2010–2019
Ko e Fakahīkihikiʻi ʻo Kinautolu ʻOku Fakahaofí
ʻEpeleli 2016


Ko e Fakahīkihikiʻi ʻo Kinautolu ʻOku Fakahaofí

ʻI heʻetau faʻifaʻitaki e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, te Ne tāpuekina mo fakatupulakimoʻoni ʻa ʻetau feinga ke fakahaofi ʻetau nofomalí mo fakamālohia hotau fāmilí.

Naʻá ku ʻi he Temipale Felengifeeti Siamané ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí feʻunga mo haʻaku fakatokangaʻi atu ha ongomātuʻa toulekeleka ʻokú na pikinima. Naʻe fakafiefia ki hoku lotó ʻa ʻena fakahaaʻi ʻena fetokangaʻakí mo ʻena feʻofaʻakí.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau ʻa e ʻuhinga naʻe ongo lahi pehē ai kiate au e ʻata ko ʻení. Mahalo ko e fakaʻofoʻofa ʻo e feʻofaʻaki naʻe maʻu ʻe he ongomātuʻá—ko ha fakataipe mahino ʻo e vilitakí mo e fetauhiʻakí. Naʻe mahino kuo fuoloa e [nofomali] ʻa e ongomātuʻá ni pea ʻoku kei maʻuiʻui mo mālohi ʻena feʻofaʻakí.

Ko ha Sosaieti Molengofua

Te u pehē ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻeku manatuʻi fuoloa e ʻata ko ʻení ko ʻene fehangahangai mo ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga ʻo e ʻahó ní. ʻOku hangē ʻoku molengofua ʻa e meʻa kotoa ʻi ha ngaahi sosaieti lahi he funga ʻo e māmaní. Ko ʻene kamata maumau pe hōloa pē ha meʻa—pea naʻa mo e taimi pē kuo tau kamata pāhia aí—ʻoku tau lī ki tuʻa pe fetongi ʻaki ha meʻa lelei ange—ha meʻa foʻou mo fakaʻofoʻofa ange.

ʻOku tau fai ʻeni ʻi he telefoni toʻotoʻó, valá, kaá—pea, ko e fakamamahí, ʻoku aʻu ki heʻetau feohí.

Neongo ʻe mahuʻinga ke fakaʻataʻatā ʻetau moʻuí mei he ngaahi meʻa fakamāmani ʻoku ʻikai ke tau toe fie maʻú, ko ʻene aʻu mai ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengata hono mahuʻingá—ʻa ʻetau nofomalí, hotau fāmilí, mo hotau tuʻunga mahuʻingá—ʻe lava ke ʻomi ha ongoʻi fakameʻapangoʻia moʻoni ʻe he fakakaukau ʻo e fetongi e ʻuluakí ʻaki ʻa e fakaonopōní.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku kau ki ha siasi ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e nofomalí mo e fāmilí. ʻOku ʻiloa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi māmani kotoa ko e lava ke maʻu ai ha niʻihi ʻo e ngaahi nofomali mo e fāmili lelei tahá. ʻOku ou tui, ʻoku tupu pea kaunga ia ki he foʻi moʻoni mahuʻinga ne fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmitá, ko e nofomalí mo e fāmilí naʻe fakataumuʻa ia ke taʻengata. ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fāmilí ia ke ʻai pē ke tokamālie e ngaahi meʻá ʻi māmani pea liʻaki ʻi haʻatau aʻu ki hēvani. Ka, ko e founga ia ʻo e langí. Ko ha ʻata ia ʻo ha sīpinga fakasilesitiale mo ha fakataipe ʻo e fāmili taʻengata ʻo e ʻOtuá.

Ka ʻoku ʻikai mālohi e nofomalí mo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí koeʻuhí pē ko ʻetau kau ki he Siasí. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e ngāue taʻetuku, mo lotoʻaki. Kuo pau ke ueʻi kitautolu ʻe he tokāteline ʻo e fāmili taʻengatá ke tau līʻoa hotau lelei tahá ke fakahaofi mo fakaleleiʻi ʻetau nofomalí mo e fāmilí. ʻOku ou tanganeʻia mo salute kiate kinautolu kuo nau fakatolonga mo tanumaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki pelepelengesi mo taʻengatá ni.

ʻOku ou fakaʻamu he ʻahó ni ke u lea ʻo fakahīkihikiʻi kinautolu kuo haó.

Ko hono Fakahaofi ʻEtau Nofomalí

Kuó u fakahoko ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ʻa e ouau silá ki ha tokolahi ʻo e kau mali fakatuʻamelie mo ʻofá. Kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha kuo fakakaukau, ʻi heʻena fesiofaki ʻi he ʻōlitá, te na iku vete mo loto mamahi.

Meʻapango, he ʻoku hoko ʻi ha niʻihi.

Ka neongo iá, ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahó, pea liliu mo e natula ʻo e feʻofaʻakí, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku taʻofi māmālie ʻenau fakakaukau ki heʻenau fiefiá kae kamata fakatokangaʻi ʻa e fanga kiʻi fehālaaki īkí. ʻOku fakataueleʻi ha niʻihi ʻi he faʻahinga ʻātakai peheé ʻe he fakakaukau fakamamahi tokua ko honau malí ʻoku ʻikai poto feʻunga, fakatupu fiefia, pe hā kei siʻi ange. Pea nau fakakaukau tokua ko ha ʻuhinga lelei ia ke nau toe kiʻi kumikumi atu.

Kāinga, kapau ʻoku ofiofi ʻeni ke ne fakamatalaʻi kimoutolu, ʻoku ou fakatokanga atu ʻoku mou ʻi he hala ʻoku fakatau ki he takitaha maʻana e nofomalí, movete ʻa e ʻapí, mo e loto mamahí. ʻOku ou kōlenga atu ke mou taʻofi he taimí ni, tafoki, pea foki mai ki he hala malu ʻo e ngeiá mo e māteʻakiʻi e ngaahi fuakavá. Pea, ʻoku ʻaonga foki e tefitoʻi moʻoni tatau ki hotau houʻeiki fafine ʻofeiná.

Kae, tuku muʻa ke u lea atu kiate kinautolu ko hotau ngaahi tokoua teʻeki mali ʻoku moʻunofoa ʻi he fakakaukau hala tokua kuo pau ke nau ʻuluaki maʻu ʻa e “fefine haohaoá” kimuʻa pea nau toki lava ʻo teu mali fakamātoato pe malí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, tuku ke u fakamanatu atu, kapau naʻe ʻi ai ha fefine haohaoa, ʻokú ke pehē ʻe tokanga atu kiate koe?

ʻI he palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ko ʻetau kumí ha taha haohaoa ka ko ha taha ʻa ia, te tau lava ʻi heʻetau fetokoniʻaki ʻi heʻetau moʻuí ke fokotuʻu ha feohi ʻofa, tuʻuloa mo haohaoa ange. Ko e taumuʻá ia.

Ngaahi tokoua, ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku nau fakahaofi ʻenau nofomalí ʻoku fie maʻu ki he meʻá ni ha taimi lōloa, ha faʻa-kātaki, pea, ko e mahuʻinga tahá, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ai koe ke ke angaʻofa, ʻoua ʻe meheka, ʻikai kumi e meʻa pē ʻaʻaú, ʻikai ʻitangofua, ʻikai fakakaukau kovi, pea fiefia ʻi he moʻoní. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ai ʻa e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.1

He ʻikai hoko kotoa ʻeni ʻi he taimi pē taha. Ko e nofomali leleí ʻoku langa māmālie, mei he ʻaho ki he ʻaho, ʻi he moʻuí kotoa.

Pea ko e ongoongo fakafiefia ia.

He neongo pe ko e hā e lahi e taʻeoli homo vā he lolotongá ní, kapau te ke tānaki māmālie atu pē ʻa e angaʻofá, ʻofá, fakafanongó, feilaulaú, mahinó, mo e taʻe-siokitá, ʻe faifai pē pea kamata ke tupulaki ia ki ha tuʻunga māʻolunga.

ʻOku hangē he ʻikai toe ʻosí, ka ke manatuʻi: ko e nofomali fiefiá ʻoku fakataumuʻa ke tuʻuloa ia ʻo taʻengata! Ko ia, “ʻoua naá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha [nofomali māʻongoʻonga]. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.”2

Mahalo ko ha ngāue ʻe māmālie, ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke taʻefakafiefia. Ko hono moʻoní, ʻikai ʻoku hāhāmolofia ke hoko ha vete mali ʻi he taimi ʻoku fiefia ai ʻa e husepānití mo e uaifí?

Ko ia, ke mou fiefia!

Ngaahi tokoua, fakaʻohovaleʻi ho uaifí ʻaki haʻo fai e ngaahi meʻa ʻoku fiefia aí.

ʻOku fili ʻa kinautolu ʻoku nau fakahaofi ʻenau nofomalí ke nau fiefia. Neongo hono moʻoni ʻoku ʻi ai ha faʻahinga palopalema fakaeloto ʻoku fie maʻu ki ai ha faitoʻo pau, ʻoku ou saiʻia ʻi he fakaʻutoʻuta poto ko ʻení meia ʻĒpalahame Linikoni: “ʻOku maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí e fiefiá ʻo hangē pē ko ʻenau fakakaukau ki aí.” ʻOku fenāpasi lelei ia mo hono potu folofolá: “Kumi, pea te mou ʻilo.”3

Kapau te tau kumi e taʻehaohaoá ʻi hotau malí pe fakatupuʻitá ʻi heʻetau nofomalí, kuo pau ke tau maʻu ia, koeʻuhí ʻoku tōfuhia ai ʻa e taha kotoa. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te tau siofi pē ʻa e leleí, te tau maʻu ia, koeʻuhí he ʻoku lahi e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻi he taha kotoa pē.

Ko kinautolu ʻoku nau fakahaofi ʻa e nofomalí ʻoku nau siʻaki ʻa e meʻa taʻeʻaongá kae fakatupulaki e meʻa ʻoku ʻaongá. ʻOku nau fakafiefiaʻi ʻa e fanga kiʻi ngāue iiki ʻo e ʻofá ʻokú ne fakatupu e ngaahi ongo ʻo e manavaʻofá. Ko kinautolu ʻoku nau fakahaofi e nofomalí ʻoku nau fakahaofi ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú.

Ngaahi tokoua, manatuʻi e ʻuhinga ne mo feʻofaʻaki aí.

Ngāue ʻi he ʻaho takitaha ke ʻai hoʻomou nofomalí ke mālohi mo fiefia ange.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, tau fai muʻa hotau lelei tahá ke tau kau he lau fakataha mo e niʻihi ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki mo fiefia ʻoku nau fakahaofi ʻenau nofomalí.

Ko Hono Fakahaofi Hotau Fāmilí

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ʻo fakahīkihikiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakahaofi ’a honau vā mo honau fāmilí. ʻOku fie maʻu ʻe he fāmili kotoa ʻa e fakahaofí.

Neongo hono fakaʻofoʻofa e ʻiloa ʻo e Siasí ni ʻi hono ngaahi fāmili mālohí, ka te tau ala ongoʻi he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke fai ʻeni ki he fāmili Siasi kotoa pē tukukehe pē hoʻotautolú. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha fāmili ia ʻe haohaoa.

ʻOku ʻi ai e fanga kiʻi taimi fakaoli nai he fāmili kotoa pē.

Hangē ko e taimi ʻoku kole atu ai hoʻo mātuʻá ke ke ʻai haʻana “taá,” pe ko e taimi ne toutou talaatu ai ho mehikitanga uá ʻokú ke kei taʻemalí he ʻokú ke fuʻu filifli, pe ko e taimi ʻoku pehē ai ho tokoua-ʻi-he-fono fakaangá ko ʻene fakakaukau fakapolitikalé ko e fakakaukau ia ʻo e ongoongoleleí, pe ko e taimi ʻoku fokotuʻutuʻu ai ʻe he tangataʻeikí ha tā fakafāmili pea teuteu e taha kotoa ʻo hangē ko e kau ʻetifaiva ʻi heʻene foʻi heleʻuhila manakoá.

Pea ʻoatu leva kiate koe e teunga ʻo e ngelí.

ʻOku pehē ʻa e ngaahi fāmilí.

Mahalo ʻoku tau ʻinasi he tupuʻanga tatau, ka ʻoku ʻikai ke tau faitatau. ʻOku kehekehe hotau laumālié. ʻOku takiekina kitautolu ʻe heʻetau ngaahi aʻusiá ʻi he founga kehekehe. Pea te tau takitaha maʻu ʻa e ola kehekehe.

Te tau lava ʻo fili ke fakafiefiaʻi e ngaahi faikehekehe ko ʻení mo fakahoungaʻi ia ʻi heʻene tānaki mai e lelei mo e ngaahi meʻa fakaʻohovale ki heʻetau moʻuí, kae ʻoua e feinga ke fakamālohiʻi e taha kotoa ki he meʻa ʻoku tau fie maʻú.

Neongo ia, ʻoku fai ʻe he kau mēmipa hotau fāmilí he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fili pe fai ha ngaahi meʻa ʻoku taʻe-fakaʻatuʻi, fakamamahi, pe anga-ʻuli. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ngaahi meʻa pehení?

ʻOku ʻikai taha pē foungá ki he ngaahi tūkungá kotoa. ʻOku lavameʻa ʻa kinautolu ʻoku nau fakahaofi honau fāmilí he naʻa nau fealēleaʻaki mo honau malí mo e fāmilí, fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí, mo fakafanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau ʻilo ko e meʻa ʻoku tonu ki he fāmili ʻe tahá he ʻikai tonu ia ki he toengá.

Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tonu ia ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki ha kakai naʻa nau ʻilo ʻa e fakapulipuli ki he fiefiá. “Naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi” ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi. “… Pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.” Naʻa nau fakahoko fēfē ia? “Koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.”4

Ko e hā pē ha palopalema ʻoku fehangahangai mo ho fāmilí, ko e hā pē ha meʻa kuo pau ke ke fai ke fakaleleiʻi kinautolu, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e foungá ko e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Ka ʻikai ʻa e ʻofa ko ʻení, naʻa mo e ngaahi fāmili ʻoku ngali haohaoá, ʻoku nau faingataʻaʻia. Neongo ia, naʻa mo e ngaahi fāmili ʻoku lahi honau faingataʻaʻiá ʻoku nau ikuna.

“ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”5

ʻOku hoko ia ʻi he fakahaofi ʻo e nofomalí! ʻOku hoko ia ʻi he fakahaofi ʻo e fāmilí!

Tekeʻi ʻa e Hīkisiá

Ko e fili lahi ʻo e manavaʻofá ʻa e hīkisiá. Ko e hīkisiá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga lalahi taha ki he faingataʻaʻia ʻa e nofomalí mo e fāmilí. Ko e hīkisiá ʻoku ʻitangofua, taʻeangaʻofa, mo meheka. Ko e hīkisiá ʻoku pōlepole ʻi hono mālohi ʻoʻoná kae tukunoaʻi e lelei ʻa e niʻihi kehé. Ko e hīkisiá ʻoku siokita mo ʻitangofua. ʻOku fakaʻapē ʻe he hīkisiá ko e kovi kae tā ʻoku ʻikai, mo fūfuuʻi hono vaivai ʻoʻoná ʻaki ʻa e fie ngutu-potó. Ko e hīkisiá ʻoku mahalo kovi, fakatuʻatamaki, ʻita, mo ʻikai faʻa kātaki. ʻIo, kapau ko e manavaʻofá ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisí, ta ko e hīkisiá ko e ʻulungaanga totonu ia ʻo Sētané.

ʻE ala hoko e hīkisiá ko ha vaivaiʻanga angamaheni ʻo e tangatá. Ka ʻoku ʻikai ko ha konga ia hotau tukufakaholo fakalaumālié, pea ʻoku ʻikai ha feituʻu moʻona ʻi he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi tokoua, ʻoku fuonounou e moʻuí. ʻE lava ke fuoloa ʻa e ongoʻi fakaʻiseʻisá—ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe ʻi ai hano ngaahi nunuʻa ʻe aʻu ki he taʻengatá.

ʻE lava ʻe hoʻo fakafeangai ki ho uaifí pe fānaú pe mātuʻá pe ngaahi tokouá ʻo takiekina e ngaahi toʻu tangata ka hokó. Ko e hā e faʻahinga tukufakaholo ʻokú ke fie tuku ki ho hakó? Ko e tukufakaholo ʻo e sāuní, vākoví, fetongitukí, ʻitá pe ilifiá? Pe ko e tukufakaholo ʻo e ʻofá, loto fakatōkilaló, faʻa fakamolemolé, manavaʻofá, mo e tupulaki fakalaumālié?

ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi kotoa, “Ko ia naʻe ʻikai fakahā ʻa e ʻofá, ʻe maʻu ʻe ia ʻa e fakamaau taʻe ha ʻofa.”6

Koeʻuhí ko hoʻomou vā fetuʻutaki fakafāmilí, pea koeʻuhí ko homou laumālié, manavaʻofa muʻa, he “ʻoku fiefia ʻa e ʻofá ki he fakamāú.”7

Tekeʻi ʻa e hīkisiá.

Ko e kole fakamolemole moʻoni ki hoʻo fānaú, ki ho uaifí, ki ho fāmilí, pe ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai ka ko e mālohi. ʻOku mahuʻinga ange nai hoʻo totonú ʻi hano ohi ha ʻātakai ʻo e tanumakí, fakamoʻuí, mo e ʻofá?

Fokotuʻu ha ngaahi hala fakakavakava; ʻoua ʻe fakaʻauha kinautolu.

Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ko hao foʻuí—tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke ke hala aí—tuku ke ikunaʻi ʻe he ʻofá ʻa e hīkisiá.

Kapau te ke fai ʻeni, ʻe mole atu ha faingataʻa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia, pea tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ho lotó, ʻe mōlia atu ʻa e fakafekikí. ʻOku ʻaonga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo hono fakahaofi e ngaahi vā fetuʻutakí kiate kitautolu hono kotoa, tatau ai pē pe kuo tau mali, vete mali, uitou, pe teʻeki mali. Te tau lava kotoa ʻo hoko ko ha kau faifakahaofi ki ha ngaahi fāmili mālohi.

Ko e ʻOfa Maʻongoʻonga Tahá

Kāinga, ʻi heʻetau ngāue ke fakahaofi ʻa ʻetau nofomalí mo hotau fāmilí, tau muimui muʻa ʻi he sīpinga ʻa e Tokotaha ʻokú Ne fakahaofi kitautolú. Naʻe ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí “hotau laumālié ʻaki e ʻofá.”8 Ko Sīsū Kalaisi hotau ʻEikí. Ko ʻEne ngāué ko ʻetau ngāue. Ko ha ngāue fakahaofi ia, pea ʻoku kamata ia ʻi hotau ʻapí.

Ko e ʻofá ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ko e taʻe-siokita mo e feinga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻofa ʻeni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

ʻI heʻetau faʻifaʻitaki e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, te Ne tāpuekina mo fakatupulaki moʻoni ʻa ʻetau feinga ke fakahaofi ʻetau nofomalí mo fakamālohia hotau fāmilí.

ʻOfa ke tāpuakina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou ngāue taʻetūkua mo māʻoniʻoni ke kau ʻiate kinautolu ʻoku fai fakahaofí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.