2010–2019
Tutu Faatasi ma Taitai o le Ekalesia
Aperila 2016


Tutu Faatasi ma Taitai o le Ekalesia

O outou tutu faatasi ea ma taitai o le Ekalesia i se lalolagi pogisa ina ia mafai ona e faasusulu atua le Malamalama o Keriso?

Matou te faafeiloai atu ma le fiafia i Pulega Aoao fou faatoa valaauina, Fitugafulu Eria, atoa ai ma le au peresitene aoao fou o le Peraimeri. Ma e faatasi ai ma le talisapaia loloto sili, matou te faafetai ai ia i latou ua faamaloloina. Matou te alolofa ia te outou, taitoatasi.

Ou uso e ma tuafafine pele, o lea faatoa uma ona tatou auai i se aafiaga sili ona faamanuiaina ina ua sii o tatou lima e lagolago perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ma isi taitai ma taitai aoao ua valaauina e le Atua i lenei lava aso. Ou te le ta’umāmāina lava pe faasamasamanoa i le avanoa e lagolago ai ma taitaiina e auauna a le Alii. Ma i le na o ni nai masina talu ona valaauina a’u i lo’u lava valaauga fou o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ua faalotomaualaloina lava a’u i la outou palota lagolago ma le talitonuga. Ou te faatauaina la outou naunautaiga e tutu faatasi ma a’u faapea ai ma nei taitai maoae uma.

Ina ua faatoa uma ona lagolagoina a’u ia Oketopa talu ai, sa ou malaga atu i Pakisitani, i se tofiga ma, a o i ai iina, sa feiloai ai ma le Au Paia ofoofogia ma tuuto i lena atunuu. E toalaiti lava i latou, ae sa matua faaleagaga. Ina ua toefoi atu i le aiga, sa ou maua le tusi lenei mai ia Uso Sakilo Asiata (Shakeel Arshad), o se uso pele sa ou feiloai i ai i la’u asiasiga: “Faafetai lava, Elder Rasband, mo lou susu mai i Pakisitani. Ou te fia manao e ta’u atu ia te oe, o i matou … o tagata o le Ekalesia … e lagolagoina oe ma alofa ia te oe. Ua matua faamanuiaina lava i [matou] i lou i ai iinei ma faalogo atu ia te oe. O se aso faaauro lea i le olaga o lo’u aiga lo matou feiloai ai i se Aposetolo.”1

O le feiloai ai i tagata o le Au Paia e pei o Uso Asiata o se aafiaga faagaeetiaina ma faamaulalo ma, i le faaaogaina o ana upu, “o se aso faaauro” mo a’u foi ia.

Ia Ianuari, sa auai ai taitai o le Ekalesia i se faasalalauga o le Talanoaga Faafesagai (Face to Face) faatasi ma le autalavou, ma ō latou taitai, ma matua mai le lalolagi atoa. Sa faasalalauina tuusao le faasalalauga i le Initoneti i le tele o nofoaga i atunuu e 146; o nisi o nofoaga sa toatele le aofia na i ai i falesa, ma isi sa na o se fale se tasi sa i ai se talavou se toatasi sa maimoa ai. I le aofaiga atoa, e faitau selau o afe i latou sa auai ai.

Ata
Talanoaga Faafesagai ma Elder Rasband, Sister Oscarson, ma Brother Owen

I le fesootai ai ma le matou aofia toatele, o a’u ma Sister Bonnie Oscarson, peresitene aoao o Tamaitai Talavou; Brother Stephen W. Owen, peresitene aoao o Alii Talavou—sa lagolagoina e ē na talimalo i a tatou autalavou, o au faimusika, ma isi—sa taliina ni fesili mai ia tatou talavou.

O lo matou faamoemoega o le faalauiloa atu lea o le autu o le Mutuale a le autalavou mo le 2016, “Fetaomi Atu i Luma ma le Tumau ia Keriso” mai le 2 Nifae, lea e faitauina faapea: “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua, ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tama: O le a outou maua le ola e faavavau.”2

I le faitauina ai o le faitau selau o fesili a o outou talavou, o le a se mea na matou aoaoina? Sa matou aoaoina e alolofa a tatou talavou i le Alii, e lagolagoina o latou taitai, ma e mananao ia taliina a latou fesili! O fesili o se faailoaga o se manao atili ia aoao, ia faaopoopo atu i na upumoni ua uma ona i ai i a tatou molimau, ma ia saunia lelei atili e “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso.”

O le Toefuataiga o le talalelei na amataina i se talavou, o Iosefa Samita, i le faia o se fesili. O le tele o aoao a le Faaola i Lana galuega na amata i se fesili. Manatua Lana fesili ia Peteru: “A o outou, pe se a la outou upu ia te a’u, po o ai?”3 Ma o le tali a Peteru: “O Oe o le Keriso o le Alo o le Atua soifua.”4 E manaomia ona tatou fesoasoania’i le tasi i le isi ia maua tali a le Tama Faalelagi e ala i le taitaiga a le Agaga.

I lena faasalalauga, sa ou fai atu ai i le autalavou:

“Ua silafia lelei e taitai o lenei Ekalesia ō outou faafitauli, i ō outou popolega, ma ō outou luitau.

“E i ai a matou fanau. E i ai a matou fanau a fanau. E tele ina matou fono ma talavou i le lalolagi atoa. Ma o loo matou tatalo mo outou, o loo matou talanoa ia te outou i nofoaga aupito silisili ona paia, ma e matou te alolofa ia te outou.”5

Ou te fia faasoa atua se tasi o le mau anoanoa’i o tali na matou mauaina mai lena faasalalauga.

Sa tusia e Lisa, mai Grande Prairie, Alberta, Kanata: “O lenei faasalalauga Faafesaga’i sa matua matagofie lava. E maeu se malosiaga ua oo i la’u molimau ma talitonuga maumaututu o le talalelei. Ua matua faamanuiaina i matou i le i ai o ni taitai musuia ua valaauina e auauna atu i le tele naua o tomai eseese.”6

Sa tusia e Liz, mai Pleasant Grove, Iuta, i se tusiga na muamua atu: “Ou te faafetai mo lo’u lava ia faatuatua patino ma le avanoa e lagolago ai se perofeta a le Atua ma alii ma tamaitai o loo auauna atu faatasi ma ia.”7

Ua tatou lagolagoina ia taitai i le asō e ala i musumusuga faalelagi, o ē ua valaauina e aoao mai ma taitai i tatou ma o ē o loo valaau mai ia i tatou ia faaeteete i mea lamatia o loo tatou feagai ai i aso taitasi—mai le faasamasamanoa i le aso Sapati, e oo i lamatiaga i le aiga, i sauaga i le saolotoga o tapuaiga, ma e oo lava i le finauina o faaaliga o aso e gata ai. Uso e ma tuafafine, o tatou faalogo atu ea i ā latou fautuaga?

O le tele o taimi i konafesi, sauniga faamanatuga, ma le Peraimeri, tatou te usuina ai lava upu mālū, “Tago mai, savali mai, i o’u tafatafa.”8 O le a le uiga o nei upu ia te oe? O ai e te manatuaina pe a e mafaufau i na upu? Pe na e lagonaina ea le faatosinaga a taitai amiotonu, nā soo o Iesu Keriso o ē na pa’i atu i lou olaga i le tuanai ma o loo faaauau pea i le asō, o ē o loo savavali i le ala a le Alii faatasi ma oe? Atonu e lata ane i latou i le aiga. Atonu o loo i ai i latou i a outou lava faapotopotoga pe o lauga atu foi mai le pulelaa i le konafesi aoao. Ua i ai faatasi i nei soo ma i tatou le faamanuiaga o le mauaina o se molimau i le Alii o Iesu Keriso, le taitai o lenei Ekalesia, le taitai o ō tatou lava agaga, o lē na folafola mai, “Ia fiafia, ma aua le fefefe, aua o A’u o le Alii ua Ou faatasi ma outou, ma o le a tu i tafatafa o outou.”9

Ou te manatua le faamatalaina e Peresitene Thomas S. Monson o le tala o le valaauliaina o ia i le maota o lana peresitene o le siteki, peresitene Paul C. Child e sauniuni ai mo le siitaga i le Perisitua Mekisateko. E maeu lena faamanuiaga faapitoa mo Peresitene Child, o lē sa le iloaina i lena taimi o loo ia aoaoina se taulealea o le Perisitua Arona lea o le a i ai se aso e avea ai ma perofeta a le Atua.10

E i ai foi o’u taimi faapitoa na ou aoao ai mai lo tatou perofeta pele, Peresitene Monson. E le fesiligia lava e lo’u mafaufau po o lo’u loto o ia o le perofeta a le Alii i luga o le fogaeleele; O loo avea pea a’u ma se tasi e mauaina ma le lotomaualalo aoaoga a o ia mauaina faaaliga ma ia faatinoina. O loo ia aoaoina i tatou ia aapa atu, ia puipui e le tasi le isi, ia laveai e le tasi le isi. E pei lava ona aoaoina ai i Vai o Mamona. O i latou na “mananao … ina ia ta’ua o ona tagata” sa loto “e tauave avega a le tasi,” “[ia] faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa,” ma “tutu o ni molimau a le Atua.”11

Ou te tu i le asō o se molimau a le Atua le Tama Faavavau ma Lona Alo, o Iesu Keriso. Ou te iloa o loo soifua lo tatou Faaola ma e alofa ia i tatou ma taitai Ana auauna, o outou ma a’u, ia faataunuu Ona faamoemoega silisili i luga o lenei fogaeleele.12

A tatou fetaomi atu i luma, ma filifili e mulimuli i fautuaga ma lapataiga a o tatou taitai, ua tatou filifili e mulimuli i le Alii a o agai atu le lalolagi i le isi itu. Ua tatou filifili e pipiimau i le āi uamea, ia avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai, ia i ai i le feau a le Alii, ma ia faatumulia “i le olioli tele.”13

O le fesili faatupulaia o nei aso ua manino: o outou tutu faatasi ea ma taitai o le Ekalesia i se lalolagi pogisa ina ia mafai ona e faasusulu atua le Malamalama o Keriso?

O sootaga ma taitai e taua tele ma tupito. Po o le a le matutua o taitai, pe o le latalata mai po o le mamao, pe a latou pa’i mai i o tatou olaga, o a latou faatosinaga e atagia mai ai upu a le tusi solo Amerika o Edwin Markham, o lē na faapea mai:

O loo i ai se taunuuga e avea ai i tatou o ni uso:

[E leai se tasi] e alu na o ia i lona ala:

O mea uma tatou te auina atu i olaga o isi

E toe oo mai i o tatou lava olaga.14

Sa auina mai e Sakilo Asiata, la’u uo i Pakisitani, lana lagolago ia te a’u, o lona uso ma lana uo. E faapena foi le toatele o outou. A tatou aapa atu e siitia le tasi ma le isi, tatou te faamaonia atu na upu mamana: “[E leai se tasi] e alu na o ia i lona ala.”

O le sili i mea uma, tatou te manaomiaina lo tatou Faaola, le Alii o Iesu Keriso. O se tasi o tala mai tusitusiga paia lea e uunaia ai lava faaleagaga a’u i taimi uma o le taimi na savali ai Iesu Keriso i luga o le vai e faafetaui i Ona soo o ē sa faimalaga atu i se vaa i luga o le Sami o Kalilaia. O taitai nei, faatoa valaauina e pei o le toatele o i tatou o loo i luga o le tulaga i le asō. O loo tusia lea tala i le Mataio:

“A o le vaa ua i totonu o le vasa ua felafoaiina i [le] sou; aua ua agi mai i luma le matagi.

“Ua maliu atu Iesu ia te i latou i le leoleoga e fa o le po, ua savali i luga o le vai.

“Ua iloa mai e le au soo o ia ua savali i luga o le vai, ona latou atuatuvale ai lea, … ona latou uio ai lea i le matatau.

“Ona fetalai atu loa lea o Iesu ia te i latou, “Ia outou loto tetele; o a’u lava, aua tou te matatau.”15

Sa faalogo atu Peteru i lena valaau matagofie o le faamalosiauga mai le Alii.

“[Ma] ua tali mai Peteru ia te ia, “Le Alii e, afai o oe, ia e fetalai mai ia te au, ou te alu atu ia te oe i luga o le vai.

“Ona fetalai atu ai lea o [Iesu]. “Ina sau ia.”16

Fai lava si toa. O Peteru o se faifaiva, ma sa ia iloaina tulaga lamatia o le sami. Peitai, sa tuuto atu o ia e mulimuli ia Iesu—pō po o le ao, i luga o se vaa po o le eleele matutu.

E mafai ona ou mafaufauina na laa atu Peteru i fafo mai le vaa, sa le faatalitali mo se valaaulia lona lua, ma amata ona savali i luga o le vai. O le mea moni, o loo fai mai tusitusiga paia, “Ua [ia] savali i luga o le vai e alu ia Iesu.”17 Ina ua faateteleina le malosi ma le agi a le matagi ma ina ua taia e galu ona vae, sa amata ona “fefe [Peteru] ona afua ai lea ona goto, ua alaga mai, “Alii e, faaola mai” ia te a’u.

“Ona aapa atu lea e Iesu o lona aao, ua tago ia te ia.”18

O se lesona ina a mamana tele. Sa i ai le Alii iina mo ia, e pei lava ona i ai o Ia iina mo oe ma mo a’u. Sa aapa atu Lona aao ma toso mai Peteru ia te Ia ma i le saogalemu.

E tele na’ua taimi na ou manaomia ai le Faaola ma le lavea’iga mai Lona aao. Ua ou manaomiaina o Ia i le taimi nei e sili atu i lo se isi lava taimi muamua, e pei foi o outou taitoatasi. Ua ou lagonaina le talitonuga maumaututu i nisi o taimi e laa ese atu ai mai le vaa, i se tulaga faafaatusa, i ni nofoaga e le masani ai, ae na o le iloa ai sa le mafai ona ou faia na o a’u.

E pei ona matou talanoaina i le taimi o le Talanoaga Faafesagai, e tele ina aapa mai le Alii ia i tatou e ala mai i o tatou aiga ma taitai, ma valaaulia i tatou ia o mai ia te Ia—e pei ona sa Ia aapa atu ai e laveai ia Peteru.

O le a outou mauaina foi le tele o ni taimi faapitoa e tali atu ai i valaaulia fai soo ia “o mai ia Keriso.”19 E le o le uiga atoa ea lena o lenei olaga faitino? O le valaau atonu o le o mai e laveai se tagata o le aiga; o mai e auauna atu i se misiona; toe foi mai i le lotu; o mai i le malumalu paia; ma, e pei ona tatou faalogo talu ai nei i a tatou talavou lelei i le Talanoaga Faafesagai, o mai, faamolemole fesoasoani ia te a’u e tali la’u fesili. I le taimi e tatau ai, o le a faalogo ai i tatou uma taitoatasi i le valaau “O mai i le aiga.”

Ou te tatalo o le a tatou aapa atu—aapa atu ma uu i le aao o le Faaola o loo Ia faaloaloa mai ia i tatou, e tele lava ina auala mai i Ana taitai na valaauina mai le lagi ma tagata o o tatou aiga—ma faalogo mo Lana valaau ia o mai.

Ou te iloa o loo soifua Iesu Keriso; ou te alofa ia te Ia, ma ou te iloa ma lo’u loto atoa e alofa o Ia ia i tatou uma taitoatasi. O Ia o lo tatou Faataitaiga sili ma le taitai faalelagi o fanau uma a lo tatou Tama. Ou te tuu atu ai la’u molimau paia i le suafa o Iesu Keriso, amene.