2010–2019
“Ke u Tohoakiʻi ʻa e Kakai Fulipē Kiate Au”
ʻEpeleli 2016


“Ke u Tohoakiʻi ʻa e Kakai Fulipē Kiate Au”

ʻE hoko mai e mālohi ʻo e Fakamoʻui ʻa Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, lolotonga ʻeku nofo ʻi ʻAfiliká, ne u kumi faleʻi meia ʻEletā Uilifooti W. ʻEnitaseni ʻo e Kau Fitungofulú fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e Kāingalotu ʻoku nofo masivá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻilo fakaʻofoʻofa naʻá ne vahevahe mo aú: “Ko e vāmamaʻo ange ʻa e taha foakí mo e taha ʻokú ne maʻú, ko e ʻāsili ange ia ʻa e ongoʻi ʻe he taha ʻokú ne maʻú ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki aí.”

Ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻeni ʻi he polokalama uelofea ʻa e Siasí. Ko e taimi ʻoku ʻikai lava ai e kāingalotú ʻo feau ʻenau fie maʻú, ʻoku nau ʻuluaki ō ki honau ngaahi fāmilí. Ka hili iá, kapau ʻe fie maʻu, te nau toe lava ke ō ki he kau taki ʻo e Siasí ke maʻu ha tokoni ʻi heʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó.1 Ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻoku ofi taha kiate kinautolu ʻoku masiva, mo toutou fehangahangai mo e ngaahi tūkunga peheé, mo mahino kiate kinautolu e founga ke tokoniʻi lelei taha aí. ʻOku houngaʻia ʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tokoní ʻo fakatatau ki he founga ko ʻení pea siʻi ange ʻenau ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki aí, koeʻuhí ko ʻenau vāofi mo kinautolu ʻoku nau fai ʻa e foakí.

ʻOku toe ʻi ai foki ʻene kaunga fakalaumālie ʻo e foʻi fakakaukau—“ko e vāmamaʻo ange ʻa e taha foakí mo e taha ʻokú ne maʻú, ko e ʻāsili ange ia ʻa e ongoʻi ʻe he taha ʻokú ne maʻú ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki ai.” Ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e Ongo Foaki taupotu tahá ia. Ko e lahi ange ʻetau fakamamaʻo meiate Kinauá, ko e lahi ange ia ʻetau ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki aí. ʻOku tau kamata fakakaukau tokua ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he ʻaloʻofá pea ʻi ai mo ha ngaahi tāpuaki ʻoku teʻeki totongi mai. ʻOku tau fakahehema lahi ange ke vakavakai holo, kumi e ngaahi fehālākí, mo ongoʻi loto mamahi—pea aʻu ʻo [tau] ʻita—tupunga ʻi heʻetau fakakaukau atu ʻoku ʻikai potupotu tataú. ʻOku kamata ʻa e ʻikai potupotu tataú mei he fanga kiʻi meʻa īkí ki he lahi ange, ka ʻi he taimi ʻoku tau mamaʻo ai mei he ʻOtuá, naʻa mo e fanga kiʻi fehālaaki īkí ʻoku hā ngali lahi ia. ʻOku tau ongoʻi ko e fatongia ia ʻo e ʻOtuá ke fakaleleiʻi e meʻa ʻoku hokó—pea fakaleleiʻi leva ia he taimí ni!

ʻOku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e lelei ʻo ʻetau vāofi mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ʻi hono fakafehoanaki e faikehekehe lahi ʻo Nīfai pea mo hono ongo taʻokete ko Leimana mo Lemiuelá:

  • Naʻe maʻu ʻe Nīfai ha “holi lahi [ke] ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, ko ia, [naʻá ne] tangi ai ki he ʻEikí,” pea naʻe fakavaivai hono lotó.2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ne mamaʻo ʻa Leimana mo Lemiuela mei he ʻOtuá—naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi Ia.

  • Naʻe tali ʻe Nīfai ha ngaahi ngāue faingataʻa, ʻo ʻikai ha toe lāunga ka ko Leimana mo Lemiuela “naʻá na lāunga ʻi ha ngaahi meʻa lahi.” Ko e lāungá ko e tatau fakafolofola ia ʻo e fakafiufiu fakakauleká. ʻOku tohi ʻi he folofolá “naʻá na lāunga koeʻuhí ko e ʻikai te na ʻiloʻi ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e tangatá mo e ʻOtua ko ia naʻá ne fakatupu ʻa kinauá.”3

  • Naʻe hoko ʻa e vāofi ʻa Nīfai mo e ʻOtuá ke ne lava ai ʻo ʻiloʻi mo houngaʻia ʻi he “ʻaloʻofa ongongofua” ʻa e ʻOtuá.”4 Ka, ko e taimi naʻe mamata ai ʻa Leimana mo Lemiuela ki he maʻu ʻe Nīfai e ngaahi tāpuakí, naʻá na “ʻita kiate ia koeʻuhí he naʻe ʻikai mahino kiate [kinaua] ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí.”5 Naʻe lau ʻe Leimana mo Lemiuela ʻoku ʻi ai ʻena totonu ki he ngaahi tāpuaki naʻá na maʻú peá na mahalo ʻoku totonu ke na maʻu ʻo lahi ange. Naʻe hangē naʻá na fakakaukau ko e ngaahi tāpuaki ʻo Nīfaí ko ha “faikovi” ia kiate kinaua. Ko e tatau fakafolofola ʻeni ʻo e ʻita ʻi he ʻikai maʻu e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki aí.

  • Naʻe ngāueʻaki ʻe Nīfai e tui ki he ʻOtuá ke fakahoko ai e meʻa naʻe kole ke ne faí.6 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, “i he fakafefeka [ʻe Leimana mo Lemiuela] [hona] lotó, … naʻe ʻikai te [na] falala ki he ʻEikí ʻo hangē ko e meʻa naʻe totonu ke [na] faí.”7 Naʻe hangē naʻá na fakakaukau naʻe haʻisia ʻa e ʻEikí ke ʻoange ʻa e tali ki heʻena ngaahi fehuʻi ne teʻeki ke na ʻeké. Naʻá [na] pehē, “ʻOku ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa pehē kiate [kimaua],” ka naʻe ʻikai te [na] teitei feinga ke fehuʻi.8 Ko e tatau fakafolofola ʻeni ʻo e fakaveiveiua fakatakākaá.

Koeʻuhi ko e fakamamaʻo ʻa Leimana mo Lemiuela mei he Fakamoʻuí, naʻá na lāunga, fakafili, mo taʻe-tui ai. Naʻá na fakakaukau ʻoku ʻikai potupotu tatau ʻa e moʻuí pea ne ʻi ai ʻena totonu ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pau naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻe ʻikai ʻaupito potupotu tatau ʻa e moʻuí kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻene ofi ange ki he ʻOtuá. Neongo naʻe tonuhia kakato e Fakamoʻui, ka ko Ia ne lahi taha ʻEne mamahí.

Ko e lahi ange ʻetau ofi kia Sīsū Kalaisi ʻi he fakakaukaú mo e taumuʻa ʻo hotau lotó, ko e lahi ange ia ʻetau fakahoungaʻi ʻEne tonuhia ʻa faiekiná, ko e lahi ange ia ʻetau fakahoungaʻi e ʻaloʻofá mo e fakamolemolé, pea ko e lahi ange ia ʻetau fie maʻu ke fakatomala pea hoko ʻo tatau mo Iá. ʻOku mahuʻinga e tuʻunga totonu ʻoku tau mamaʻo ʻaki mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ka ʻoku toe mahuʻinga ange pe ko ʻetau huʻú ki fē. ʻOku fiefia ange ʻa e ʻOtuá ʻi he kau angahala ʻoku fakatomala ʻo feinga ke ofi ange kiate Iá ʻi he niʻihi fiemāʻoniʻoni mo fakaangá, hangē ko e kau Fālesi mo e kau tangata tohi ʻo e kuonga muʻá, ʻo ʻikai ke nau fakatokangaʻi e lahi e fie maʻu ke nau fakatomalá.9

Naʻá ku hivaʻi ʻi heʻeku kei siʻí ha hiva Kilisimasi faka-Suēteni ʻokú ne akoʻi ha lēsoni mahinongofua mo mālohi—ko ʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻokú ne fakatupunga ʻetau liliú. ʻOku meimei peheni hono fakaleá:

ʻI he maamangia mai e pongipongi Kilisimasí

ʻOku ou fie ʻalu ki he fale tauhiʻanga monumanú,

ʻA ia ne toka ai e ʻOtuá ʻi he poó

ʻI he mohuku [ʻi lotó].

ʻIkai naʻe lelei Hoʻo finangalo

Ke hifo mai ki māmaní!

ʻIkai leva ke u toe fie fakamoleki noa

Hoku ʻaho kei tupu haké he faiangahalá!

Sīsū, ʻoku mau fie maʻu e ʻAfioná

ʻAfiona ko e kaumeʻa ʻemau fānaú.

ʻIkai ke u toe fie fakamamahi ki Hoʻo ʻAfió

ʻAki ʻeku ngaahi angahalá.10

ʻI heʻetau fakakaukau ki haʻatau ʻi he ʻaiʻanga kai ʻi Pētelihemá,“ʻa ia ne toka ai e ʻOtuá ʻi he poó ʻi he mohukú,” ʻe lava ke tau ʻiloʻi lelei ange ko ha meʻaʻofa ʻa e Fakamoʻuí mei ha Tamai Hēvani angalelei mo ʻofa. ʻOku tau fakatupulaki ha holi moʻoni ke taʻofi haʻatau toe fakatupu mamahi ki he ʻOtuá, kae ʻoua te tau ongoʻi hangē ʻoku ʻi ai haʻatau totonu ki Heʻene ngaahi tāpuakí mo e ʻaloʻofá.

Neongo pe ko e hā hotau huʻunga mo e mamaʻo he lolotongá mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo fili ke tafoki kiate Kinaua pea ʻunu ofi ange kiate Kinaua. Te Na tokoniʻi kitautolu. Hangē ko e fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí ʻi he hili ʻEne Toetuʻú:

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí, pea ka hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, …

“Pea ko hono ʻuhingá ʻeni kuo hiki hake ai aú, ko ia, ʻi he māfimafi ʻo e Tamaí te u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au.”11

Kuo pau ke tau fakatupulaki ʻetau tui kiate Iá, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá, pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ka tau toe ofi ange ai ki hotau Fakamoʻuí, Kuo pau ke tau ngāue foki ʻi he tui, mo talangofua ki he fakahinohino fakalaumālie ʻoku tau maʻú. ʻOku fetaiaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi he sākalamēnití. ʻIo, ko e founga lelei taha ʻoku ou ʻiloʻi ke ʻunu ai ke ofi ange ki he ʻOtuá, ko e mateuteu maʻu pē mo maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui taau he uike kotoa pē.

Naʻe vahevahe ʻe hama kaungāmeʻa ʻi ʻAfilika Tonga e founga naʻá ne aʻusia ai ʻení. ʻI he taimi ne papi ului foʻou mai ai ʻa Taiení, naʻá ne kau ki ha kiʻi kolo mavahe mei Sohānisipeki. ʻI ha Sāpate ʻe taha, lolotonga ʻene tangutu he haʻofangá, ne hoko e fōtunga ʻo e falelotú ke ʻikai ai fakatokangaʻi ia ʻe he kau tīkoní lolotonga hono tufaki ʻo e sākalamēnití. Naʻe loto mamahi ʻa Taieni ka naʻe ʻikai ke ne lea. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha mēmipa kehe ʻa e ʻikai aʻu ki ai e tufá peá ne fakahā ia ki he palesiteni fakakoló ʻi he tuku ʻa e lotú. ʻI he kamata ʻa e lautohi faka-Sāpaté, naʻe taki atu ʻa Taieni ki ha loki ne ʻikai ha taha ai.

Ne hū mai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki. Naʻá ne tūʻulutui ʻo tāpuakiʻi ʻa e maá, peá ne ʻoange kiate ia ha konga mā. Naʻá ne kai ia. Naʻe toe tūʻulutui ʻo ne tāpuakiʻi ha vai pea ʻoange kiate ia ha kiʻi ipu. Naʻá ne inu ia. Hili iá, naʻe haʻu vave kia Taieni ha foʻi fakakaukau hokohoko ʻe ua: ʻUluakí, “Naʻe tokanga e [tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí] ke fai ʻeni maʻaku.” Pea hoko leva ʻa e “Naʻe fai ʻeni ʻe he [Fakamoʻuí] maʻaku.” Naʻe ongoʻi ʻe Taieni e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Ne tokoni ʻene ʻilo ko e feilaulau maʻana e Fakamoʻuí, ke ne ongoʻi ofi ange ai kiate Ia pea fakatupu ha holi lahi ke paotoloaki e foʻi ongo ko iá ʻi hono lotó ʻi he ʻaho kotoa kae ʻikai ko e Sāpaté pē. Naʻá ne fakatokangaʻi neongo naʻe nofo ʻi ha haʻofanga ke maʻu e sākalamēnití, ka naʻe fakafoʻituitui kiate ia e ngaahi fuakava ʻokú ne fakahoko foʻou he Sāpate takitaha. Naʻe tokoni—pea ʻoku kei tokoni ʻa e sākalamēnití—ke ongoʻi ai ʻe Taieni ʻa e mālohi ʻo e ʻofa fakaʻotuá, ʻiloʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻene moʻuí, peá ne toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.

Naʻe fakamahino ʻe he Fakamoʻuí ko e sākalamēnití ko ha fakavaʻe fakalaumālie mahuʻinga ia. Naʻá ne pehē:

“Pea ʻoku ou tuku ʻa e fekau kiate kimoutolu ke mou fai ʻa e ngaahi meʻá ni [maʻu ʻa e sākalamēnití]. Pea kapau te mou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku mou monūʻia, he kuo mou langa ʻi heʻeku maká.

“Ka ko ia ia ʻiate kimoutolu te ne fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo ʻi he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ke langa ia ʻi heʻeku maká, ka ʻoku langa ia ʻi ha makatuʻunga ʻoneʻone; pea ka tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai e vaí, pea angi ʻa e matangí ʻo faʻaki ki ai, te nau hinga.”12

Naʻe ʻikai folofola ʻa Sīsū “kapau ʻe tō e ʻuhá, kapau ʻe ʻoho mai ʻa e vaí pea kapau ʻe angi e matangí” ka ko e “[ʻi he].” ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe hao mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí; ʻoku tau fie maʻu kotoa ʻa e malu mei hono maʻu ʻo e sākalamēnití.

Naʻe fononga ha ongo ākonga ʻe toko ua ʻi he ʻaho ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ki ha kolo ne ui ko ʻEmeasi. Naʻe ʻikai ke na fakatokangaʻi, ka ne kau atu ʻa e ʻEikí ʻi heʻena fonongá. Naʻá Ne akoʻi kinaua mei he folofolá ʻi heʻenau fonongá. Ko e taimi ne nau aʻu aí, naʻá na fakaafeʻi Ia ke maʻu-meʻatokoni mo kinaua.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau nofo mo ia ʻi he kaí, naʻe toʻo ʻe ia ʻa e maá ʻo ne tāpuakiʻi, peá ne tofi ʻo ʻoatu kiate kinaua.

“Pea ʻā ai hona matá, ʻo na ʻilo ia; pea ʻiloange, kuo mole ia ʻi hona ʻaó.

“Pea naʻá na fepehēʻaki,ʻikai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he halá kiate kitauá, mo ne fakahā ʻa e tohí kiate kitauá?

“Pea naʻá na tuʻu hake ʻi he feituʻu ʻaho ko iá, ʻo liu mai ki Selusalema, ʻo na ʻilo ʻa e [Kau ʻAposetoló] kuo [nau ʻi ai] kātoa.”

Peá na toki fakamoʻoni ki he Kau ʻAposetoló “kuo toetuʻu moʻoni ʻa e ʻEikí. …

“Pea tala ʻe kinaua ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻi he halá, pea mo ʻena ʻilo ia ʻi he tofi ʻo e maá.”13

ʻOku tokoni moʻoni ʻa e sākalamēnití ke tau ʻilo hotau Fakamoʻuí. ʻOkú ne toe fakamanatu foki kiate kitautolu ʻEne tonuhia- ʻa-faiekiná. Kapau naʻe potupotu tatau moʻoni ʻa e moʻuí, he ʻikai ke ta teitei toetuʻu kitaua; he ʻikai ke ta teitei lava ʻo tuʻu kuo maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku ou fakamālō ai ʻi he ʻikai potupotu tatau ʻa e moʻuí.

ʻI he taimi tatau, te u lava ʻo fakamamafaʻi he ʻikai ha filifilimānako ʻi he tafaʻaki taʻengatá koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. “ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai potupotu tatau ʻi he moʻuí.”14 Mahalo he ʻikai liliu hotau tūkunga lolotongá, ka te tau lava kotoa ʻo maʻu lahi ange ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau maʻu mo ʻamanaki ki aí ʻi he ʻofa mamahi, angaʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. “‘Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.’”15

Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē ʻi ho vā mo e ʻOtuá, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻunu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ko e Ongo Tokoni mo e Foaki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku leleí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ki he houalotu sākalamēnití he uike kotoa pea ke mou maʻu ʻa e fakataipe māʻoniʻoni ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ongoʻi e ofi atu ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fakahā atu Ia kiate koé, ʻo hangē ko ʻEne fai ki he kau ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻi hono “[pakipaki ʻo e] maá.”

ʻOku ou palōmesi atu ka mou fai ia, te mou ongoʻi ofi ange ai ki he ʻOtuá. ʻE mole atu ʻa e hehema fakanatula ke lāunga pe fakafiufiu hangē ha kauleká, mo e fakaveiveiua fakatakākaá. ʻE fetongi e ngaahi ongo ko iá ʻaki ha ongo ʻo e ʻofa mo e houngaʻia lahi ange ki he meʻaʻofa mai ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló. ʻE hoko mai e mālohi fakatauʻatāina ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Pea te tau toki ʻilo naʻe takaofi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ia ne hoko ki he ongo ākonga he hala ki ʻEmeasí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 6.2. Mei he peesi 1 ʻo e Ko e Tokoni ʻi he Founga ʻa e ʻEikí: Fakanounou ʻo e Tohi Fakahinohino ki he Taki Uelofeá (tohi tufa, 2009), ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ke tokonaki maʻanautolu kae ʻikai pē lava ke feau ʻenau ngaahi tefitoʻi fie maʻú, ʻoku totonu leva ke nau ʻuluaki kumi tokoni mei honau ngaahi fāmilí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻení, ʻoku tuʻu mateuteu leva ʻa e Siasí ke tokoni.”

  2. 1 Nīfai 2:16.

  3. 1 Nīfai 2:11, 12.

  4. 1 Nīfai 1:20.

  5. Mosaia 10:14.

  6. Vakai 1 Nīfai 17:23–50.

  7. 1 Nīfai 15:3.

  8. 1 Nīfai 15:9; vakai foki, veesi 8.

  9. Vakai, Luke 15:2; vakai foki, Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 5:260–62.

  10. Ko e hiva Kilisimasí naʻe tohi ia he lea faka-Siamané ʻe Abel Burckhardt (1805–82), naʻe hoko ko e archdeacon ʻi Pāseli ʻi Suisalani. Ko e liliu faka-Suisalaní naʻe fai ia ʻi he 1851 ʻe Betty Ehrenborg-Posse. Ko e hingoa faka-Suētení ko e “När juldagsmorgon glimmar.” Kuo lahi fai hano liliu faka-Pilitāniá ʻo lava ai e ke hivaʻi ki he fasi faka-Siamane ʻoku lahi hono ngāue ʻakí. Ko e liliu faka-Pilitānia ʻoku ʻoatu hení ko e liliu ia ʻaʻaku mo hoku tuofefiné, (Anita M. Renlund).

    Ko e taimi ʻoku maamangia ai ʻa e pongipongi Kilisimasí

    ʻOku ou fie ʻalu ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú,

    |: ʻA ia ne toka ai e ʻOtuá ʻi he poó

    ʻI he mohuku [ʻi lotó]. :|

    ʻIkai naʻe lelei Hoʻo finangalo

    Ke hifo mai ki māmaní!

    |: Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ke u toe fie fakamoleki noa

    Hoku ʻaho kei tupu haké ʻi he faiangahalá! :|

    Sīsū, ʻoku mau fie maʻu e ʻAfioná, Ko e kaumeʻa ʻofeina ʻo e fānaú ʻa e ʻAfiona

    |: ʻOku ʻikai ke u toe fie fakamamahiʻi Hoʻo ʻAfió

    ʻAki ʻeku ngaahi angahalá. :|

    När juldagsmorgon glimmar,

    jag vill till stallet gå,

    |: där Gud i nattens timmar

    re’n vilar uppå strå. :|

    Hur god du var som ville

    till jorden komma ner!

    |: Nu ej i synd jag spille

    min barndoms dagar mer! :|

    Dig, Jesu, vi behöva,

    du käre barnavän.

    |: Jag vill ej mer bedröva

    med synder dig igen. :|

  11. 3 Nīfai 27:14–15.

  12. 3 Nīfai 18:12–13.

  13. Luke 24:30–35; vakai foki, veesi 13–29.

  14. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino Ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 35–36.

  15. Fakahā 21:4.