamaitai faamaoni ma tali atu i valaau faanatinati ma tulagaese—ma e faapena foi i mea ua masani ai—mai tagata o loo siomiaina o ia. Mo se faataitaiga, sa ia tatala atu lona fale ma lona loto e fesoasoani i tagata talavou o loo tauivi i soo se itula—ao po o le po.

Ou uso pele, e mafai ona tatou mautinoa e oo mai le fesoasoani a le Tama Faalelagi pe a tatou o ifo i o tatou tulivae ma ole atu mo se taitaiga faalelagi e faamanuia ai Ana fanau. Ua sauni le Tama Faalelagi; lo tatou Faaola, o Iesu Keriso; ma le Agaga Paia e fesoasoani mai.

Sa tuu atu e Peresitene Henry B. Eyring lenei molimau mamana i tamaitai o le Ekalesia:

“E faafofoga ma tali mai le Tama Faalelagi i a outou tatalo o le faatuatua mo le taitaiga ma le fesoasoani e tumau ai i lau auaunaga mo Ia.

“E auina atu le Agaga Paia ia te outou ma i latou e te popole i ai. O le a faamalosia outou ma musuia ia iloa ai tapulaa ma le lautele o le tou gafatia e auauna atu. O le a faamafanafana e le Agaga outou pe a outou tuufesili, ‘Pe na lava ea mea na ou faia?’”20

A o tatou iloiloina ia “valaau faanatinati” a i latou o loo manaomia le tatou fesoasoani, ia tatou fesili ifo ia i tatou lava, “Ae faapefea pe ana ou oo i le mea na latou oo i ai?” Tau ina ia tatou saili atu i musumusuga, faatino uunaiga tatou te maua, ma aapa atu i le lotogatasi e fesoaosani ia i latou o loo mafatia pe a tatou malolosi ma musuia e faia lena mea. Masalo e faapea se tasi e uiga ia i tatou, e pei ona fetalai le Faaola e uiga i se uso alofa na auauna atu ia te Ia: “O le mea lelei ua faia e ia. … Ua fai e ia le mea ua ia mafai.”21 Ou te ta’ua lena mea e tulaga ese! I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Emma Smith, i O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma Galuega a le Aualofa (2011), 14.

  2. Polika Iaga, i O Afafine i Lo’u Malo, 36.

  3. O Afafine i Lo’u Malo, 36–37.

  4. Polika Iaga, i le James E. Faust, “O E Aumai i Latou mai Fanua Valevalenoa,” Liahona, Nov. 1997, 7; tagai foi LeRoy R. ma Ann W. Hafen, Handcarts to Zion: The Story of a Unique Western Migration 1856–1860 (1960), 139.

  5. Lucy Meserve Smith, i Jill Mulvay Derr ma isi, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (2016), 217, 218, spelling and punctuation standardized; tagai foi O Afafine i Lo’u Malo, 37.

  6. Tagai “Facts and Figures about Refugees,” unhcr.org.uk/about-us/key-facts-and-figures.html.

  7. 40 Ways to Help Refugees in Your Community,” Sept. 9, 2015, mormonchannel.org.

  8. Imeli mai ia Yvette Bugingo, Mat. 12, 2016.

  9. Rosemary M. Wixom, “Iloaina o le Paia i Totonu o i Tatou,” Liahona, Nov. 2015, 8. Emily Woodmansee, o se tasi o i latou na laveaiina i le 1856 i le kamupani taavale toso a Willie, na faamatalaina le natura paia i le auala lenei (ma sina fetuunaiga i lau vaega):

    O le galuega a agelu lava, ua tuuina mai ia i tatou nei;

    Ma o se meaalofa, tatou te maua o ni uso:

    E fai soo se mea lelei ma [FaaKeriso],

    E faafiafia ai tagata uma i l suafa [o le Faaola]. (“Galulue e Pei o Ni Uso i Siona,” Viiga, nu. 196)

  10. Russell M. Nelson, “O Se Talosaga i O’u Tuafafine,Liahona, Nov. 2015, 96, 97.

  11. Mosaea 18:9.

  12. Tagai Mosaea 4:27.

  13. Mosaea 4:27.

  14. Levitiko 19:34.

  15. Eperu 13:2.

  16. Mataio 25:35–36.

  17. Tagai Luka 21:1–4.

  18. Luka 10:37.

  19. Sauniga o le falelauasiga mo Rosemary Curtis Neider, Ian. 2015.

  20. Henry B. Eyring, “O Le Tuuina Atu le Tausiga,” Liahona, Nov. 2012, 124.

  21. Mareko 14:6, 8.