2010–2019
O Taitai Sili o Soo Sili Ia
Aperila 2016


O Taitai Sili o Soo Sili Ia

O le a i ai taimi o le a foliga faigata ai le ala o i luma atu, ae ia mulimuli pea i le Faaola. Na te silafia le ala; o le mea moni, o Ia lava o le ala.

Ina ua 12 o’u tausaga, sa ave a’u e lo’u tama ma te tulimanu i luga o mauga. Sa ma feala i le 3 i le vaveao, faagutu a ma solofanua, ma agai atu i luga o mauga i le matuai pogisa lava. E ui ou te fiafia ma te tulimanu ma lo’u tama, sa ou lagona le popole i lena taimi. Ou te lei oo muamua lava i nei mauga, ma sa le mafai ona ou iloa atu le ala—po o soo se mea lava! Na pau le mea sa ou vaaia o le tamai moliuila na uuina e lo’u tama ma sa taupulapula lona susulu i paina ia na i luma atu. Ae faafefea pe a see ma pau la’u solofanua—na te iloa le mea o alu ai? Ae sa faatoafilemu a’u e lenei manatu: “E iloa e Tama le mea o loo ia alu ai. A ou mulimuli ia te ia, o le a lelei mea uma.”

Ma sa lelei mea uma. Sa susulu mai le la, ma sa manaia le ma aso faatasi. Ao ma agai mai i le fale, sa tusi lo’u tama i se vaega tifato matagofie o le mauga, lea na tumatilatila mai isi. “O le Windy Ridge le la,” sa ia fai mai ai. “O o e lelei mo le tulimanu.” Na ou iloa vave lava sa ou toe fia foi mai ma pe’a i le Windy Ridge i se aso.

I tausaga na mulimuli mai, e masani ona ou faalogo o talanoa lo’u tama e uiga i le Windy Ridge, ae ma te lei toe o lava—seia oo i se tasi aso, 20 tausaga mulimuli ane, sa ou valaau i lo’u tama ma fai atu, “Ta o i Windy.” Sa toe faagutu a ma solofanua ma agai atu i luga o mauga. O le taimi lea ua matua lelei la’u tietie i lou i ai i le vaitau o le 30 o ou tausaga, peitai sa ou tei i lou lagona o le popole lava e tasi lea sa ou lagonaina ao avea ma se tama e 12 tausaga. Ae sa iloa e lo’u tama le ala, ma sa ou mulimuli ia te ia.

Na ma oo i luga o Windy. Na faagaaeetia le vaaiga, ma o le lagona lofituina sa ou maua lea sa ou manao ai e toe foi mai—e le mo a’u, ae mo lo’u toalua ma la’u fanau. Sa ou manao latou te lagona le aafiaga sa ou mauaina.

I le aluga o tausaga, na tele ni avanoa sa ou maua e taitai ai la’u fanau tama ma isi alii talavou i luga o mauga, pei ona taitaia a’u e lo’u tama. Na uunaia a’u e nei aafiaga e mafaufau ai i le uiga o le taitai—ma le uiga o le mulimuli.

Iesu Keriso, o le Taitai Sili ma le Soo Sili

A ou fesili atu ia oe, “O ai le taitai sili na soifua mai?” o le a lau tala? O le tali, e moni, o Iesu Keriso. Ua Ia setiina se faataitaiga atoatoa o soo se uiga faaletaitai ua mafaufauina.

Ae a pe a ou fesili atu, “O ai le soo sili na soifua mai?” pe le o le tali foi o Iesu Keriso? O Ia o le taitai sili aua o Ia o le soo sili—na Ia mulimuli ma le atoatoa i Lona Tama, i mea uma.

Ua aoao mai le lalolagi ina ia malolosi taitai; ua aoao mai le Alii ina ia latou agamalu. E maua e taitai faalelalolagi le malosi ma le potomasani e ala ia latou taleni, tomai, ma le oa. E maua e taitai faaKeriso le mana ma le potomasani i le “faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni.”1

I fofoga o le Atua, o taitai sili o soo sili ia.

Ou te fia faasoa atu ni aafiaga se lua mai a’u fegalegaleaiga lata mai ma alii talavou o le Ekalesia lea na aoao ai a’u e uiga i le taitai ma le mulimuli.

O Taitai Uma i Tatou

Talu ai nei, sa ma auai ai ma lo’u toalua i se sauniga faamanatuga e ese mai le matou uarota. Ao lei amataina le sauniga, sa sau se alii talavou ma fesili mai ia te a’u pe mafai ona ou fesoasoani e tufa le faamanatuga. Sa ou fai atu, “Ou te fiafia e fai.”

Sa ou nofo faatasi ma isi tiakono ma fesili i le tasi na nofo i o’u autafa, “O le a lo’u tofiga?” Sa ia fai mai ou te amata tufa i le pito i tua o le falesa i le vaega ogatotonu ma o ia e i le isi itu o le vaega lava e tasi, ma ma galulue agai i luma.

Sa ou fai atu, “Ua fai si umi ou te lei toe faia lenei mea.”

Na tali mai, “Aua le popole. O le a lelei lava. Sa ou faapena foi i lo’u faatoa amata.”

Mulimuli ane, sa lauga le tiakono sili ona laitiiti i le korama, lea na o ni nai vaiaso talu ona faauuina, i le sauniga faamanatuga. Ina ua uma le sauniga sa potopoto atu isi tiakono e faamalo i le latou uso korama.

Ao o’u asiasi ia i latou i lena aso, ma ou iloa ai o vaiaso taitasi e aapa atu ai uso uma o korama o le Perisitua Arona i lena uarota i isi alii talavou ma valaaulia i latou e avea ma vaega o o latou korama.

O nei alii talavou o ni taitai maoae uma lava. Ma e manino lava o loo latou maua ni lagolagosua matagofie mai nisi o umia le Perisitua Mekisateko, matua, ma isi o aoaoina i latou i o latou tiute. O tagata matutua alolofa faapenei e le o vaavaai atu i alii talavou i le tulaga o latou i ai, ae i le mea e mafai ona latou avea ai. A latou talanoa i pe uiga i alii talavou, latou te le taulai atu i o lavou vaivaiga. Ae, latou te faamamafa atu i uiga faaletaitai maoae o loo latou faataitaia.

Alii talavou, o le ala lea o loo silasila mai ai le Alii ia te outou. Ou te valaaulia outou ia vaavaai faapea ia te outou lava. E i ai taimi i lou olaga o le a valaauina ai oe e taitai. I nisi taimi, o le a faamoemoe e te mulimuli. Ae o la’u savali ia te outou i lenei aso po o le a lava lou valaauga, o oe lava o se taitai, ma o oe foi o se soo. O le avea ma taitai o se faaaliga o le avea ma soo—o se vaega lava o le fesoasoani i isi ia o mai ia Keriso, lea e faia e soo moni. Afai o e taumafai e avea ma soo o Keriso, ona e fesoasoani atu lea i isi e mulimuli ia te Ia, ma e mafai ona avea oe ma se taitai.

O lou tomai e taitai e le sau mai se uiga o le faamasani, tomai e faagaeetia, po o se taleni mo le tautala i nofoaga lautele. E sau mai lou tautinoga ia mulimuli ia Iesu Keriso. E sau mai lou naunau e avea, i upu a Aperaamo, “o se soo sili atu o le amiotonu.”2 A mafai ona e faia lena mea—tusa lava pe e te le atoatoa ai, ae afai o e taumafai—o oe la o se taitai.

O Le Auaunaga Faaleperisitua o le Taitaiga Lea

I se isi tulaga, sa ou i ai i Niu Sila e asiasi i le fale o se tina nofofua ma se fanau talavou e toatolu. O le tama matua e 18 ma na maua le Perisitua Mekisateko i le Aso Sa na tea atu nei. Sa ou fesili pe ua mafai ona ia faaaogaina lenei perisitua. Fai mai o ia, “Ou te leiloa po o le a lena mea.”

Sa ou tau atu ia te ia ua ia te ia nei le pule e tuu atu ai se faamanuiaga faaleperisitua o le toafimalie po o le faamalologa. Sa ou tilotilo atu i lona tina, ua loa tausaga e lei toe i ai se umia le Perisitua Mekisateko i ona autafa. “Ou te manatu e matagofie,” sa ou fai atu ai, “pe a e tuuina atu se faamanuiaga i lou tina.”

Sa ia tali mai, “Ou te leiloa fai.”

Sa ou tau atu e mafai ona ia tuuina ona lima i le ulu o lona tina, tau lona igoa, tau atu o loo ia tuuina atu ia te ia se faamanuiaga e ala i le pule o le Perisitua Mekisateko, fai atu soo se upu o tuuina e le Agaga i lona mafaufau ma lona loto, ma faaiu i le suafa o Iesu Keriso

O le aso na sosoo ai, sa ou maua se imeli mai ia te ia. Na faitauina, i se vaega: “O le po nei sa ou faamanuia ai lo’u tina!. … Sa ou matua lagona le popole ma le le atoatoa, sa ou tatalo e le aunoa e faamautinoa mai sa ou maua le Agaga e faatasi ma a’u, aua e le mafai ona ou tuuina atu se faamanuiaga e aunoa ma le [Agaga]. Ao ou amata, na galo atoa lou tagata ma o’u vaivaiga. … Ou te [lei mafaufau] i le malosi o le mana faaleagaga ma faalelagona sa ou mauaina. … Mulimuli ane sa matua taia a’u e le agaga o le alofa ma le mafai ai ona taofiofia ou lagona, o lea sa ou opoina lo’u tina ma tagi ai pei o se pepe. … E oo lava i le taimi o tusi ai lenei tusi, [ou te lagona] le [malosi] o le Agaga ua ou le toe fia agasala ai. … ou te alofa i lenei talalelei.”3

E le faagaeetia ea le vaai atu i se alii talavou foliga masani o ausia ni mea maoae e ala i le auaunaga faaleperisitua, e tusa lava pe o ia lagona le le atoatoa? Sa ou iloaina talu ai nei ua maua e lenei faifeautalai talavou se valaauga o le misiona ma o le a ulufale i le nofoaga autu e aoao ai faifeautalai i le masina a sau. Ou te talitonu o le a ia taitaia le tele o agaga ia Keriso aua sa ia aoaoina le ala e mulimuli ai ia Keriso i lana auaunaga faaleperisitua—na amata i lona lava aiga, lea o loo avea ai lana faataitaiga ma se aafiaga loloto i lona uso e 14 tausaga.

Uso e, pe o tatou iloa ea pe leai, o loo faamemelo mai tagata ia i tatou—tagata o aiga, uo, e oo lava i tagata ese. I le avea ma e umia le perisitua, e le lava le na o lo tatou o mai ia Keriso; o la tatou tiute i le taimi nei o le “valaau atu i tagata uma ia o mai ia Keriso.”4 E le faamalieina i tatou i le mauaina o faamanuiaga faaleagaga mo i tatou lava; e ao ona tatou taitai atu tagata tatou te alolofa i ai i na lava faamanuiaga e tasi—ma i le avea ai ma soo o Iesu Keriso, e ao tatou alolofa i tagata uma. O le poloaiga a le Faaola ia Peteru o se poloaiga foi ia i tatou: “Pe a liua mai oe, ona e faamalosi ai lea i ou uso.”5

Mulimuli i le Tagata mai Kalilaia

O le a i ai taimi o le a foliga faigata ai le ala o i luma atu, ae ia mulimuli pea i le Faaola. Na te silafia le ala; o le mea moni, o Ia lava o le ala.6 O le sili o lou faamaoni e sau ai ia Keriso, o le sili atu lea o le loloto o lou naunau e fesoasoani ai i isi ia tofo i mea na e tofo i ai. O le isi upu mo lenei lagona, o le alofa mama, “lea ua faaee mai [e le Tama] i luga o i latou uma o e o soo moni o Lona Alo, o Iesu Keriso.”7 O le a e iloaina ai o le faatinoga tonu lava o le mulimuli ia Keriso, o loo e taitai ai foi isi ia te Ia, i upu a Peresitene Thomas S. Monson, “A tatou mulimuli i lena Tagata mai Kalilaia—o le Alii lea o Iesu Keriso—o le a lagonaina ai la tatou faatosinaga patino mo le lelei, i soo se mea lava tatou te i ai, po o le a lava o tatou valaauga.”8

Ou te molimau atu o le Ekalesia moni lenei a Keriso. Ua taitaia i tatou e se perofeta a le Atua, o Peresitene Monson—o se taitai sili o loo avea foi ma se soo moni a le Faaola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.