2010–2019
Ko e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻEpeleli 2016


Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ki he Tamai Hēvaní ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fakafou mai ai Hono finangaló mo tokoniʻi ʻetau moʻuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lea atu he ʻahó ni ʻi hoku fatongia ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pea mo ha kui ua. ʻOku ou akonaki mo fakamoʻoni kiate kimoutolu mo hoku hako ʻofeiná kau ki he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Te u kamata ʻaki ʻeku fakahaaʻi atu e Maama ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku foaki ki he “tangata [mo e fefine] kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní.”1 ʻOku tau monūʻia kotoa mei he maama toputapú ni. ʻOku ʻi he “meʻa kotoa pē pea nofoʻia ʻi he meʻa kotoa pē,”2 pea ʻokú ne ʻai ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku tonú mei he meʻa ʻoku halá.3

Ka ʻoku kehe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei he Maama ʻa Kalaisí. Ko e mēmipa Ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko ha tokotaha mavahe pea ko ha laumālie pē mo ha ngaahi fatongia toputapu, pea ʻoku taumuʻa taha pē mo e Tamaí pea mo e ʻAló.4

Te tau aʻusia maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku papitaiso kitautolu ʻi he fakauku ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá kuo fakafoki maí ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea hilifakinima ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku foaki mai kiate kitautolu ʻi he ouaú ni ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki e nima ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.5 Hili iá, ʻe lava ke tau maʻu pea tauhi e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki hono manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he moʻui taau he ʻaho Sāpaté.

ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e fakahā fakatāutahá ke tokoni ki heʻetau ngaahi fili mahuʻinga ʻo e moʻuí hangē ko e akó, ngāue fakafaifekaú, ngāué, malí, fānaú, feituʻu te tau nofo ai mo hotau fāmilí, mo e ngaahi alā meʻa peheé. ʻI he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻamanaki mai e Tamai Hēvaní te tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, ako e meʻa ʻoku hokó ʻi hotau ʻatamaí ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ʻohake ʻetau filí kiate Ia ʻi he lotu.

ʻOku mahuʻinga e fakahā fakatāutahá, ka ko ha konga pē ia ʻe taha ʻo e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ia ʻoku fakamoʻoni ki ai e ngaahi folofolá, ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Fakamoʻuí mo e ʻOtua ko e Tamaí.6 ʻOkú ne akoʻi kitautolu ki he “ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá”7 pea ʻai ke tau “mohu ʻamanaki lelei.”8 ʻOkú ne “takiekina [kitautolu ke fai leleí … [pea] ke fakamaau māʻoniʻoni.”9 ʻOkú ne foaki “ki he tangata [mo e fefine] kotoa pē … [ha] meʻafoaki [fakalaumālie … koeʻuhí ke ʻaonga ia ki he kakai kotoa pē.”10 ʻOkú ne “ʻomi kiate [kitautolu] ha poto”11 pea “fakamanatuʻi [kiate kitautolu] ʻa e meʻa kotoa pē.”12 ʻOku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo “fakamāʻoniʻoniʻi” kitautolu13 pea maʻu “ha fakamolemoleʻi ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá.”14 Ko ia ʻa e “Fakafiemālié,” ʻa ia naʻe “talaʻofa ki he kau ākonga [ʻa e Fakamoʻuí].”15

ʻOku ou fie fakamanatu pē kiate kitautolu kotoa naʻe ʻikai ke ʻomi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne puleʻi kitautolu. ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻoku fekumi taʻe fakapotopoto ki he fakahinohino ʻa e Laumālié he fanga kiʻi fili kotoa pē ʻoku fakahoko heʻetau moʻuí. ʻOku fakamaʻamaʻaʻi ʻe he meʻá ni Hono fatongia toputapú. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOkú ne lea ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó ʻo kau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga lahi.16

Te tau ongoʻi kehekehe pē e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE ongoʻi ʻEne takiekiná ʻi ha tuʻunga kehekehe ʻo fakatatau ki heʻetau fie maʻú mo e tūkunga fakafoʻituituí.

ʻOku tau ʻiloʻi pau ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko e palōfitá pē ʻokú ne maʻu ha fakahā maʻá e Siasí fakakātoa ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku faʻa ngalo ia he niʻihi, ʻo hangē ko e feinga ʻa ʻĒlone mo Meliame ke fakalotoʻi ʻa Mōsese ke nau tui tataú. Ka naʻe akoʻi kinaua mo kitautolu ʻe he ʻEikí. Naʻá ne folofola:

“Kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ha taha ʻoku kikite, ko au ko [e ʻEikí] te u fakahā au kiate ia. …

“Te ma lea fakataha mo ia mo ngutu taha.”17

ʻE ʻi ai e taimi ʻe hanga ʻe he filí ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi fakakaukau hala pea tau fetoʻoaki ia mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe maluʻi kitautolu mei hono kākāʻí ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fekaú mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. ʻE lava ke tau ʻilo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kau palōfita loi ko ia ʻoku nau akoʻi ko ha tokāteline e ngaahi fekau ʻa e tangatá.18

ʻI heʻetau maʻu ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakapotopoto ke tau manatuʻi he ʻikai lava ke tau maʻu fakahā maʻá e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻiloʻi ha talavou naʻá ne talaange ki ha finemui, “Ne u misi ko koe hoku uaifí.” Ne fakakaukau e finemuí ki he fakamatalá peá ne tali ange, “Ko ʻeku toki maʻu pē ha misi tatau, te u ʻalu atu leva ke ta talanoa.”

ʻE lava ke fakataueleʻi kotoa kitautolu ke hanga heʻetau fie maʻu fakatāutahá ʻo lomekina e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne kole e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Tamai Hēvaní ki ha ngofua ke ʻoange ʻa e ʻuluaki peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Māteni Hālisi. Ne fakakaukau ʻa Siosefa ko ha meʻa lelei ia. Ne ʻikai ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi ongo fakapapau kiate ia ʻi heʻene fuofua [kolé]. Ne faifai pea fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke ʻoange ʻe Siosefa ʻa e ngaahi pēsí. Ne fakamoleki ia ʻe Māteni Hālisi. Naʻe toʻo fakataimi ʻe he ʻEikí mei he Palōfitá e meʻafoaki ke liliú, pea naʻe ako ʻe Siosefa ha lēsoni fakamamahi mo mahuʻinga naʻá ne takiekina ia he toenga ʻene ngāué.

ʻOku mahuʻinga e Laumālie Māʻoniʻoní ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻo kau ki heʻene lau ʻi heʻene kei talavoú ʻa e Sēmisi 1:5, “Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki ha loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi ne hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení.”19 Ko e mālohi ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmitá ko e ivi takiekina ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono olá, ne ʻalu ʻa Siosefa ki ha vaoʻakau ofi ki honau ʻapí ʻo tūʻulutui ke ʻeke ki he ʻOtuá. Naʻe matuʻaki mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Māi ne hokó Ka ko e hala ki he ʻaʻahi fakatāutaha mai ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló ne kamata ia mei ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fai ha lotu.

Naʻe fakahā mai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he sīpinga ʻo e fekumi ʻi he lotú, pea maʻu mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ki he ngaahi sīpinga ko ʻení—ko ha niʻihi pē ʻeni: ko hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná; ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi ouaú, ʻo kamata ʻaki e papitaisó; pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakahaá ʻi he sīpinga toputapu tatau. Ko e sīpinga toputapu tatau pē ʻeni ʻoku lava ai ke maʻu e fakahā fakatāutahá.

ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi kotoa kinautolu kuo nau muimui ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ai e ongoongolelei ne fakafoki maí, ʻo kamata ʻaki e kau mēmipa tonu he fāmili ʻo Siosefa Sāmitá. ʻI he taimi ne fakahā ai ʻe he talavou ko Siosefá ki heʻene tamaí e ʻaʻahi mai ʻa Molonaí, ne maʻu ʻe heʻene tamaí haʻane fakamoʻoni pau. Ne fakaʻatā leva ʻa Siosefa he taimi pē ko iá mei hono ngaahi ngafa he ngoueʻangá kae poupouʻi ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻāngeló.

ʻI heʻetau hoko ko ha mātuʻá mo e kau taki, fakatauange ke tau fai pehē mo kitautolu. Tau poupouʻi muʻa ʻetau fānaú mo e niʻihi kehé ke nau muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fai iá, tuku muʻa ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo taki ʻi he angavaivai, angamalū, angaʻofa, faʻa kātaki pea mo e ʻofa taʻemālualoi.20

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakafehokotakiʻanga ia e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he fāmilí pea ʻi he Siasí. ʻI he mahino ko iá, tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi sīpinga fakatāutaha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí mo e ngāue ʻi he Siasí? ʻOku ou ʻoatu ia ko ha fakamoʻoni fakatāutaha ʻoku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tāpuekina kotoa kitautolu.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u palani mo Sisitā Heili ke fai ha maʻu meʻatokoni efiafi makehe mo ha niʻihi ʻo hoku kaungā ngāué ʻi homa ʻapí. ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei he ngāué, ne u ongoʻi ke afe ʻi ha ʻapi ʻo ha uitou ʻoku ou faiako fakaʻapi ki ai. ʻI heʻeku tukituki atu he matapā ʻo e fefiné ni, naʻá ne pehē mai, “Ne u lotua ke ke haʻu.” Ne u maʻu ʻa e ongo ko iá mei fē? Mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Hili haʻaku puke lahi, ne u tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki. Ne u palani ke mavahe mei he falelotú he hili pē ʻa e fakataha takimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke kei maʻu pē haku ivi. Ka ʻi he ʻosi ʻa e lotu tukú, ne pehē mai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate au, “Ko hoʻo ʻalú ki fē?” Ne ueʻi au ke u lulululu mo e tokotaha kotoa ʻi heʻenau mavahe mei he lokí. ʻI he laka mai ha kaumātuʻa kei talavou ʻe taha, ne ueʻi au ke fai kiate ia ha pōpoaki makehe. Naʻá ne sio pē ki lalo, pea naʻá ku tali ke sio mai ki hoku matá, pea naʻe lava ke u pehē ange, “Lotu ki he Tamai Hēvaní, fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie te ke maʻú, pea ʻe lelei e meʻa kotoa ʻi hoʻo moʻuí.” Ne toki talamai ʻe he palesiteni fakasiteikí kimui ne fakafoki tōmuʻa mai e talavoú mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Ne ngāue ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻo fakatatau mo ha ueʻi fakalaumālie mahino, ʻo ne palōmesi ai ki he tamai ʻa e talavoú kapau te ne ʻomi hono fohá ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí, ʻe talanoa ki ai ʻa ʻEletā Heili. Ko e hā ne u nofo ai ʻo lulululu mo e taha kotoa peé? Ko e hā ne u kiʻi tuʻu ai ke talanoa mo e talavou makehé ni? Ko hai naʻe maʻu mei ai e faleʻi ko ʻení? ʻOku faingaofua pē ia: ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2005, ne tataki au ke u teuteu ha pōpoaki konifelenisi ʻo kau ki he kau faifekau malí. Hili e konifelenisí, ne talamai ʻe ha tangata: “ʻI heʻemau fakafanongo ki he konifelenisí, … ne ongo moʻoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hoku lotó. … Ne ʻikai toe fakafehuʻia e pōpoaki ko iá kiate au pea mo hoku ʻofaʻangá. Te ma ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea ko e taimí ʻeni. ʻI heʻeku … vakai ki hoku uaifí, ne u ʻiloʻi naʻá ne maʻu e ongo tatau mei he Laumālié.”21 Ko e hā naʻe hoko mai ai ʻa e tali ko ʻení ʻi he taimi tatau? Mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ki hoku hakó mo kimoutolu kotoa pē ʻoku fanongoa hoku leʻó, ʻoku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni ki he fakahā fakatāutahá mo e maʻu hokohoko e tataki fakaʻahó, fakatokangá, fakalotolahí, mālohí, fakamaʻa fakalaumālié, fiemālié, mo e nonga ʻoku maʻu ʻe homau fāmilí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau aʻusia ʻi he Laumālié ʻa e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa Kalaisí”22 pea ʻoku ʻikai ngata e ngaahi maná.23

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni makehe ʻoku moʻui e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ki he Tamai Hēvaní ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fakafou mai ai Hono finangaló mo paotoloaki ʻetau moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.