2010–2019
Ko e Tuʻu Fakataha mo e Kau Taki ʻo e Siasí
ʻEpeleli 2016


Ko e Tuʻu Fakataha mo e Kau Taki ʻo e Siasí

ʻOkú ke tuʻu fakataha nai mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi ha māmani fakapoʻuli ke mou lava ʻo fakamafola e Maama ʻa Kalaisí?

ʻOku tau talitali loto māfana ʻa e Kau Taki Māʻolunga ne uiuiʻi foʻoú, Kau Fitungofulu Fakaʻēliá, pea mo e kau palesitenisī lahi foʻou mo fakaʻofoʻofa ʻo e Palaimelí. Pea ʻoku tau fakamālō loto houngaʻia moʻoni kiate kinautolu kuo tukuangé. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu kotoa.

Siʻoku kāinga, kuo tau toki kaú ni ki ha aʻusia mohu tāpuekina ʻi heʻetau hikinimaʻi ke poupouʻi e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā pea mo e kau taki kehe mo e kau ʻōfisa lahi kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá he kuongá ni. Kuo teʻeki ha taimi te u toʻo maʻamaʻa pe vaʻinga ʻaki ai e faingamālie ke poupouʻi mo takiekina au ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Ne hikinimaʻi au he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí ki hoku uiuiʻi foʻou ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi hoʻomou hikinima ʻo poupoú mo e loto falalá. ʻOku ou mataʻikoloaʻaki hoʻomou loto fiemālie ke tuʻu fakataha mo au pea mo e kau taki maʻongoʻongá ni.

Hili hoʻomou hikinimaʻi au ʻi ʻOkatopa kuo ʻosí, ne u folau ki Pakisitani ʻi ha ngāue ne vahe mai pea ne u feʻiloaki mo e Kāingalotu lelei mo faivelenga aí. ʻOku nau tokosiʻi ka ʻoku nau fuʻu fakalaumālie ʻaupito. Hili ha taimi siʻi mei heʻeku foki maí, ne u maʻu ha kiʻi tohi meia Misa Sākili ʻAsati ko ha mēmipa ne u feʻiloaki mo ia ʻi heʻeku ʻaʻahí. “ʻE ʻEletā Lasipeeni ʻoku ou fakamālō atu hoʻo haʻu ki Pākisitaní. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu … ʻoku poupouʻi … pea ʻofaʻi koe ʻe he kāingalotu ʻo Pakisitaní. [ʻOku mau] monūʻia naʻá ke ʻi heni pea mau fanongo kiate koe. Ko ha ʻaho fungani ia ʻi he moʻui hoku fāmilí ke feʻiloaki mo ha ʻAposetolo.”1

Ne u ongoʻi lomekina mo loto fakatōkilalo ʻi heʻeku feʻiloaki mo e Kāingalotu hangē ko Misa ʻAsatí pea hangē ko ʻene fakaleá, “ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa” foki ia kiate au.

ʻI Sānuali, ne kau atu ha kau taki ʻo e Siasí ki ha fakamafola Femātaaki (Face to Face) mo e toʻu tupú, honau kau takí mo e mātuʻá he funga māmaní. Ne fakahoko hangatonu ʻeni he ʻInitanetí ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻi ha ngaahi fonua ʻe 146, ne ʻi ai ha ngaahi feituʻu ne tokolahi e kau mamatá he falelotú, pea niʻihi ko ha ʻapi ne mamata mai ai ha toʻu tupu ʻe toko taha. Ne kau mai ha laui afe.

ʻĪmisi
Face to Face mo ʻEletā Lasipeeni, Sisitā ʻOsikāsoni, mo Brother ʻOueni

ʻI heʻemau fehokotaki mo e niʻihi tokolahi ne kau maí, ne u tali mo Sisitā Poni ʻOsikasoni, palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí; Misa Sitīveni W. ʻOueni, palesiteni lahi ʻo e Kau Talavoú—ha ngaahi fehuʻi mei hotau toʻu tupú; pea poupou mai—ha toʻu tupu ne nau tataki mo hiva.

Ko ʻemau taumuʻá ke fakafeʻiloaki e kaveinga ʻo e toʻu tupú ki he 2016 ʻa ia ko e, “Vilitaki atu Kimuʻa ʻi he Tui Mālohi kia Kalaisi,” mei he 2 Nīfaí, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”2

Ko e hā nai ne mau ʻilo mei he ngaahi fehuʻi e laungeau ʻa e toʻu tupú? Ne mau ʻilo ʻoku ʻofa hotau toʻu tupú ki he ʻEikí, poupouʻi ʻenau kau takí, pea nau holi ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí! ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fehuʻí ha holi ke ako, ke tānaki ki he ngaahi moʻoni kuo fokotuʻu ʻi heʻetau fakamoʻoní pea toe mateuteu lelei ange ke “vilitaki atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi.”

Ne kamata hono Fakafoki Mai e ongoongoleleí ʻi hano fai ha fehuʻi ʻe ha taha ʻo e toʻu tupú, ko Siosefa Sāmita. Ne lahi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāué ne kamata ʻaki ha fehuʻi. Manatuʻi ʻEne fehuʻi kia Pitá: “Ka ʻoku mou pehē ʻe kimoutolu ko hai au?”3 Pea tali ʻe Pita: “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”4 ʻOku fie maʻu ke tau fetokoniʻaki ke maʻu e tali ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he tataki ʻa e Laumālié.

Naʻá ku talaange ki he toʻu tupú ʻi he fakamafola ko iá:

“ʻOku ʻilo ʻe he kau taki ʻo e Siasí ni hoʻomou ngaahi palopalemá, hohaʻá mo hoʻomou ngaahi faingataʻaʻiá.

“ʻOku ʻi ai ʻemau fānau. ʻOku ʻi ai homau makapuna. ʻOku mau faʻa fakataha mo e toʻu tupu he funga māmaní. ʻOku mau lotua kimoutolu, ʻoku mau talanoaʻi kimoutolu ʻi he ngaahi feituʻu toputapu tahá, pea ʻoku mau ʻofa atu.”5

ʻOku ou fie vahevahe ha taha ʻo e ngaahi tali ne mau maʻu he polokalama ko iá.

Ne tohi ʻa Lisa mei Kalanite Peleli, ʻAlapeta, Kānata: “Ne lelei moʻoni e polokalama Femātaaki ko ʻení. ʻOkú ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoni mo e loto fakapapau ki he ongoongoleleí. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ha kau taki fakalaumālie kuo uiuiʻi ke ngāue ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe.”6

Ne tohi mai ʻa Lisi mei Peleseni Kolove, ʻIutā ʻo pehē: “ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku tui fakatāutahá mo e faingamālie ke u poupouʻi ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea mo e kau tangata mo e kau fafine ʻoku nau ngāue mo iá.”7

Kuo tau hikinimaʻi he ʻahó ni e kau taki kuo uiuiʻi fakalangi, ke akoʻi mo tataki kitautolu pea fakatokanga mai ke tau tokanga telia ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho takitaha—ʻa e taʻe tokanga ki hono tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoní, fakamanamanaʻi e fāmilí, ʻohofi e tauʻatāina ʻo e tui fakalotú, pea aʻu ki hono fakakikihiʻi ʻo e fakahā ʻi he kuonga ní. Kāinga, ʻoku tau fakafanongo nai ki heʻenau faleʻí?

Kuo tau hivaʻi tātuʻolahi ʻi he ngaahi konifelenisí, houalotu sākalamēnití mo e Palaimelí ʻa e ngaahi lea ongoʻingofua ko ia ko e, “Taki au, ʻeva mo au.”8 Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e fakalea ko iá? Ko hai ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi he ngaahi lea ko iá? Kuó ke ongoʻi nai e ivi tākiekina ʻo e kau taki angatonú, ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi kuo nau takiekina hoʻo moʻuí he kuohilí mo e ʻaho ní, pea ʻaʻeva mo koe he hala ʻo e ʻEikí? Mahalo ʻoku nau ofi ki ʻapi. Mahalo ʻoku nau ʻi homou haʻofanga lotú pe lea mei he tuʻunga malangá ʻi he konifelenisi lahí. ʻOku vahevahe ʻe he kau ākongá ni ʻa e tāpuaki ʻo e maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ʻa e taki ʻo e Siasí ni, ʻa e taki hotau laumālié, ʻa ia kuó Ne talaʻofa mai, “Ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí.”9

ʻOku ou manatu ki he talanoa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki hono fakaafeʻi ia ki he ʻapi ʻo ʻene palesiteni fakasiteiki ko Paula C. Sailá, ke teuteu ke hiki ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko ha tāpuaki makehe ia kia Palesiteni Saila, he naʻe ʻikai ke ne ʻilo he taimi ko iá naʻá ne akoʻi ha talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒlone ʻe hoko ha ʻaho ko e palōfita ʻa e ʻOtuá.10

Ne u maʻu ha taimi ako pehē mei hotau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Monisoni. ʻOku ʻikai ke u fehuʻia pe ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí he māmaní; kuó u ʻi ai ʻi heʻene maʻu fakahaá pea fakahoko ia ʻo u tali ia ʻi he loto fakatōkilalo. Kuó ne akoʻi kitautolu ke tau tokoni, ke femaluʻiʻaki mo fefakahaofiʻaki. Hangē ko ia ne akoʻi ʻi he Vai ʻo Molomoná. Ne loto fiemālie ʻa kinautolu ne “loto … ke ui ko hono kakaí” ke “fefuaʻaki ʻenau kavengá,” “ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí,” pea “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.”11

ʻOku ou tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hotau Fakamoʻuí, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo tataki ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻa koe mo au ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá he māmaní.12

ʻI heʻetau vilitaki atu ki muʻá, ʻo fili ke muimui ki he fakahinohino mo e fakatokanga hotau kau takí, ʻoku tau fili ai ke muimui ki he ʻEikí kae fou ʻa e māmaní ʻi ha hala kehe. ʻOku tau fili ke pikitai ki he vaʻa ukameá, ke hoko ko e Kāingalotu, ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí, pea fakafonu “ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.”13

ʻOku mahino e fehuʻi mahuʻinga ʻo e ʻaho ní: ʻokú ke tuʻu fakataha nai mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi ha māmani fakapoʻuli ke mou lava ʻo fakamafola e Maama ʻo Kalaisí?

ʻOku mahuʻinga ʻaupito hotau vā mo e kau takí. Neongo pe ko e hā ʻa e taʻu motuʻa e kau takí, ʻa ʻenau nofo vā ofi mai pe mamaʻó, pe taimi ʻoku nau liliu ai ʻetau moʻuí, ka ʻoku hanga ʻe heʻenau ivi tākiekiná ʻo ʻomai ha ngaahi fakakaukau ki he lea ʻa ʻEtuini Maakihami ko ha tangata faʻu maau mei ʻAmelika, naʻá ne pehē:

ʻOku ʻi ai ha ikuʻanga te tau ongoʻi ai e ʻofa fakatokouá:

ʻOku ʻikai fononga [toko taha] ha taha:

Ko ia kotoa pē ʻoku tau ʻoatu ki he moʻui e niʻihi kehé

ʻE toe foki mai ia ki haʻatautolú pē.14

Ne poupouʻi au ʻe Sākili ʻAsati mei Pakisitaní, ko hoku tokoua mo e kaungāmeʻa. Kuo pehē mo ha tokolahi ʻo kimoutolu. ʻI heʻetau fetokoniʻakí, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai e ngaahi lea ongo mālohi ko iá: ʻOku ʻikai fononga [toko taha] ha taha:

Kae meʻatēpuú, ʻoku tau fie maʻu hotau Fakamoʻui, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e taha e ngaahi fakamatala mei he folofolá ʻokú ne ueʻi fakalaumālie maʻu pē aú ko e taimi ko ia ne hāʻele ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fukahi vaí ke feʻiloaki mo ʻEne kau ākongá ʻi heʻenau tukufolau he Tahi Kālelí. Ko e kau taki ʻeni ne toki uiuiʻi foʻou ʻo hangē ko homau tokolahi ʻi muʻá ni he ʻahó ni. ʻOku hiki e fakamatalá ʻi he tohi Mātiú:

“Ka kuo ʻi he vahá ʻa e vaká, ʻo tō-mo-hopo ʻi he peaú: he naʻe tokai ʻa e matangí.

“Pea ʻi hono fā ʻo e leʻo ʻi he poó, naʻe ʻalu atu ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo hāʻele ʻi he fukahi tahí.

“Pea ʻi he mamata ʻa e kau ākongá ki heʻene hāʻele ʻi he fukahi tahí, naʻa nau manavahē, … pea nau tangi kalanga ʻi he manavahē.

“Ka naʻe lea leva ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Fiemālie pē; he ko au pē; ʻoua te mou manavahē.”15

Naʻe fanongo ʻa Pita ki he ui fakalotolahi mei he ʻEikí.

“Pea lea ʻa Pita, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ʻalu atu kiate koe ʻi he vaí.

“Pea pehē ʻe [Sīsū], Haʻu.”16

Toʻa moʻoni ē. Ko ha tangata toutai ʻa Pita, pea naʻá ne ʻilo ki he haʻahaʻa ʻo e tahí. Ka naʻá ne tukupā ke muimui kia Sīsū—ʻaho mo e pō ʻi ha vaka, ʻi he fonuá, pe fonua mōmoa.

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he puna ʻa Pita he kaokao ʻo e vaká, ʻo ʻikai toe tatali ke tuʻo ua e fakaafé, ka ne kamata lue he fukahi vaí. Ka ʻoku pehē ʻe he folofolá, “naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he tahí, ke ʻalu atu kia Sīsū.”17 ʻI he kamata ke mālohi mai ʻa e matangí, mo ngaungaue ʻa e peaú hono vaʻé, ne “manavahē [ʻa Pita]; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, ʻo pehē, ʻEiki, fakamoʻui au.

“Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú ʻo ne puke [ia].”18

Ko ha lēsoni mahuʻinga moʻoni ia. Ne faingamālie ʻa e ʻEikí ke tokoni, ʻo hangē pē ko ʻEne ʻi ai maʻatauá. Naʻe mafao atu Hono toʻukupú ʻo puke mai ʻa Pita ke ne hao kiate Ia.

Kuo tuʻo lahi ʻeku fie maʻu ʻa e Fakamoʻuí mo Hono toʻukupu fakahaofí. ʻOku ou fie maʻu Ia ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi, ʻo hangē pē ko kimoutolú. Kuó u ongoʻi loto falala he taimi lahi ke puna he kaokaó ki ha feituʻu foʻou peá u toki ʻiloʻi hake ta he ʻikai ke u lava ʻo fai toko taha ia.

Hangē ko ia ne mau aleaʻi ʻi he Femātākí, ʻoku faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fou mai ʻi hotau fāmilí mo e kau takí, ʻo fakaafeʻi kitautolu ke haʻu kiate Ia—ʻo hangē ko ʻEne fakahaofi ʻa Pitá.

Te mou maʻu foki ha ngaahi faingamālie ke tali ki he ngaahi fakaafe ke “haʻu kia Kalaisi.”19 ʻIkai ko e ʻuhinga ia ʻo e moʻui fakamatelié? Mahalo ko e uí ke fakahaofi ha mēmipa ʻo e fāmilí; ke ngāue fakafaifekau; foki mai ki he lotú; ke hū ʻi he temipale māʻoniʻoní; pea hangē ko ia ne tau toki fanongoa mei hotau toʻu tupú ʻi he Femātākí, haʻu ʻo tokoni ke tali ʻeku fehuʻí. ʻE ʻi ai e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ui ke tau “Foki ki ʻapi.”

ʻOku ou lotua te tau tokoni ʻo puke e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻokú Ne fakamafao mai kiate kitautolú, ʻo faʻa fakafou mai ʻi Heʻene kau taki kuo uiuiʻi fakalangí mo hotau fāmilí, pea fakafanongo ki Heʻene ui ke haʻú.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi; ʻoku ou ʻofa ʻiate Ia pea ʻoku ou ʻilo ʻaki hoku lotó kotoa ʻokú Ne ʻofeina kitautolu takitaha. Ko Ia hotau Faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá pea mo e taki ʻo e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. Ko ʻeku fakamoʻoni molumalú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.