2010–2019
Ko e Kau Taki Lelei Tahá ʻa e Kau Muimui Lelei Tahá
ʻEpeleli 2016


Ko e Kau Taki Lelei Tahá ʻa e Kau Muimui Lelei Tahá

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ngali faingataʻa ai e fonongá, kae muimui pē ʻi he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi e halá; he ko Ia ia ʻa e halá.

Ne ʻave au ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi hoku taʻu 12, ʻo tuli manu he moʻungá. Naʻá ma ʻā he 3:00 pongipongi, teuteuʻi ʻema hōsí, peá ma ʻalu atu he tafa moʻunga ʻuluʻakauʻiá ʻoku kei fakapoʻuli ʻaupito. Neongo ʻeku manako moʻoni he tulimanú ʻo hangē pē ko ʻeku tangataʻeikí, ka naʻá ku kiʻi ilifia he taimi ko iá. Ne teʻeki ke u ʻalu au ki he ngaahi moʻunga ko ʻení kimuʻa, pea ʻikai ke u lava ʻo sio ki he halá—pe ko ha faʻahinga meʻa he taimi ko iá! Ko e meʻa pē ne u lava ʻo sio ki aí ko ha kiʻi kasa siʻisiʻi ne toʻotoʻo ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻo kiʻi maamangia ai e ʻulu paini ʻi muʻa ʻiate kimauá. ʻE fēfē kapau ʻe hekea ʻeku hōsí ʻo tō—te ne lava nai ʻo sio ki hono halá? Ka naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he fakakaukau ko ʻení: “ʻOku ʻiloʻi pē ʻe he Tangataʻeikí ʻa hono halá. Kapau te u muimui pē kiate ia, ʻe lelei e meʻa kotoa pē.”

Pea naʻe lelei e meʻa kotoa pē. Ne faifai pea hopo hake e laʻaá, peá ma maʻu ha ʻaho fakafiefia. ʻI heʻema foki ki ʻapí, ne tuhu ʻeku tangataʻeikí ki ha foʻi māʻolunga fakaʻofoʻofa ne makehe ia mei he toengá. Naʻá ne pehē mai, “Ko e ʻOtu-moʻunga Uinitií ē. Ko e feituʻu lelei ia ki he tulimanú.” Ne u ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻa ʻeku loto ke foki mai ʻi ha ʻaho ʻo kaka he ʻOtu-moʻunga Uinitií.

ʻI he ngaahi taʻu hokó ne u faʻa fanongo ki ha talanoa ʻeku tangataʻeikí ki he ʻOtu-moʻunga Uinitií, ka naʻe ʻikai pē ke ma toe foki ki ai—kae ʻoua kuo ʻosi ha taʻu ʻe 20. Ne u telefoni ki heʻeku tangataʻeikí ʻo talaange, “Ta ʻalu ki Uinitī.” Ne ma toe teuteuʻi ʻema hōsí peá ma ʻalu hake he tafa-moʻungá. Kuó u hoko ʻeni ko ha taha taukei he heka hōsí ʻi hoku taʻu 30, ka naʻá ku ʻohovale heʻeku kei ongoʻi ilifia pē ʻo hangē ko ia ne hoko heʻeku kei taʻu 12. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí e halá, peá u muimui pē ʻiate ia.

Ne faifai peá ma aʻu ki he tumutumu ʻo Unitií. Ne fakaʻofoʻofa moʻoni, peá u maʻu e ongo mālohi ke u toe foki mai—ʻo ʻikai koeʻuhí ko au, kae maʻa hoku uaifí mo ʻeku fānaú. Naʻá ku loto ke nau aʻusia e meʻa ne u aʻusiá.

Ne u maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ʻi ha ngaahi taʻu ke ʻave hoku ngaahi fohá mo ha kau talavou kehe ki he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá, ʻo hangē pē ko hono tataki au ʻe heʻeku tangataʻeikí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻo ueʻi au ke u fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e takí—mo e ʻuhinga ʻo e muimuí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Takimuʻa Lelei Tahá mo e Tokotaha Muimui Lelei Tahá

Kapau te u ʻeke atu, “Ko hai e taki lelei taha kuo moʻuí?”—ko e hā hoʻo talí? ʻOku mahino pē ʻa e talí, ko Sīsū Kalaisi. Naʻá ne tā ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa kotoa pē.

Kapau te u ʻeke atu, “Ko hai ʻa e tokotaha muimui lelei taha kuo moʻuí?”—ʻikai nai ko e talí ko Sīsū Kalaisi pē? Ko Ia ʻa e takimuʻa lelei tahá koeʻuhí he ko Ia ʻa e tokotaha muimui lelei tahá—ʻokú Ne muimui kakato ki Heʻene Tamaí, ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOku akoʻi ʻe he māmaní kuo pau ke mālohi e kau takí; ka ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí ia kuo pau ke nau angavaivai. ʻOku maʻu ʻe he kau taki fakamāmaní e mālohí mo e ivi tākiekiná mei honau talēnití, taukei fakangāué mo e koloá. ʻOku maʻu ʻe he kau taki anga faka-Kalaisí e mālohí mo e ivi tākiekiná “ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū, pea mo e ʻofa taʻemālualoi.”1

ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ko e kau takimuʻa lelei tahá ne nau hoko maʻu pē ko e kau muimui lelei tahá.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha aʻusia ʻe ua naʻá ne akoʻi au ʻo kau ki he takí mo e muimuí mei heʻeku feohi kimuí ni mo e kau talavou ʻo e Siasí.

ʻOku Tau Hoko Kotoa ko ha Kau Taki

Ne ma toki ʻalu mo hoku uaifí ki ha houalotu sākalamēniti ʻa ha uooti kehe mei homa uōtí. Kimuʻa pea kamata e fakatahaʻangá, ne haʻu ha talavou ʻo kole mai pe te u loto ke tokoni ʻi hono tufa ʻo e sākalamēnití. Ne u talaange, “Te u fiefia ke tokoni.”

Ne u tangutu mo e kau tīkoni kehé peá u ʻeke ki he tīkoni ofi mai kiate aú, “Te u tufa au ki fē?” Naʻá ne talamai te u kamata tufa mei mui he falelotú ʻi he ʻotu sea ʻi lotó pea ʻe ʻi he tafaʻaki ia ʻe tahá he ʻotu tatau pē, pea ma toki haʻu ai pē ki muʻa.

Ne u talaange, “Kuo fuʻu fuoloa ʻeku taʻe fai e meʻá ni.”

Naʻá ne tali mai, “ʻE sai pē ia. Te ke sai pē koe. Ne u ongoʻi pehē pē heʻeku kamatá.”

ʻI he houalotu sākalamēnití, naʻe lea ai ʻa e kiʻi tīkoni taʻu siʻisiʻi taha he kōlomú, ʻa ia naʻe toki fakanofo pē ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻa ai. Hili e lotú ne fakatahataha hake e kau tīkoni kehé ʻo fakahā ʻenau laukau ʻaki ia ko ha mēmipa ʻo ʻenau kōlomú.

ʻI heʻeku talanoa mo kinautolu he ʻaho ko iá, ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻaʻahi mo fakaafeʻi ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné e kau talavou kehé ʻi he uike takitaha ke kau atu ki heʻenau kōlomú.

Ko ha kau takimuʻa lelei e kau talavou kotoa ko ʻení. Ne mahino ʻoku tokoni lahi e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mātuʻá, mo ha niʻihi ke fakahinohinoʻi kinautolu ʻi honau fatongiá. ʻOku ʻikai ke sio e kakai lalahi tokanga ko ʻení ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai e kau talavoú, ka ko e tuʻunga te nau lava ʻo aʻusiá. ʻI heʻenau talanoa ʻo kau ki he kau talavoú, ʻoku ʻikai ke nau nofotaha ʻi heʻenau tōnounoú. Ka ʻoku nau fakamamafaʻi e tuʻunga fakatakimuʻa lelei ʻoku hā meiate kinautolú.

Kau talavou, ko e anga ia e ʻafio atu ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke peheni hoʻo vakai kiate koé. ʻE ʻi ai ha taimi ʻi hoʻo moʻuí ʻe ui ai koe ke ke taki. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fie maʻu ai ke ke muimui. Ko ʻeku pōpoaki he ʻahó ni kiate kimoutolú neongo pe ko e hā ho uiuiʻí, te ke hoko maʻu pē ko ha taki mo ha tokotaha muimui. Ko e tuʻunga fakatakimuʻá ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tuʻunga fakaākongá—ko hano tokoniʻi pē ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kau ākonga moʻoní. Kapau ʻokú ke feinga ke muimui kia Kalaisi, te ke lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau muimui kiate Ia, pea lava ke ke hoko ai ko ha taki.

ʻOku ʻikai maʻu ʻete lava ʻo hoko ko e takí mei ha anga fakafeohi ngofua, pōtoʻi he fakalotoá, pe naʻa mo ha talēniti lea he kakaí. Ka ʻoku maʻu ia mei hoʻo tukupā ke muimui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ia mei hoʻo loto ke, hangē ko e lea ʻa ʻĒpalahamé, “ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní.”2 Kapau te ke lava ʻo fai ia—neongo ʻa e ʻikai te ke mataotao aí, ka ʻokú ke feinga ke fai iá—ʻokú ke hoko leva ko ha taki.

Ko ha Tuʻunga Fakatakimuʻa e Ngāue he Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ku ʻaʻahi ai ʻi heʻeku ʻi Nuʻu Silá ki ha faʻē teʻeki ke mali mo ha fānau taʻu hongofulu tupu ʻe toko tolu. Ne taʻu 18 e foha lahi tahá pea naʻá ne toki maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí he Sāpate ki muʻá. Ne u ʻeke ange pe kuó ne lava ʻo fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá. Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai ke fuʻu mahino kiate au hono ʻuhingá.”

Ne u talaange ʻokú ne maʻu he taimí ni e mafai ke foaki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e fakafiemālié pe fakamoʻuí. Ne u vakai ki heʻene faʻeé, kuo taʻu lahi e teʻeki ʻi ai ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻi hono tafaʻakí. Ne u pehē ange, “ʻOku ou tui ʻe fakafiefia, kapau te ke tuku ha tāpuaki ki hoʻo fineʻeikí.”

Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai te u ʻilo hono foungá.”

Ne u fakamatalaʻi ange te ne lava ʻo hili hono nimá ki he ʻulu ʻo ʻene faʻeé, ui hono hingoá, fakahā ʻokú ne fai e tāpuakí ʻaki e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea lea ʻaki ha meʻa pē ʻoku fakahā ʻe he Laumālié ki hono ʻatamaí mo e lotó, pea fakaʻosi ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he ʻaho hono hokó, ne u maʻu haʻane ʻī-meili. Ko hano konga ʻeni: “Ne u tāpuakiʻi ʻeku faʻeé he poó ni. … Ne u mātuʻaki ongoʻi manavasiʻi mo taʻefeʻunga, ko ia ai ne u lotu hokohoko ke fakapapauʻi te u maʻu e Laumālié, koeʻuhí he ʻikai ke u lava ʻo foaki ha tāpuaki taʻe kau ai [e Laumālié]. ʻI heʻeku kamata ke fakahoko e tāpuakí, ne ʻikai ke u toe manatuʻi au mo hoku ngaahi vaivaiʻangá. … Ne [ʻikai haʻaku ʻamanaki] ki he fuʻu mālohi fakalaumālie mo fakaeloto ne u ongoʻí. … Hili iá, ne fuʻu ongo mālohi e laumālie ʻo e ʻofá pea ʻikai ke u toe lava ʻo mapukepuke hoku lotó, peá u fāʻofua ki heʻeku fineʻeikí mo tangi ʻo hangē ha kiʻi pēpeé. … Lolotonga ʻeku tohi atu ko ʻení, [ʻoku ou ongoʻi] e [mālohi] ʻo e Laumālié ʻo ʻikai ke u loto ke toe fai angahala. … ʻoku ou ʻofa ʻi he ongoongoleleí ni.”3

ʻIkai nai ʻoku fakafiefia ke sio ki ha lava ʻe ha talavou ngali angamaheni pē ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, neongo ʻene ongoʻi taʻefeʻungá? Ne u toki ʻiló ni kuo maʻu e uiuiʻi ʻo e kaumātuʻa kei talavou ko ʻení pea te ne hū ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú he māhina katuʻú. ʻOku ou tui te ne tataki ha ngaahi laumālie lahi kia Kalaisi koeʻuhí he kuó ne ako ʻa e founga ʻo e muimui kia Kalaisí ʻi heʻene ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí—ʻo kamata pē mei hono ʻapí, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻene sīpingá ko ha tākiekina mālohi ki hono tehina taʻu 14.

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻoku tau fakatokangaʻi pe ʻikai e kakai ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi kitautolú—ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, pea naʻa mo ha sola. ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai feʻunga ke tau haʻu pē kia Kalaisi; ko hotau fatongia he taimi ní ke “fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi.”4 He ʻikai ke tau fiemālie pē ʻi heʻetau maʻu e ngaahi tāpuaki fakalaumālié; kuo pau ke tau taki e kakai ʻoku tau ʻofa aí ki he ngaahi tāpuaki tatau—pea ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau ʻofa he taha kotoa pē. ʻOku tatau pē fekau kiate kitautolú mo e fekau ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá: “Pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ho kāingá.”5

Muimui he Tangata ʻo Kālelí

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ngali faingataʻa ai e fonongá, kae muimui pē he Fakamoʻuí. Ko hono moʻoní, ʻokú Ne ʻafioʻi e halá; he ko Ia ʻa e halá.6 Ko e fakamātoato ange ko ia hoʻo haʻu kia Kalaisí, ko e lahi ange ia hoʻo holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau aʻusia e meʻa kuó ke aʻusiá. Ko e foʻi lea ʻe taha ki he faʻahinga ongo ko ʻení ko e ʻofa haohaoá, “ʻa ia kuo foaki [ʻe he Tamaí] kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”7 Te ke toki fakatokangaʻi ʻi hoʻo muimui moʻoni kia Kalaisí, ʻokú ke toe tataki ai mo ha niʻihi kehe kiate Ia, he ʻoku pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻI heʻetau muimui he Tangata ʻo Kālelí—ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻe ongoʻi hotau ivi tākiekina lelei fakatāutahá ʻi ha feituʻu pē te tau ʻi ai, ʻo tatau ai pē ko e hā hotau fatongiá.”8

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Kalaisí. ʻOku tataki kitautolu ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Monisoni—ko ha taki maʻongoʻonga ʻoku toe hoko ko ha tokotaha muimui moʻoni ʻo e Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.