2010–2019
Ko e Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá
ʻEpeleli 2016


Ko e Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá

Ko e temipale kotoa pē ko e fale māʻoniʻoni mo toputapu ia ʻo e ʻOtuá ʻa ia te tau lava ʻo ako pea ʻilo ai e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakataha mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke talanoaʻi e ngaahi fie maʻu vivili taha ʻa e Siasí he taimi faingataʻa ko iá. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku tau fie maʻu ʻa e temipalé ʻo laka hake ia ʻi ha toe faʻahinga meʻa.”1 Ko e moʻoni, ʻoku tau fie maʻu ange mo hotau fāmilí ʻa e temipalé ʻi ha toe faʻahinga meʻa he ʻahó ni.

Naʻá ku fiefia ʻi he aʻusia ne u maʻu ʻi haʻaku kau atu kimuí ni ki hano fakatapui ha temipale. Ne u saiʻia he ʻoupeni hausí, fakafeʻiloaki ki ha kau ʻaʻahi tokolahi ne omi ke mamata he temipalé; kātoanga fakafonua longomoʻui mo vēkeveke ʻa e toʻu tupú, pea hoko atu ai e ngaahi fakataha fakaʻofoʻofa ʻo e fakatapuí. Naʻe ongo moʻoni e Laumālié. Ne faitāpuekina ha kakai tokolahi. Pea ʻi he pongipongi hokó, ne u hū atu mo hoku uaifí ki he faiʻanga papitaisó ke kau atu ki hono papitaiso ha niʻihi ʻo ʻema ngaahi kuí. ʻI he hiki hoku nimá ke kamata e ouaú, ne u ongoʻi mālohi e Laumālié. Ne u toe fakatokangaʻi ko e mālohi moʻoni ʻo e temipalé ʻoku ʻi he ngaahi ouaú.

Hangē ko ia kuo fakahā ʻe he ʻEikí, ʻoku maʻu e kakato ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he temipalé mo hono ngahi ouaú, “kuo tuʻutuʻuni ke ʻi ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e lāngilangi mo e nāunaú.”2 “Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”3 Ko e talaʻofa ʻeni kiate koe mo ho fāmilí.

Ko hotau fatongiá ke “maʻu” ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe heʻetau Tamaí4 “He ko ia ia ʻokú ne talí ʻe foaki ʻo lahi ange ʻaupito kiate ia, ʻio ʻa e mālohí”:5 ʻa e mālohi ke maʻu kotoa ʻa ia te Ne lava pea loto fiemālie ke foaki kiate kitautolú—he taimí ni pea mo e taʻengatá;6 ʻa e mālohi ke hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá,7 ke ʻiloʻi ʻa e “ngaahi mālohi ʻo e langí,”8 ke lea ʻi Hono huafá,9 pea ke maʻu e “mālohi ʻo [Hono] Laumālié.”10 ʻE lava ke tau maʻu fakatāutaha e ngaahi mālohí ni ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻi he temipalé.

Naʻe mamata mai ʻa Nīfai ki hotau kuongá ʻi ha mata-meʻa-hā mai maʻongoʻonga: “Ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”11

Ne u toki maʻú ni e faingamālie ke ʻi ha temipale fakataha mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono fāmilí ʻi heʻene fakatahatahaʻi kinautolu ʻi he ʻōlita faiʻanga silá ʻo fakamatalaʻi ange ko e meʻa kotoa ʻoku tau fai ʻi he Siasí—ʻa e ngaahi fakataha, ʻekitivitī, lēsoni, mo e ngāue kotoa—ke teuteuʻi kitautolu ke omi ki he temipalé pea tūʻulutui ʻi he ʻōlitá ke maʻu ʻo taʻengata e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa ʻe he Tamaí.12

ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fakatafoki hotau lotó ki hotau fāmilí, ʻa kinautolu ʻoku moʻuí mo e pekiá.

Ne u toki mamata ki ha kau fakataha ʻa ha toʻu tangata ʻe tolu ʻo ha fāmili ki hono papitaiso ʻenau ngaahi kuí. Ne kau atu mo e kuifefiné—neongo naʻá ne kiʻi manavasiʻi ki hono fakauku iá. Naʻá ne tangi ʻi he fiefia ʻi heʻene ʻalu hake mei he vaí, pea fāʻofua ki hono husepānití, Ne fepapitaisoʻaki e kuitangatá mo e tamaí pea pehē ki he tokolahi ʻo e makapuná. Ko e hā ha toe fiefia lahi ange ʻe lava ke aʻusia fakataha ʻe ha fāmili? Ko e temipale kotoa pē ʻoku nau fakamuʻomuʻa ha taimi maʻá e fāmilí ke nau lava ʻo fakataimitēpileʻi ha taimi ki he faiʻanga papitaisó.

Kimuʻa he pekia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá naʻá ne maʻu ha mata -meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi e pekiá. Naʻá ne akoʻi ʻoku fakafalala kakato mai ʻa kinautolu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ki he ngaahi ouau ʻoku tau maʻu maʻanautolú. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Ko e kau pekia ko ia ʻoku fakatomalá ʻe huhuʻi ʻa kinautolu, ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá.”13 ʻOku tau maʻu e ngaahi ouaú maʻanautolu, ka ʻoku nau fakahoko pea taliui ki he fuakava kotoa ʻoku fekauʻaki mo e ouau takitaha. Ko e moʻoni ʻoku manifi e veilí kiate kitautolu pea kakato ha konga kiate kinautolu ʻi he temipalé.

Ko e hā leva hotau fatongia fakatāutaha ke kau atu ki he ngāué ni, ʻi heʻetau hoko ko ha kau pataloni mo e kau ngāué? ʻI he 1840, ne akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú “kuo pau ke fai ha feinga lahi, pea ʻe fie maʻu mo ha koloa—pea koeʻuhí kuo pau ke fakavaveʻi ʻa e ngāué [ke langa e temipalé] ʻi he māʻoniʻoni, ʻoku taau ai mo e Kāingalotú ke nau fuatautau hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻi honau ʻatamaí, … pea fakahoko leva ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fie maʻu ke nau ngāue aí; pea ʻi heʻenau fakamahafu kinautolu ʻaki ʻa e loto-toʻá, ke nau tukupā ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá, pea loto tokanga lahi ange ʻo hangē ʻoku fakatetuʻa kotoa ʻa e ngāué kiate kinautolu pē.”14

ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻo pehē:

“Ko hai ʻa kinautolú ni ʻoku teunga ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofá? pea ʻoku nau haʻú mei fē?

“… Ko kinautolu ʻeni naʻe haʻu mei he mamahi lahi, pea kuo nau fō ke hinehina honau kofu tōtōlofá ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí.

“Ko ia ai ʻoku nau ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono fale tapú: pea ko ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻe nofo ia ʻiate kinautolu.”15

ʻOku ʻikai nai ke mou lava ʻo sioloto kiate kinautolu ʻoku ngāue he temipalé he ʻaho ní?

ʻOku toko 120,000 tupu e kau ngāue ouau ʻi he ngaahi temipale ʻe 150 ʻoku lolotonga ngāue he funga māmaní. Ka ʻoku ʻi ai e faingamālie ki ha niʻihi tokolahi ange ke maʻu e aʻusia fakaʻofoʻofa ko ʻení. ʻI he taimi ne fanongonongo ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e fakakaukau ko ia ki ha ngaahi temipale iiki lahi ange ʻi he māmaní, naʻá ne akoʻi ko e “kau ngāue ouau kotoa pē ko ha kakai fakalotofonua ʻe ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehe ʻi honau uōtí mo e siteikí.”16 ʻOku angamaheni ʻaki hono ui e kau ngāué ke nau ngāue ʻi ha taʻu ʻe ʻua pe tolu pea lava ke toe fakalōlōa. ʻI hono uiuiʻi kimoutolú, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke mou ngāue ʻi he fuoloa taha te mou lavá. ʻOku tokolahi e kau ngāue fuoloa kuo tukuange pea nau mavahe mo e ʻofa ki he temipalé pea fakaʻatā ha niʻihi kehe, ha kau ngāue foʻou ke ngāue.

Ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sione A. Uitisoú he meimei taʻu ʻe 100 kuo hilí ʻo pehē: “ʻOku tau fie maʻu ha kau ngāue tokolahi ange ke fakahoko e ngāue fakaʻofoʻofa ko [ʻení]. … ʻOku tau fie maʻu ke tokolahi ange e ului ki he ngāue fakatemipalé, mei he toʻu kotoa pē. … Kuo hokosia e taimi, … ʻi he ngāue ke fakahoko e ngāue fakatemipale foʻoú ni, ke ngāue ʻa e kakai kotoa ʻi he toʻu kotoa pē. … Ko e ngāue fakatemipalé ʻoku … lelei ia ki he kakai kei talavou mo longomoʻuí pea pehē ki he kau toulekeleka kuo nau aʻusia e ngaahi mafasia ʻo e moʻuí. ʻOku fie maʻu ke ʻi he temipalé ʻa e talavoú ʻo lahi ange ʻi heʻene tamaí pe kuitangatá, koeʻuhí kuo lahi e ngaahi meʻa ia kuo nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí; pea fie maʻu ʻe he finemui ʻoku toki kamata ʻene moʻuí ʻa e laumālié, takiekina mo e fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé.”17

ʻOku talitali lelei ʻe he kau palesiteni temipale ʻo ha ngaahi temipale lahi ha kau talavou mo ha kau finemui ko ha kau faifekau ne toki maʻu honau uiuiʻí mo e ʻenitaumení, ke hoko ko ha kau ngāue ouau ʻi ha taimi nounou kimuʻa pea nau ʻalu ki he MTC. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono faitāpuekina e kakai kei talavoú ni ke ngāué, ka “ʻoku nau tānaki atu ki he fakaʻofoʻofa mo e laumālie ʻo e taha kotoa ʻoku ngāue ʻi he temipalé.”18

Ne u kole ki ha kau talavou mo ha kau finemui ne ngāue kimuʻa mo e hili ʻenau ngāue fakafaifekaú ke vahevahe e ngaahi meʻa ʻoku nau ongoʻí. Naʻa nau fakaʻaongaʻi e ngaahi kupuʻi lea hangē ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻenau aʻusia ʻi he temipalé:

ʻI heʻeku ngāue he temipalé, …

  • ʻOku ou ongoʻi “ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí”;

  • ʻOku ou ongoʻi ʻa e “fiemālie kakato mo e fiefia”;

  • ʻOku ou ongoʻi ʻoku “ou ʻi ʻapi”;

  • ʻOku ou maʻu ha ongo ʻo e “toputapu, mālohi, mo e ivi”;

  • ʻOku ou ongoʻi “ʻa e mahuʻinga ʻo ʻeku ngaahi fuakava toputapú”;

  • “ʻOku ou moʻui ʻaki ʻa e temipalé”;

  • “ʻOku ofi mai e niʻihi ʻoku tau ngāue ki aí lolotonga e ouaú”;

  • “ʻOkú ne ʻomi kiate au ha mālohi ke ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí”; pea

  • “Kuo liliu ʻe he temipalé ʻeku moʻuí ʻo taʻengata.”19

ʻOku hoko e ngāue he temipalé ko ha aʻusia mahuʻinga mo mālohi ki he toʻu kotoa pē. ʻOku ngāue fakataha foki ha ongomeʻa mali foʻou. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Ko e tokoni ʻi he temipalé … ko ha ʻekitivitī fakaʻeiʻeiki ia maʻá ha fāmili.”20 ʻI hoʻomou hoko ko e kau ngāue ouaú, makehe mei hono maʻu e ngaahi ouaú maʻa hoʻomou ngaahi kuí, ʻoku mou lava foki ʻo ngāue ʻi he ngaahi ouau maʻanautolu.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi:

“Ko e hā ha toe uiuiʻi ʻe mahuʻinga ange ki ha tangata [pe fefine] ʻi he māmaní ka ke ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ke ʻalu atu ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí? …

“… ʻOku mou hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻu kupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui e laumālie ko iá. ʻOku ʻikai ha meʻa kuo foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻoku tatau mo ia.”21

ʻOkú ne hoko atu ʻo pehē:

“ʻE fakahoko ʻa e ueʻi vanavanaiki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate [kimoutolu] fakataha mo e ngaahi koloa ʻo e Langí, mo e fengāueʻaki mo e kau ʻāngeló, mei he taimi ki he taimi.”22

“ʻOku feʻunga pē ʻeni ia mo e ngaahi feilaulau kotoa pē ʻokú ta fakahoko [lolotonga] ʻi he ngaahi taʻu siʻi ʻoku tau nofo ai ʻi he kakanó.”23

Ne toki fakamanatu mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kitautolu “ʻoku fuʻu mahuʻinga fau e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.”24 “ʻOku ʻikai ha feilaulau ʻe fuʻu lahi.”25

Haʻu ki he temipalé. Toutou haʻu. Haʻu mo ho fāmilí pea maʻanautolu. Haʻu, pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke omi.

“Ko hai ʻa kinautolú ni ʻoku teunga ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofá?” ʻE kāinga, ko kimoutolu ia—kuo mou maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé, tauhi hoʻomou ngaahi fuakava ʻi he temipalé, ʻo aʻu ki hono fai e feilaulau; ʻa kimoutolu ʻoku mou tokoniʻi homou fāmilí ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue fakatemipalé pea mo kimoutolu ʻoku mou tokoniʻi e niʻihi kehé. Mālō e ngāue. ʻOku ou fakamoʻoni ko e temipale kotoa pē ko Hono fale māʻoniʻoni mo toputapu ia te tau lava ʻo ako pea ʻilo ai e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.