2010–2019
“Ko e Muli Au”
ʻEpeleli 2016


“Ko e Muli Au”

Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e meʻa te mou lava ʻo faí—fakatatau ki homou taimí mo e tūkungá—ke tokoni ki he kau kumi hūfanga atu ki homou kaungāʻapí mo e tukui koló.

Naʻe pehē ʻe ʻEma Sāmita ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Fineʻofá: “Te tau fakahoko ha meʻa matuʻaki makehe …ʻOku tau ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa lalahi mo ha ngaahi uiuiʻi mamafa.”1 Talu mei ai mo e faʻa hoko ha ngaahi meʻa makehe mo e ʻomi ha ngaahi ui mamafa—hangē ko ia he taimi ní.

Naʻe hoko mai ia ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856 ʻi hono fakahā ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he kāingalotú ne siʻi kei faingataʻaʻia ha kau paionia ʻi ha ngaahi saliote toho tangata ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu momokó. Naʻá ne pehē: “He ʻikai lava ʻe he tui ʻoku mou maʻú mo hoʻomou tui fakalotú pea mo hoʻomou malanga fakalotú ʻo fakahaofi haʻamou foʻi laumālie ʻe taha ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá kapau he ʻikai ke mou fai ki he tefitoʻi moʻoni pē ko ia ʻoku ou lolotonga akoʻi atú. Mou ō atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ʻi he fonua tokaleleí pea mou tokanga makehe ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ui ko e fatongia fakatuʻasino pe fakataimí, … telia naʻa taʻeʻaonga hoʻomou tuí.”2

ʻOku tau manatu ʻi he loto houngaʻia ki ha kau tangata, ne nau tutui atu ke fakahaofi siʻi Kāingalotu faingataʻaʻia ko iá. Ka ko e hā naʻe fai ʻe he kakai fefiné?

“Naʻe lekooti ʻe Sisitā [Lusi Misevi] Sāmita … hili e akonaki ʻa Palesiteni ʻIongí, naʻe ngāue leva e kakai naʻe ʻi aí. … Ne [vete] ʻe he houʻeiki fafiné honau ʻū pivá [ko ha ʻū piva lalahi ne tui loto he ko e ākenga ia ʻo e kuongá pea naʻe māfana foki], sitōkení mo e meʻa kotoa pē naʻe lava ke nau foakí, ʻi heni he loto Tāpanekalé, pea faʻo ia ki he ʻū salioté ke ʻoatu ki he Kāingalotú ʻi he ʻotu moʻungá.’”3

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe toe fakatahaʻi mai ʻe Palesiteni ʻIongi e Kāingalotú ki he Tāpanekale motuʻá ʻi he fakaofi atu e kau fai fakahaofí mo e siʻi kau fononga salioté ni ki Sōleki Sití. ʻI he loto hohaʻa moʻoni, naʻá ne kole fakamamate ki he Kāingalotú—tautefito ki he kakai fefiné—ke nau tauhi e kau faingataʻaʻiá pea fafanga mo talitali lelei kinautolu, ʻo ne pehē ange: “ʻE ʻi ai hanau niʻihi ʻe mokoteilo honau vaʻé ʻo aʻu ki honau tungaʻi vaʻé; ʻe mokoteilo ha niʻihi ʻo aʻu ki honau tuí pea mokoteilo mo ha nima ʻo ha niʻihi …ʻOku mau fakaʻamu ke mou tali kinautolu ʻo hangē pē haʻamou fānaú, pea mou maʻu e ongo tatau pē kiate kinautolu.”4

Naʻe tohi foki ʻe Lusi Misevi Sāmita ʻo pehē:

“Ne mau fai e meʻa kotoa pē naʻa mau lavá, pea tokoni ki ai e kau tangata mo [e kau] fafine leleí ke fakafiemālieʻi e kau faingataʻaʻiá … Ne fuʻu fakaʻofa ʻaupito e mokoteilo siʻonau ongo nimá mo e vaʻé. … Naʻe ʻikai tuku ʻemau tokoní kae ʻoua kuo fiemālie e tokotaha kotoa pē. …

“Te u pehē, kuo teʻeki ai ha taimi te u ongoʻi fiemālie mo fiefia ange ai ʻi ha faʻahinga ngāue kuó u fai heʻeku moʻuí, pea ko e faʻahinga ongo ia naʻe maʻu ʻe he taha kotoa. …

“Ko e hā e meʻa hono hoko ke fai ʻe he ngaahi nima fietokoní?”5

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻe lava ke fakatatau mai e talanoá ni ki hotau ʻahó, mo e niʻihi ʻoku faingataʻaʻia he funga ʻo e māmaní. Ko ha meʻa “matuʻaki makehe” ʻeni ʻe taha ʻoku ongo ki hotau lotó.

ʻĪmisi
Tents in a refugee camp
ʻĪmisi
Children in a refugee camp
ʻĪmisi
Woman in a refugee camp
ʻĪmisi
Family in a refugee camp
ʻĪmisi
Aid worker surrounded by children in a refugee camp
ʻĪmisi
Greeting a refugee family
ʻĪmisi
Aid worker embracing a refugee

ʻOku ʻi ai siʻa kau kumi hūfanga ʻe toko 60 miliona tupu he funga ʻo e māmaní, kau ai siʻa niʻihi ne kapusi fakamālohi mei honau fonuá. Ko e vaheua ʻe taha ʻo kinautolu ko e fānau.6 “Kuo aʻusia ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ha ngaahi faingataʻa lahi pea ʻoku nau toe kamata foʻou ʻi ha … [ngaahi] fonua mo ha [ngaahi] anga fakafonua foʻou. Neongo ʻoku faʻa tokoniʻi kinautolu [he taimi ʻe niʻihi] ʻe ha ngaahi kautaha ʻi hono kumi ʻo ha nofoʻanga mo e ngaahi fie maʻu tefitó, ka ʻoku nau fie maʻu ha kaungāmeʻa mo ha kaungā-fononga ke tokoni kiate kinautolu ke [liliu] ki honau ʻapi foʻoú, ha taha ʻe lava ʻo tokoni ange ke nau ako ʻa e lea fakafonuá, ʻiloʻi e meʻa ke faí mo ongoʻi ʻoku tali lelei kinautolu.”7

ʻĪmisi
Yvette Bugingo

ʻI he faʻahitaʻu māfana kuohilí, ne u fetaulaki ai mo Sisitā ʻĪveti Pākinisou, taʻu 11, naʻe siʻi toutou hola mei ha ngaahi feituʻu kehekehe hili hono tamateʻi ʻene tamaí pea pulia hono tuongaʻane ʻe toko tolú ʻi ha feituʻu faiʻanga tau. Naʻe nofo ʻa ʻĪveti mo e toenga ʻo e fāmilí ʻi ha taʻu ʻe ono mo e konga ko ha kau kumi hūfanga ʻi ha fonua kaungāʻapí ʻo aʻu ki he taimi ne nau siʻi hiki ai ki honau ʻapi tuʻu maʻú, ʻa ia ne faitāpuekina kinautolu ʻe ha ongomātuʻa ʻofa ʻo na tokoni ki heʻenau fefonongaʻakí, meʻa fakaakó mo ha ngaahi meʻa kehe pē. Naʻá ne pehē “naʻá na hoko ko ha tali ki heʻemau ngaahi lotú.”8 ʻOku ʻi heni he pooni ʻa ʻene faʻē fakaʻofoʻofá mo hono tehiná, ʻo hiva ʻi he kuaeá. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku fifili talu ʻeku feʻiloaki mo e kau fafine leleí ni, “Fēfē kapau ko au ne hoko ki ai e meʻa ne hoko kiate kinautolú?

Ngaahi tokoua ʻoku tau tokolahi ange he vaheua ʻe taha ʻo e fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí, ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai ko e koloá pē ʻoku ʻi hono fale tukuʻanga koloá, ka ʻoku faʻo ai hotau taimí, talēnití, taukeí mo hotau natula fakaʻotuá. Kuo akoʻi mai ʻe Sisitā Losemalei M. Uikisomu ʻo pehē, “ʻOku fakatupu ʻe hotau natula fakaʻotuá ʻetau holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau ngāue.”9

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo ʻetau ʻiloʻi hotau natula fakaʻotuá, ʻo ne pehē:

“ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fakahoko ʻaki e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻo fakafou ʻi heʻenau tuí pea ʻoku nau tuʻu lototoʻa hake ke taukaveʻi e moʻui angamaʻá mo e fāmilí ʻi ha māmani mohu angahala … ; ko ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke kolea ai e mālohi ʻo e langí ke maluʻi mo fakamālohia e fānaú mo e fāmilí. …

… Tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe tāutaha, ʻoku maʻu ʻe kimoutolu kau fafine ha ivi mo ha poto makehe pea mo ha ongo makehe kuo foaki atu ko ha meʻafoaki mei he ʻOtuá. He ʻikai lava ʻe kimautolu kakai tangatá ʻo fakatatau homou ivi takiekina makehé.”10

ʻI ha tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ne ʻoatu ki he Siasí he ʻaho 27 ʻo ʻOkatopa 2015, ne fakahaaʻi ai ha hohaʻa lahi mo ha manavaʻofa ki he kakai ʻe lauimiliona kuo nau feholaki mei honau ngaahi ʻapí ʻo kumia ha fiemālie mei he taú mo e ngaahi faingataʻa kehé. Naʻe fakaafeʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻiuniti ʻo e Siasí ke nau kau atu ki he ngaahi tokoni ʻofa faka-Kalaisí ʻi he ngaahi ngāue fakalotofonua ki hono tokoniʻi ʻo e kumi hūfangá pea mo tokoni ki he paʻanga tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí, ʻo ka malava ke fai pehē.

Kuo fakakaukauʻi ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, Kau Finemuí mo e Palaimelí ʻa e founga ke tali ʻaki e fakaafe mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Siʻi ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e toʻu kotoa pē, ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku mou omi mei ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí pea kehekehe homou ngaahi tūkungá. Kuo fuakava ʻa e fefine takitaha ʻi he papitaisó pea hoko ko ha mēmipa ʻo e feohiʻanga fakatokoua fakamāmani lahi ko ʻení ke “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”11 Ka kuo pau ke tau manatuʻi ke ʻoua naʻa tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú.12

ʻI heʻemau manatuʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení, kuo mau fokotuʻu ai ha polokalama tokoni ʻoku ui “Ko e Muli Au” Ko ʻemau fakaʻamú ke mou lotua pe ko e hā e meʻa te mou lava ʻo faí—fakatatau ki homou taimí mo e tūkungá—ke tokoni ki he kau kumi hūfangá mo e kau hikifonua atu ki homou kaungāʻapí mo e tukui koló. Ko ha faingamālie ʻeni ke fai ai ha tokoni fakatāutaha, fakafāmili pe fakaehoualotu ke hoko ko ha kaungāmeʻa, fai fakahinohino pe fai ha tokoni faka-Kalaisi kehe, pea ko ha taha pē ia e ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke tokoni ai e kau fafiné.

ʻI heʻetau ngaahi feinga kotoa pē ʻoku fai ʻi he faʻa lotú, ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi e naʻinaʻi fakapotopoto ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, ne fai ki hono kakaí hili ʻene tapou kiate kinautolu ke nau tokanga ki he masivá: “Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau.”13

Ngaahi tokoua, ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ki he ʻEikí e tokoni ʻofa ki he niʻihi kehé. Fakakaukau angé ki he ngaahi akonaki fakafolofola ko ʻení:

“Ka ko e muli ʻoku nofo mo koé ʻe tatau ia mo e tokotaha kuo tupu ʻiate kimoutolu, pea te ke ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”14

“ʻOua naʻa ngalo ke fakaafeʻi ʻa e kakai mulí: he kuo fakaafeʻi ai ʻe he niʻihi ʻa e kau ʻāngeló ʻi he taʻeʻilo.”15

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“He naʻá ku fiekaia pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: “Naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua pea naʻa mou fakakofuʻi au: Naʻá ku mahaki pea naʻa mou ʻaʻahi kiate au.”16

ʻĪmisi
The widow’s mites

Naʻe ʻofeina ʻe he Fakamoʻuí e uitou ne tokoni ʻaki e kiʻi paʻanga ʻe uá, he ko e kotoa pē ia e meʻa naʻá ne maʻú.17 Naʻá Ne fai foki e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia Leleí, pea fakaʻosi ʻaki ʻEne folofola “ʻAlu koe peá ke fai pehē pē.”18 Taimi ʻe niʻihi ʻe faingatāmaki ke fai ha tokoni. Ka ʻi heʻetau ngāue fakataha ʻi he ʻofa mo e uouangatahá, ʻe lava ke tau ʻamanaki ʻe tokoni mai ʻa langi.

ʻI he meʻafakaʻeiki ʻo ha ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá, naʻe vahevahe ai ʻe ha taha ʻo pehē, ko e fefiné ni, ʻi heʻene kei hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi he siteikí, naʻá ne ngāue mo ha niʻihi kehe ʻi hono siteikí ke foaki ha ʻū monomono ke siʻi māfana ai e kakai faingataʻaʻia ʻo Kosovoó ʻi he 1990 tupú. Pea hangē ko e Samēlia leleí, naʻá ne ngāue mālohi ke foaki ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne maʻú peá ne ʻalu ʻi ha loli mo ʻene tama fefiné ke ʻave ʻa e ʻū monomonó mei Lonitoni ki Kosovō. ʻI heʻene foki ki ʻapí, naʻá ne maʻu ha ongo fakalaumālie naʻe ongo moʻoni ki hono lotó. Ko e ongo ʻeni naʻá ne maʻú: “Kuó ke fai ha meʻa lelei moʻoni. Foki ki ʻapi, kolosi he halá ʻo tokoni ki ho kaungāʻapí!”19

Naʻe lahi ha ngaahi talanoa fakamāfana kehe ʻi he meʻa fakaʻeikí ni ki he founga naʻe ʻiloʻi pea tali ai ʻe he fefine faivelengá ni e ngaahi ui makehe mo vivilí—kae pehē ki he ngaahi meʻa angamahení—meiate kinautolu naʻá ne tokangaʻí. Hangē ko ʻení, naʻá ne fakaava hono ʻapí mo hono lotó ke tokoni ki he kakai kei talavou ne siʻi faingataʻaʻiá ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi he ʻahó pe poʻulí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, kuo fakapapauʻi mai ʻe tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻetau tūʻulutui ʻo kolea ha tataki fakalangi ke faitāpuekina ʻEne fānaú. ʻOku mateuteu mai e Tamai Hēvaní, hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻene fakamoʻoni mālohi ki he kakai fefine ʻo e Siasí:

“ʻOku ongona mo tali ʻe he Tamai Hēvaní hoʻomou ngaahi lotu ʻi he loto tui ke maʻu ha fakahinohinó mo ha tokoni ke mou kātaki fuoloa ʻi Heʻene ngāué.

“ʻOku fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimoutolu mo kinautolu ʻokú ke tokangaʻí. ʻE fakamālohia kimoutolu mo ueʻi ke mou ʻilo ʻa e ngaahi fakangatangata mo e lahi hoʻomou malava ke tokoní. ʻE fakafiemālieʻi kimoutolu ʻe he Laumālié ʻi he taimi te mou fifili aí, ‘Naʻe feʻunga nai ʻeku meʻa naʻe faí?’”20

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi “ui mamafa” meiate kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní, tau fehuʻi loto pē, “Fēfē kapau ko au ʻoku hoko mai ki ai e meʻa ko iá?” ʻOfa ke tau fekumi ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie, ngāue leva ki he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú pea tau ala fakataha atu ʻo fai ha tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo ka malava pea ueʻi kitautolu ke fai pehē. Mahalo ʻe toki lea ʻaki ʻo kau kiate kitautolu, hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí kau ki he fefine angaʻofa ne tokoni kiate Iá: “Kuo fai ʻe ia ʻa e ngāue lelei. … Kuó ne fai ʻe ia ʻa e meʻa ʻokú ne faʻa faí.”21 ʻOku ou pehē ʻoku fakaofo ia! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Eliza R. Snow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻo e Fineʻofá (2011), 16.

  2. Eliza R. Snow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  4. Brigham Young, ʻi he James E. Faust, “Go Bring Them in from the Plains,” Liahona, Nov. 1997; see also LeRoy R. and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 101–5. The Story of a Unique Western Migration 1856–1860 (1960), 139.

  5. Lucy Meserve Smith, in Jill Mulvay Derr and others, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Womenʻs History (2016), 217, 218, sipelá mo e fakaʻilonga leá; vakai foki, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  6. Vakai, “Facts and Figures about Refugees,” unhcr.org.uk/about-us/key-facts-and-figures.html.

  7. 40 Ways to Help Refugees in Your Community,” Sept. 9, 2015, mormonchannel.org.

  8. ʻĪmeili meia Yvette Bugingo, 12 Māʻasi 2016.

  9. Rosemary M. Wixom, “Ko Hono ʻIloʻi Hotau Natula Faka-ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 8. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Emily Woodmansee, naʻe kau ʻi hono fakahaofi he 1856 ʻi he kau fononga saliote toho tangata ʻa Uilí, ʻa e natula fakaʻotuá ʻi he foungá ni (ne u kiʻi liliu siʻi pē ki ai):

    ʻOku foaki ki he kakai fefiné e ngāue ʻa e kau ʻāngeló;

    Pea ko ha meʻafoaki ʻeni ki he kakai fefiné, ʻoku tau talaki ai:

    Ke fai e meʻa kotoa pē ʻoku angavaivai mo [anga faka-Kalaisí],

    Ke fiefia mo faitāpuekina ʻi he huafa ʻo [e Fakamoʻuí]. (“Kau Fefine ʻo Saione,” Ngaahi Himí, fika 201)

  10. Rosemary M. Wixom, “Ko Hono ʻIloʻi Hotau Natula Faka-ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 96, 97.

  11. Mōsaia 18:9.

  12. Vakai, Mōsaia 4:27.

  13. Mōsaia 4:27.

  14. Levitiko 19:34.

  15. Hepelū 13:2.

  16. Mātiu 25:35–36.

  17. Vakai, Luke 21:1–4.

  18. Luke 10:37.

  19. Meʻafakaʻeiki ʻo Rosemary Curtis Neider, Jan. 2015.

  20. Henry B. Eyring, “Ko e Tokotaha Tauhí,” Liahona, Nōvema 2012, 124.

  21. Maʻake 14:6, 8.